Grad je prošle godine pokrenuo pilot projekt ‘Cvjetne livade‘, čiji je cilj bio očuvanje bioraznolikosti smanjenjem intenziteta košenja na određenim travnjacima. Projekt koji je nastao u sklopu Inicijative EU za oprašivače se provodio na devet lokacija u šest gradskih četvrti: GČ Stenjevec, Trešnjevka – jug, Trnje, Podsused – Vrapče, Peščenica – Žitnjak, Maksimir. Od svibnja do prosinca rezultati su pokazali da su ove površine postale staništa za 113 biljnih vrta i 68 vrsta divljih oprašivača.
Stručnjaci ističu da rjeđe košenje poboljšava uvjete za oprašivanje, pridonosi očuvanju tla, sprječava eroziju, pomaže u apsorpciji vode te pozitivno utječe na krajobraz. Osim toga, ovakvi travnjaci imaju estetsku i kulturnu vrijednost, približavajući prirodu urbanim sredinama. Ohrabreni uspjehom, iz gradske uprave najavljuju nastavak projekta i njegovo širenje na nove lokacije u 2025. godini.
-Vjerujemo da će se uspostavom Cvjetnih livada podići svijest građana o važnosti travnjaka u urbanoj sredini. Na tim površinama neće se provoditi obrada tla niti sadnja biljaka, već će se omogućiti prirodan rast autohtone vegetacije uz sezonski prilagođenu košnju i ručno uklanjanje invazivnih zeljastih i grmolikih vrsta, naglašavali su iz Grada Zagreba.
PROČITAJTE VIŠE Ograđeni dijelovi livada diljem Zagreba: Evo zbog čega je to napravljeno i do kada će projekt trajati
Kako je rekla voditeljica projekta Barbara Tomičević za HRT: ‘Najzastupljenije biljne vrste su crvena i bijela djetelina, stolisnik i trputac, koje proizvode obilje nektara i peludi korisnih za divlje oprašivače, poput muha lebdjelica i solitarnih pčela. Ovisno o vrsti livade, one kratke cvatnje kosit će se tri do četiri puta godišnje, dok će se livade duge cvatnje kositi dva do tri puta godišnje, što će rezultirati različitim biljnim sastavom. ‘
Nezadovoljni građani
No, iako su neki građani podržali inicijativu, mnogi su izrazili nezadovoljstvo načinom na koji se projekt provodio. Jedan od čestih prigovora odnosi se na to što se na pojedinim lokacijama, umjesto raznolikih livada, razrasla ambrozija i drugo alergeno bilje.
- Još kad bi se kosile te cvjetne livade prepune ambrozije, komentirao je jedan građanin, naglašavajući da se nekontrolirano zapuštanje zelenih površina može negativno odraziti na zdravlje stanovnika.
- Znači još manje ćete kositi i grad će postati šikara obrasla ambrozijom i trnjem, super, bio je jedan od komentara.
Drugi su primijetili nedosljednost u provedbi projekta. Dok su neke livade ostavljene da divlje rastu, druge su, tvrde građani, pokosili do zemlje, što dovodi u pitanje samu svrhu projekta. – Ma gdje? Sve ostrugano do zemlje, a drveće iskasapljeno da je bolno za gledati, napisao je jedan korisnik društvenih mreža.
Odgovor stručnjaka
Uvođenje urbanih cvjetnih livada izazvalo je različite reakcije građana, no stručnjaci ističu kako je ova inicijativa ključna za očuvanje biološke raznolikosti i smanjenje prisutnosti invazivnih vrsta.
-Mislim da je inicijativa vrlo dobra i da je u skladu sa znanošću, strukom i s praksama u mnogim europskim gradovima, ističe dr.sc. Ana Ješovnik sa Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. – Pitanje invazivnih vrsta je vrlo važno, tako da mi je drago čuti da se građani interesiraju za ovo.
Prema istraživanju, upravo intenzivna košnja potiče rast invazivnih biljaka i korova, zbog čega su one u gradskim sredinama često prisutnije.
– Cilj aktivnosti kao što je uspostavljanje cvjetnih urbanih livada je povećati biljnu raznolikost, čime će se smanjiti brojnost trava i uspješnost naseljavanja invazivnih biljaka, objašnjava Ješovnik. No, dodaje da je obnova zelenih površina proces koji traje nekoliko sezona.
PROČITAJTE VIŠE Zagreb se priključio europskoj inicijativi: ‘Na devet lokacija vodimo terenska istraživanja‘
- Projekt od Grada uplanirao uklanjanje invazivnih vrsta ručnim čupanjem, i to se koliko ja znam i radilo. Ovo je nešto što je potrebno raditi samo u početku, ali je izrazito važno.
Ipak, reakcije građana često su podijeljene, najviše zbog promjene estetike javnih površina.
– Slutim da je glavni razlog zbog kojeg se građani žale taj što im u nekim fazama ove površine ne izgledaju ‘lijepo‘ niti ‘uredno‘, jer smo navikli na pošišanu travu, napominje Ješovnik. No, s vremenom bi se percepcija mogla promijeniti.
Osim koristi za oprašivače, ovakve livade pomažu u regulaciji temperatura u gradu, smanjuju troškove održavanja i stvaraju bolje uvjete za ptice poput lastavica i kosova koje ovise o kukcima.
– Rješenje je da s vremenom promijenimo svijest o tome što nam je lijepo i da barem na nekim mjestima prihvatimo ‘neurednu‘ prirodu, zaključuje Ješovnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....