Sve istrage i postupci protiv Bandića: U kojoj su fazi i što će biti s ostalim osumnjičenicima

Prva istraga USKOK-a protiv Milana Bandića pokrenuta je 2013. godine, a u međuvremenu su Milan Bandić i njegovi suradnici optuženi u čak 13 optužnica i na sudu se vodi nekoliko sudskih postupaka kojima su predmet zlouporabe zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika.

Afere Agram, GUP, Nadstrešnice, Štandovi, Čistoća, Cibona, Pročistač, Bundekfest, Struja, Suhi Led, samo su neke od aktualnih pravosudnih postupaka, dok je posljednja koju je USKOK otvorio i još je u fazi izvida ona vezana uz gradnju sljemenske žičare.

Sve te afere sada smrću Milana Bandića bit će za njega kao okrivljenika povijest i bit će obustavljene.

Uhićenje 2014.

Unatoč optužnicama, suđenjima, koje su uz Bandića obuhvaćale 70-ak osoba, uglavnom njegovih suradnika i teretile ih da je grad Zagreb oštetio za 219 milijuna kuna, uglavnom njegovih suradnika i Milan Bandić i većina njih nastavljala je neometano obnašati svoje funkcije. Samo u jednom kratkom razdoblju, dok je bio pritvoren u zagrebačkom zatvoru Remetinec. Milan Bandić uhićen je u akciji Agram 21. listopada 2014. godine. Fotografija kako ga istražitelji Policijskog PNUSKOK-a odvode iz Bužanove ulice prvo u policiju, a potom pravosudna marica u remetinečki zatvor tih su dana bile vijest dana.

S njegovim uhićenjem poklopilo se i dizanje šatora branitelja na Savskoj cesti koji će presuditi i “Milanovićevoj vladi” kojoj Bandić to nikad neće oprostiti. U zatvoru u Remetincu, sam u ćeliji i sa specijalnim tretmanom zagrebački je gradonačelnik bio je do 19 studenog 2014. godine, a kasnije će o tome izjaviti: “Svatko tko u hrvatskoj politici nešto vrijedi, bio je najmanje tri mjeseca u zatvoru".

Bandić je na slobodi bio jedno vrijeme, pa je ponovo završio u istražnom zatvoru zbog sumnje da je pokušao utjecati na svjedokinju Vidu Demarin. Taj put ga iz istražnog zatvora nije izvadila jamčevina, već odluka Ustavnog suda koji je zaključio da se okrivljenik pravo braniti kako hoće, što po tom stavu, uključuje i pritisak na svjedoke.

Brojni postupci

Po izlasku iz zatvora istrage i sudski postupci postali su pratitelj Milana Bandića. Kad mu je počelo suđenje u “aferi štandovi” na optuženičkoj klupi odmah je odbio iznijeti obranu, što je bilo i njegovo zakonsko pravo kao optuženika. Tijekom tog i brojnih drugih suđenja, u sudnici smo imali prilike slušati sate snimaka i čuti kako se prostački obraća svojim suradnicima, kako se dogovaraju poslovi, sve ono o čemu se govorilo u kuloarima izašlo je na svjetlo dana u snimkama koje je policija snimala po nalogu USKOK-a.

Što se tiče optužbi u aferi Agram, osim Bandića bili su optuženi i Slobodan Ljubičić, Petar Pripuz, Željko Horvat, Ivan Tolić, Ivan Markušić, Filip Čulo, Miljenko Benko, Ines Bravić, Koraljka Rožanković Uremović, Branko Mihaljević, Vidoje Bulum, Miro Laco, Zdenko Antunović, te Dragutin Kosić i Ante Dodig, koji su prije početka suđenja priznali krivnju te su se nagodili s USKOK-om. Bandića i ostale USKOK tereti za niz kaznenih djela od zamjene zemljišta, preko zbrinjavanja otpada pa do nezakonitih zapošljavanja i nezakonitog korištenja službenih vozila u privatne svrhe.

Optužnica je podignuta 11. prosinca 2015. , a na prvoj sjednici optužnog vijeća krajem ožujka 2016. sud je uvažio zahtjeve obrane da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje tajne snimke. Spis po žalbi USKOK-a ide na Vrhovni sud, koji u prosincu 2016. odlučuje da su snimke zakonit dokaz. U ožujku 2018. dio je optužnice potvrđen, a dio vraćen USKOK-u radi nadopune istrage. U međuvremenu, budući da optužnica dvije godine od podizanja nije potvrđena, Bandić se izborio za deblokadu imovine. U listopadu 2018. počinje suđenje za potvrđeni dio optužnice, a u ožujku 2019. obustavljena je istraga protiv Bandića za dio optužbi koji se odnosi na plaćanje poreza. Tada je dio koji se odnosi na zbrinjavanje otpada, u kojem je uz Bandića suoptužen i Petar Pripuz, ponovo vraćen USKOK-u na nadopunu istrage.

Afera "Agram"

Afera “Agram”, kao i brojne druge još su uvijek predmet sudskih rasprava pa su tako 7. prosinca prošle godine novinari bili isključeni s rasprave zbog dojave da se zbog velikog broja odvjetnika, suoptuženika ne poštuju epidemiološke mjere, te je sutkinja Rahela Valentić isključila novinare sa suđenja. U toj aferi ročište je bilo zakazano za sutra 1. ožujka u 9 sati u velikoj dvorani zagrebačkog Županijskog suda, ali će sutkinja Valentić moći samo ustvrditi da je optuženik preminuo i odgoditi raspravu.

Što se tiče optužbe povezane s donacijama za Bandićevu predsjedničku kampanju na izborima 2010. godine, USKOK ga je teretio da je utajio 3,7 milijuna kuna poreza koje je morao platiti na sredstva, čak, 15,7 milijuna kuna, koja su se slila na njegov račun nakon izbora, zagrebački Županijski sud smatrao je da Bandić u tom slučaju nije počinio kazneno djelo, te je obustavio postupak u odnosu na ovu točku optužbe. USKOK se na tu odluku žalio, ali Vrhovni sud do danas nije dao pravorijek. Sada će kazneni postupak u tom slučaju biti obustavljen.

Tu je i afera "štandovi" u kojoj je USKOK teretio Bandića, pročelnika gradskog ureda Ivicu Lovrića i Zdenku Palac iz Tržnica Zagreb da su zlouporabili položaj plaćajući troškove promidžbe inicijativi udruge „U ime obitelji” te dajući im da besplatno koriste štandove Tržnica Zagreb. Prema optužbi, Grad Zagreb oštetili su za 203.420 kuna, a Tržnice Zagreb za 104.468 kuna, omogućivši udruzi U ime obitelji stjecanje 308.888 kuna nepripadne imovinske koristi. Nakon provedenog dokaznog postupka, Županijski sud u Zagrebu oslobodio je Bandića i njegove suradnike ove optužbe, zauzevši stav da nije počinjeno nikakvo kazneno djelo.

I u ovom slučaju USKOK je podnio žalbu na oslobađajuću presudu, a Vrhovni sud još nije donio konačnu odluku. Sada će se postupak u odnosu na Bandića obustaviti, dok se za Lovrića i Palac ništa ne mijenja, odnosno Vrhovni sud će razmotriti je li žalba USKOK-a osnovana ili će potvrditi oslobađajuću presudu.