- Državna sredstva neće moći u cijelosti pokriti investicije ojačavanja i obnove višestambenih zgrada nakon zagrebačkog potresa.
Trebalo bi osmisliti model sličan onome prema kojem se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku obnovu provodila energetska obnova višestambenih zgrada. U određenom postotku država sufinancira (subvencionira) obnovu, s određenim postotkom u tome može sudjelovati i lokalna zajednica (Grad Zagreb) i moguće fondovi EU, a ostalo bi se plaćalo iz kredita banaka.
Kredit bi se otplaćivao iz povećane pričuve - počinje razgovor umirovljeni diplomirani ekonomist Nediljko Rojnica, koji je radni vijek proveo u Privrednoj banci Zagreb u kojoj je među prvima počeo i razradio model prema kojem su se kreditirale klasične obnove i energetske obnove (u suradnji s Fondom) brojnih višestambenih zgrada.
- Riječ je o modelu kreditiranja bez jamaca, hipoteka, mjenica, gdje su suvlasnici jednim potpisom odluke dali suglasnost za prihvaćanje projekta, povećanje pričuve, uvjete kredita..., a kredit se podmiruje iz povećane pričuve na 10 do 15 godina - objašnjava Rojnica te dodaje da je upravo na tom modelu PBZ-u pridobio velik broj klijenata/upravitelja diljem RH i da su s tim modelom krenuli još 2006. (Osijek), a s dopunama modelu intenzivnije 2008. godine.
Kratak rok
- Model kreditiranja obnove nakon potresa mogao bi biti sličan onome koji smo koristili kod energetske obnove zgrada. Sufinanciranje je išlo preko Fonda, a upravitelji su predvodili cijeli posao obnove, kao i ugovaranje kredita. To je model koji bi se i u ovom slučaju mogao postaviti i primijeniti u vrlo kratkom roku - smatra Rojnica te dodaje da je važno da se osmisli model koji bi bio jednak za sve banke.
Pokušali smo od banaka doznati nude li već posebne linije kredita za obnovu nakon potresa, ali zasad niti jedna još nije službeno izbacila nijedan takav proizvod.
“Hrvatska banka za obnovu i razvoj je u kontaktu s predstavnicima Razvojne banke Vijeća Europe i talijanskom razvojnom bankom koje su sudjelovale u financiranju sanacije šteta od potresa kako bi se, među ostalim, u suradnji s nadležnim ministarstvima i poslovnim bankama, kreirao najprikladniji model financiranja sanacije”, stoji u odgovoru iz HBOR-a.
Ponuda izvođača
U komercijalnim bankama, neslužbeno doznajemo, rade na kreditima koje bi ponudili pojedinačnim klijentima za uređenje njihovih domova ili poslovnih prostora, dok će se krediti za sanaciju višestambenih zgrada, čini se, dogovarati pojedinačno.
Iz PBZ-a objašnjavaju da se takvi krediti mogu koristiti za “sve vrste radova na stambenoj zgradi, a da od dokumentacije u PBZ-u doznajemo da “adekvatnim i dovoljnim smatraju ponudu izvođača radova”. Što se tiče suglasnosti broja suvlasnika, u PBZ-u kažu da odluka mora biti potpisana od strane suvlasnika koji posjeduju minimalno 80 posto površine suvlasničkih dijelova za zgrade koje imaju 6 i manje suvlasnika, odnosno minimalno 60 posto površine suvlasničkih dijelova za zgrade koje imaju više od šest suvlasnika. Što se tiče osiguranja, u PBZ- u kažu da se to radi “u iznimnim slučajevima”.
“Banka nudi kredite do 15 godina”, stoji u odgovoru PBZ-a.
U Zagrebačkoj banci kažu da rade na novoj kreditnoj liniji.
“Banka priprema kreditnu liniju koja će biti prilagođena specifičnoj situaciji i potrebama klijenata”, navode u odgovoru. Što se tiče obnove stambenih zgrada, u Zagrebačkoj banci kažu da već dugi niz godina nude mogućnost financiranja obnove stambenih zgrada.
U Erste banci u ovom trenutku, kažu, nemaju posebnu ponudu koja bi se odnosila isključivo na obnovu zgrada od posljedica potresa, ali imaju na raspolaganju kredite za obnovu zgrada iz redovne ponude.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....