– Da nije bilo temelja, automobil bi završio u kući, u dnevnom boravku. Zamislite da je u tom trenutku naišlo dijete – govori Mato Ačkar, HDZ-ov vijećnik Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak, opisujući posljedice prometne nesreće koja se nedavno dogodila na raskrižju u zagrebačkim Kozari putevima.
Na spoju Ulice Gordana Lederera, I. Kozari puta i Kozara vozač je automobilom probio ogradu obiteljske kuće nakon što je projurio kroz T-raskrižje. Udarac je bio toliko snažan da je oštećen i temelj ograde, za koji Ačkar smatra kako je spriječio da automobil završi u kući. Nesreća se dogodila u neposrednoj blizini Osnovne škole dr. Vinka Žganca, na prometnici kojom svakodnevno prolaze djeca i roditelji.
Nesreća je ponovno otvorila pitanje sigurnosti raskrižja na koje se, tvrdi Ačkar, nadležne gradske službe upozorava već dvije godine. HDZ-ov vijećnik je pozvao gradonačelnika Tomislava Tomaševića da izađe na teren i objasni roditeljima zašto se još čekaju mjere koje bi djeci omogućile sigurniji odlazak u školu. Kao poseban problem ističe nepostojanje pješačkog prijelaza na tom dijelu prometnice.
U dvije godine upozorenja je postavljeno samo jedno ogledalo
Ačkar tvrdi kako su zahtjevi za uređenje raskrižja upućivani preko mjesnog odbora i Vijeća gradske četvrti prema nadležnim gradskim uredima. Prema njegovim riječima, još 2024. godine upozoravali su na probleme preglednosti i sigurnosti prometa, no odgovor koji su dobili nije se odnosio na infrastrukturne zahvate.
– Iz gradskog ureda dobili smo odgovor da zovemo policiju kako bi nadzirala brzinu vozila. Godine 2025. predložio sam postavljanje dvaju prometnih ogledala, pješačkog prijelaza i dijela nogostupa. Od svega toga postavljeno je samo jedno ogledalo. Ostalo nije riješeno – kaže Ačkar.
Prema njegovu priopćenju, iz nadležnog gradskog ureda poručeno je kako za obilježavanje pješačkog prijelaza ne postoje odgovarajući infrastrukturni uvjeti te je predložen policijski nadzor prometa. Ačkar smatra kako takvo obrazloženje ne rješava problem, osobito zato što se, kako ističe, na tom mjestu vozila teško mimoilaze i pri malim brzinama.
– Kada se ondje vozite, zbog nepreglednosti morate gotovo stati. Tu se ne radi samo o tome vozi li netko brže od dopuštenog. Problem je što je raskrižje samo po sebi opasno, a na to upozoravamo godinama – objašnjava.
Smatra i kako bi se prometna sigurnost mogla poboljšati bez čekanja sveobuhvatne rekonstrukcije prometnice. Među prijedlozima koje je iznosio bili su drukčija regulacija prometa, dodatna prometna ogledala te uređenje prostora za sigurno kretanje pješaka.
Navigacija vozače vodi kroz kvart
Dodatni problem, upozorava Ačkar, jest sve intenzivniji promet kroz Kozari puteve. Ulice koje su prvenstveno namijenjene lokalnom prometu, prema njegovim riječima, sve češće koriste vozači koji pokušavaju izbjeći gužve na okolnim glavnim prometnicama.
– To je postala intenzivna prometna poveznica između Slavonske avenije i Radničke ceste. Navigacija vozače usmjerava kroz kvart. U vrijeme prometnih špica ovuda prolaze kolone automobila – opisuje Ačkar.
Posebno je problematično što se najveće gužve stvaraju upravo u vrijeme kada djeca odlaze u školu, a roditelji ih odvode u vrtić. Na pojedinim dijelovima prometnice nema nogostupa, pa se pješaci moraju kretati neposredno uz automobile i teretna vozila.
– Ujutro oko 7.40 i sve do osam sati tim putem prolazi velik dio djece koja idu u školu. Zamislite majku koja gura kolica s djecom prema jaslicama, a s jedne strane nailazi kamion, s druge automobil. Nemaju se gdje mimoići – govori Ačkar.
Tvrdi kako stanovnici okolnih kuća često svjedoče opasnim situacijama, a posebno ga zabrinjava mogućnost da dijete strada pri mimoilaženju vozila i pješaka. Spominje i slučajeve u kojima su vozila, prema informacijama koje su do njega dolazile, retrovizorima okrznula djecu, nakon čega su roditelji pokušavali od stanovnika doznati što se dogodilo.
Zbog svega toga smatra kako sam nadzor brzine nije dovoljan jer problem proizlazi i iz nepreglednosti prometnice, njezine širine te nedostatka odgovarajuće pješačke infrastrukture.
Produžetak Ledererove vidi kao trajno rješenje
Kao jedno od privremenih rješenja Ačkar predlaže uvođenje jednosmjernog prometa, čime bi se, smatra, oslobodio prostor potreban za nogostup i sigurnije kretanje pješaka. Dugoročno rješenje vidi u produžetku Ulice Gordana Lederera prema ranije zamišljenoj trasi.
Prema informacijama koje je, kako kaže, dobio od stanovnika, o otkupu kuća koje se nalaze na predviđenoj trasi razgovaralo se još za vrijeme gradonačelnika Milana Bandića. Tvrdi kako je nakon promjene gradske vlasti postupak zastao jer je došlo do izmjena iznosa.
– Ti ljudi već godinama žive u neizvjesnosti. Dio kuća nalazi se na koridoru planirane prometnice, zbog čega su, prema onome što su mi govorili stanovnici, imali problema s legalizacijom. Grad ih ne otkupljuje, a istodobno se ništa ne radi na produžetku ulice – govori Ačkar.
Ističe kako su neke od kuća izgrađene još sedamdesetih godina prošlog stoljeća te kako je riječ o problemu koji traje znatno dulje od sadašnjeg mandata gradske vlasti. Ipak, smatra kako bi Grad trebao jasno objasniti kakva je budućnost tog prometnog koridora, postoji li namjera nastavka projekta i što se u međuvremenu može napraviti kako bi se povećala sigurnost stanovnika.
– Pravo dugoročno rješenje bilo bi produžiti Ulicu Gordana Lederera kako je prvotno zamišljeno. Ali dok se to ne riješi, može se uvesti jednosmjerni promet i osigurati prostor za nogostup. Predlagao sam i postavljanje zaštitnih stupića, no bez promjene prometne regulacije za to nema dovoljno prostora – kaže Ačkar.
Od gradske vlasti traži hitne mjere zaštite pješaka i jasan rok provedbe trajnog rješenja, uz upozorenje kako se s odgađanjem povećava mogućnost ozbiljnije nesreće.
– Ne želimo jednog dana stajati pred novinarima i govoriti da smo na ovu opasnost upozoravali godinama. Želimo da reagirate danas, dok još nije prekasno – poručio je Ačkar.
O navedenim problemima, dosadašnjem postupanju nadležnih službi i planiranim prometnim zahvatima poslali smo upit Gradu Zagrebu. Njihove ćemo odgovore objaviti čim ih zaprimimo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....