KOLPAS NA POMOLU

U više gradova na sjeveru Hrvatske prijeti kaos: ‘Više nemamo kamo‘

Mull-trans priprema se na prekid usluge zbog manjka prihvatnih lokacija i preopterećenih kapaciteta diljem zemlje

Ilegalno odlagalište, ilustracija
 

 Marko Todorov/cropix/Cropix
Mull-trans priprema se na prekid usluge zbog manjka prihvatnih lokacija i preopterećenih kapaciteta diljem zemlje

Stanovnicima više hrvatskih gradova i općina od ponedjeljka, 16. studenoga, prijeti prekid redovitog odvoza komunalnog otpada. Tvrtka Mull-trans iz Oroslavja, članica CIOS grupe poduzetnika Petra Pripuza, upozorila je lokalne vlasti da zbog sve većih poteškoća s pronalaskom odlagališta možda više neće moći nastaviti pružati uslugu prikupljanja otpada.

Kako je izvijestio Index, tvrtka je 10. studenoga gradonačelnicima i načelnicima uputila dopis u kojem traži hitnu reakciju nadležnih institucija. Kao glavni problem navode sve manji broj odlagališta koja prihvaćaju komunalni otpad iz drugih gradova i općina.

Više gradova i općina moglo bi ostati bez odvoza komunalnog otpada

Prema njihovim tvrdnjama, raspoloživi kapaciteti sve su opterećeniji, dok pojedina odlagališta odbijaju zaprimati otpad izvan vlastitih lokalnih sredina.

image

Petar Pripuz

Damir Krajac/Cropix

Među gradovima i općinama koje bi mogle biti pogođene obustavom nalaze se Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Pregrada i Stubičke Toplice, a mogle bi biti zahvaćene i druge zagorske sredine poput Oroslavja, Krapinskih Toplica, Mihovljana, Svetog Križ Začretja, Donje Stubice, Velikog Trgovišća i Gornje Stubice.

Tvrtka tvrdi da je na poteškoće već upozoravala Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no da konkretno rješenje još nije pronađeno. Smatraju da bi se otpad trebao moći odlagati i na lokacijama koje raspolažu slobodnim kapacitetima, neovisno o tome iz kojeg grada ili općine dolazi.

‘Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem otpad više nema kamo‘

Na širi problem nedostatka kapaciteta za zbrinjavanje otpada upozorila je i Udruga Ekologija grada. U priopćenju objavljenom 11. studenoga ističu kako je nakon afera s ilegalno odloženim otpadom i narušenog povjerenja u sustav došlo do sve češćeg odbijanja prihvata otpada na odlagalištima.

Prema navodima Udruge, splitski Karepovac ograničio je prihvat otpada iz drugih sredina, pločanski Lovornik i bjelovarske Doline odbijaju dodatni otpad izvana, dok je zadarsko Diklo potpuno zatvoreno za korisnike izvan Zadra. Ogulinski Sodol također je privremeno obustavljao prihvat otpada iz drugih gradova i općina.

image

Otpad

Vanesa Pandzic/Cropix

Posljedice nedostatka kapaciteta, upozoravaju, već osjećaju brojni gradovi i općine koji su prisiljeni tražiti zamjenska odlagališta, dogovarati privremena rješenja ili prevoziti otpad u udaljenije županije. Među njima ističu Makarsku i općine Makarskog primorja, Omiš, Kaštela, Varaždin, Samobor i Jastrebarsko. Problem, smatraju, nije u nedostatku onih koji su spremni prikupljati otpad, nego u nedostatku lokacija koje su ga spremne prihvatiti.

„Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem otpad više nema kamo”, upozoravaju iz Udruge, dodajući da bi se u dijelu zemlje mogao prekinuti redoviti odvoz.

Traže hitnu reakciju Ministarstva i Fonda

Udruga upozorava da Hrvatska već godinama nema dovoljno centara za gospodarenje otpadom, sortirnica i raspoloživih kapaciteta na odlagalištima. Zbog toga se otpad prevozi na velike udaljenosti, dok građani posljedice osjećaju kroz veće troškove, rjeđi odvoz i najave prekida usluge.

image

Ilegalno odlagalište, ilustracija

Marko Todorov/cropix/Cropix

Posebno problematičnim smatraju postupanje odlagališta koja su sanirana ili proširena javnim novcem, a koja sada odbijaju prihvat otpada iz drugih sredina, unatoč preuzetim obvezama. Kao primjer navode Karlovac, koji je dodatkom ugovora iz 2019. preuzeo obvezu prihvaćanja otpada drugih jedinica lokalne samouprave.

Od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost traže donošenje obvezujućeg rješenja o lokacijama na kojima se može zbrinjavati komunalni otpad iz sredina koje su ostale bez odlagališta. Također zahtijevaju izradu hitnog plana za zbrinjavanje industrijskog i opasnog otpada, provjeru ugovornih obveza sufinanciranih odlagališta te javnu objavu podataka o raspoloživim kapacitetima.

Iz Udruge zaključuju kako je potrebno prestati politizirati pitanje gospodarenja otpadom i što prije donijeti konkretne odluke. U suprotnom, upozoravaju, posljedice dugotrajnog zastoja mogli bi osjetiti građani, gospodarstvo i okoliš.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. studeni 2026 09:19