Nijedan kukac ne budi toliki strah kod ljudi kao što to čini stršljen. Bilo da se radi o samo jednoj jedinki ili cijelom gnijezdu, prisutnost stršljena u blizini domova opravdano izaziva uznemirenost i poziva na oprez.
Većina će, kada otkrije da se u njihovoj okolini ugnijezdila kolonija stršljena, posegnuti za brojem neke od službi za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Ipak, iako pružaju jednaku uslugu, cijena uklanjanja stršljena razlikuje se ovisno o tome obavlja li intervenciju privatna tvrtka ili javni odjel za usluge DDD-a.
Privatnici u prosjeku od 50 do 100 eura skuplji
S obzirom na to da su stršljeni poznati po agresivnom ponašanju, velikoj spremnosti na borbu i bolnom ubodu koji može izazvati jake alergijske reakcije ili čak i smrt, obično se preporučuje njihovo uklanjanje prepustiti stručnjacima koji se bave dezinsekcijom. Za uklanjanje stršljena na privatnim objektima i površinama u gradu Zagrebu zaduženi su Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i izravno ovlaštene privatne DDD tvrtke.
Njihov popis može se pronaći na stranicama Hrvatske udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a mi smo kontaktirali nekoliko njih kako bismo provjerili kolika je cijena njihove intervencije. Pokazalo se da privatna usluga dezinsekcije stršljenova gnijezda kod privatnika u prosjeku košta od 150 do 250 eura. Konačna cijena ovisi o lokaciji, veličini gnijezda te nalazi li se ono na otvorenom ili zatvorenom mjestu, a najzahtjevnije intervencije mogu koštati i nekoliko stotina eura.
- Raspon cijena kod nas je od 160 pa do 500 eura zajedno s PDV-om, ovisno o zahtjevnosti. Na formiranje cijene utječu uvjeti pristupa, veličina gnijezda, broj angažiranih ljudi i opreme, ali i druge specifične okolnosti poput noćnog rada, je li u pitanju jedno ili više gnijezda na istom mjestu ili na različitim pozicijama te obavlja li se intervencija vikendom ili praznikom - ističe Rene Švajger, diplomirani sanitarni inženjer iz jedne od privatnih deratizacijskih tvrtki u Zagrebu.
U Štamparu imaju fiksnu cijenu
Uz privatne tvrtke, pojedinačnim građanima usluge provođenja mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije izravno nudi i Odjel za DDD Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Između ostalog, Zavod se bavi i uklanjanjem stršljena, a na raspolaganju su za pozive građana svakim radnim danom u vremenu od 8 do 15 sati. Na teren izlaze u roku dan ili dva od poziva, s time da vikendima ne rade.
Kod njih je situacija oko cijena usluga drukčija. Cijena je fiksna i za područje grada Zagreba iznosi 110 eura s uključenim PDV-om. U nju ulaze i dolazak i samo uklanjanje gnijezda, objašnjava nam voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, dr. sc. bio. Ana Klobučar.
- Uglavnom interveniramo na području Grada Zagreba, a cijena za područje Zagrebačke županije veća je za 20%. Izvan Zagrebačke županije ne obavljamo usluge. Također, gnijezda koja su smještena na visinama koje su nam nedostupne ne uklanjamo jer ne posjedujemo opremu za penjanje na visinu - govori.
Prije dolaska na teren, sanitarni tehničari detaljno razgovaraju s naručiteljem usluge o smještaju gnijezda, mogućnostima pristupa gnijezdu i uklanjanju. Dolazak posebno naplaćuju samo kada tijekom izvida na udaljenoj adresi zaključe da im nije moguće ukloniti gnijezdo ili iz nekog razloga suzbijanje nije moguće u potpunosti obaviti. Iz Štampara kažu da će cijena dolaska i takvog izvida ili neuspješnog uklanjanja stranci iznositi 35 eura s PDV-om.
Do 2016. godine uklanjanje stršljena moglo je biti besplatno
Prije desetak godina Zagrepčani nisu morali uvijek zvati privatne dezinsektore ili Zavod. U Zagrebu je tada usluge uklanjanja stršljena pružala i Gradska pčelarska služba, poznata i kao Pčelarsko dežurstvo Grada Zagreba. Nastalo je kao projekt Udruge pčelara „Pčelinjak“, uz financijsku potporu Grada Zagreba. Njihovi članovi, obučeni i opremljeni pčelari-volonteri, izlazili su na teren po pozivima građana.
Iako je osnovna zadaća službe bila zbrinjavanje pčelinjih rojeva, pčelari su pomagali i kod problema s osama i stršljenima. Pronalazili su i uklanjali gnijezda na najrazličitijim lokacijama, od stanova i tavana do ventilacijskih otvora, kutija za rolete, zidova i drugih teško dostupnih prostora. Građani su njihovu pomoć mogli zatražiti bez izravnog plaćanja. Ipak, udruga je prije deset godina objavila da, prema gradskoj odluci, pčelari više ne smiju uklanjati ose i stršljene te da građani za takve intervencije trebaju angažirati profesionalne dezinsekcijske tvrtke ili ih sami ukloniti.
Udruga „Pčelinjak“ i dalje djeluje, ali zabrana Grada značila je kraj besplatnih intervencija pčelarske službe za građane kojima su se u domu ugnijezdili stršljeni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....