ZAGREB - Četristota obljetnica kontinuiranog rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice svečano je obilježena u četvrtak, na sam Dan knjižnice, predstavljanjem prve povijesne monografije knjižnice i otvaranjem dviju izložbi pod nazivima “Blago NSK” i “Povijest NSK”, koje obuhvaćaju njezinu najvredniju građu.
Središnjoj svečanosti u auli same knjižnice nazočili su mnogi stručnjaci te državni čelnici, među kojima i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, pokrovitelj nacionalne biblioteke. Predsjednik je istaknuo njezinu nepobitnu važnost, kao stupa hrvatskog kulturnog identiteta, za proces europske integracije. - Tijekom četiri burna stoljeća prijeđen je dug put. NSK je hram znanja i pod ovim se krovom nalaze sva djela koja čine temelj hrvatske kulture i znanosti - ustvrdio je Mesić.
Među onima koji su istaknuli golemu kulturnu i prosvjetiteljsku ulogu knjižnice bio je i ministar kulture Božo Biškupić. Osvrnuo se na potrebu održanja trenda unapređenja NSK, koja je punopravna članica Europske knjižnice, koja trenutačno obuhvaća čak 23 europske nacionalne knjižnice.
- Digitalizacija nacionalne književne građe, koju je počela NSK, danas se povezuje s nacionalnim projektom “Hrvatska kulturna baština”. To je strateški projekt Ministarstva kulture čiji je cilj stvaranje skupa digitalnih zbirki prepoznatljivog i nacionalno relevantnog sadržaja - rekao je Biškupić.
Bivšim ravnateljima podijeljene su zahvalnice, a nagradu “Matko Rojnić” za 2006. prema odluci stručnog vijeća Knjižnice dobile su Veronika Čelić-Tica za poticanje razvoja školskih knjižnica i Olga Turina, za 28 godina rada u NSK. Priznanje NSK za 2006. dobio je Aleksandar Stipčević, urednik prve monografije knjižnice.
Martina Hrupić
Središnjoj svečanosti u auli same knjižnice nazočili su mnogi stručnjaci te državni čelnici, među kojima i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, pokrovitelj nacionalne biblioteke. Predsjednik je istaknuo njezinu nepobitnu važnost, kao stupa hrvatskog kulturnog identiteta, za proces europske integracije. - Tijekom četiri burna stoljeća prijeđen je dug put. NSK je hram znanja i pod ovim se krovom nalaze sva djela koja čine temelj hrvatske kulture i znanosti - ustvrdio je Mesić.
Među onima koji su istaknuli golemu kulturnu i prosvjetiteljsku ulogu knjižnice bio je i ministar kulture Božo Biškupić. Osvrnuo se na potrebu održanja trenda unapređenja NSK, koja je punopravna članica Europske knjižnice, koja trenutačno obuhvaća čak 23 europske nacionalne knjižnice.
- Digitalizacija nacionalne književne građe, koju je počela NSK, danas se povezuje s nacionalnim projektom “Hrvatska kulturna baština”. To je strateški projekt Ministarstva kulture čiji je cilj stvaranje skupa digitalnih zbirki prepoznatljivog i nacionalno relevantnog sadržaja - rekao je Biškupić.
Bivšim ravnateljima podijeljene su zahvalnice, a nagradu “Matko Rojnić” za 2006. prema odluci stručnog vijeća Knjižnice dobile su Veronika Čelić-Tica za poticanje razvoja školskih knjižnica i Olga Turina, za 28 godina rada u NSK. Priznanje NSK za 2006. dobio je Aleksandar Stipčević, urednik prve monografije knjižnice.
Četiri stoljeća povijesti NSKKnjižnica je osnovana 1607., nakon dolaska isusovačkog kolegija sa svojom gimnazijom na zagrebački Gradec. U sustav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti prešla je 1776. godine. Zbog povećanja prikupljene građe nekoliko je puta mijenjala lokaciju. 1913. premješta se u secesijsko zdanje na Trgu Marka Marulića, a nova zgrada otvorena je 28. svibnja 1995. godine. |
Martina Hrupić