Zagreb je ovaj tjedan predzadnji u EU po kvaliteti zraka. Istražili smo što se događa

Na Laništu je u ponedjeljak registriran indeks zagađenja zraka, Air Quality Index (AQI), 154, a u utorak 130. Zagreb iskače kao jedan od zagađenijih gradova na svijetu, 30. po redu, a Hrvatska je na drugome mjestu od članica Europske unije - od nas je gora samo Bugarska.

Istodobno, u Bruxellesu je zabilježen indeks 19, Pariz je imao 15, Berlin samo četiri. Na svjetskoj listi prvi po zagađenju s indeksom 421 je Kirgistan, a iza njega je Bosna i Hercegovina s 338. Prošle je godine Hrvatska po zagađenosti zraka na svijetu bila na 51. mjestu i jedna je od zagađenijih država u Europi.

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada zraku u Hrvatskoj dao je ocjenu druge kategorije. Marko Marić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" pojašnjava kako u Zagrebu ne stoje svi kvartovi isto - povišene loše vrijednosti zabilježene su u Novom Zagrebu i Susedgradu dok su granice u centru, na Ksaveru i Peščenici bile u granicama dopuštenog. Zagađenje više pogađa ovaj dio Europe, Mađarsku, Srbiju, BiH, Grčku i općenito je usko povezano s financijama - tu živi siromašniji dio Europljana.

Što visoki indeksi znače za zdravlje građana, pitali smo Gordanu Pehnec, predstojnicu Jedinice za higijenu okoline Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, koja tumači kako se granične vrijednosti o kvaliteti vanjskog zraka odnose na razdoblje praćenja od godine dana. Za lebdeće čestice PM10 (čestice promjera manjeg od 10 μm) propisan godišnji prosjek iznosi 40 μg/m3 te GV za 24-satni prosjek od 50 μg/m3 i ne smije biti prekoračen više od 35 puta godišnje.

"Do prekoračenja GV u gradovima u Hrvatskoj dolazi u pravilu zimi, a to je povezano s povećanim emisijama iz ložišta, ali i s vremenskim uvjetima te karakteristikama terena/lokacije, a drugi važan čimbenik su meteorološki uvjeti. Bitan je i položaj grada jer je puno nepovoljnije ako je, na primjer, smješten u kotlini", tumači Pehnec.

Marko Marić pojašnjava kako se vrijednosti s toplijim vremenom smanjuju i naglašava kako je Hrvatska dijelom onečišćena i zbog susjeda jer BiH i Srbija se uglavnom ne griju na plin, nego na drva i tako se indeks povećava i nama. Svi gradovi u kojima je zrak ocijenjen onečišćenim, a to su prema posljednjem izvještaju Zagreb, Sisak, Kutina, Slavonski Brod i Osijek, dužni su provesti mjere za poboljšanje kvalitete zraka koristeći i ekološki prihvatljivija goriva.

"Dobra je stvar da razine PM10 na mjernim postajama u Zagrebu u cjelini pokazuju blag padajući trend i srednjih godišnjih vrijednosti i broja dana s prekoračenjima. Mjere energetske učinkovitosti, te poticanje ekološki prihvatljivijih izvora energije trebali bi i kod nas dati rezultate u sljedećim godinama", zaključuje Pehnec.