Tri su modela prema kojima bi se u petak, 20. studenoga u hrvatskim srednjim školama trebao odvijati Štrajk mladih: petominutni izlazak s nastave prije velikog odmora, napuštanje posljednjeg sata ili kolektivni izlazak iz škole.
– Ovo nije napad na profesore ili nastavu, samo koristimo ustanovu kao sredstvo. Ovdje imamo priliku izraziti svoj glas – poručuju organizatori inicijative Štrajk mladih na društvenim mrežama.
Podsjetimo, riječ je o međunarodnoj inicijativi Youth Strike, u sklopu koje će u petak, 20. studenoga, studenti i srednjoškolci u 25 europskih zemalja istodobno bojkotirati nastavu. U Hrvatskoj će se štrajk održati u Zagrebu, Rijeci, Puli i Osijeku, a mladi njime žele upozoriti na militarizaciju društva, probleme u obrazovanju, nepriuštivo stanovanje i zaštitu okoliša.
Strategije se razlikuju za studente i srednjoškolce, vidljivo je na Instagramu inicijative. Studente se poziva na cjelodnevni bojkot predavanja i okupljanja u prostorima fakulteta, dok su za srednjoškolce razrađena tri modela, ovisno o broju zainteresiranih učenika i mogućnosti opravdavanja izostanaka.
Koji će se od tri strategije primijeniti, ovisi o broju zainteresiranih učenika i mogućnosti opravdavanja izostanaka. Organizatori inicijative već danima na društvenim mrežama dijele detaljne upute za bojkot nastave, no među ravnateljima nema jedinstvenog stava o najavljenoj akciji. Dio ih upozorava da sudjelovanje u prosvjedu nije opravdan razlog za izostanak, dok drugi zasad ne žele prejudicirati kako će postupiti prema učenicima koji se na bojkot i odluče.
U predvorju s transparentima
Prva strategija je namijenjena školama u kojima je zainteresiran manji broj učenika koji nemaju mogućnost opravdati izostanak.
– Izađite pet minuta ranije sa sata prije velikog odmora i stojte u predvorju škole za vrijeme velikog odmora s transparentima – stoji u uputama.
Druga strategija također je namijenjena manjim skupinama, ali onima koji mogu opravdati izostanak. Njima se predlaže da sa zadnjeg sata izađu s transparentima i ostanu izvan nastave do njezina završetka.
Treća strategija predviđena je za škole u kojima postoji veća podrška. Učenici bi se trebali dogovoriti o zajedničkom „walk outu“ – kolektivnom napuštanju nastave.
– Nakon što izađete s nastave, ostanite neko vrijeme u prostoru škole s transparentima, a potom kolektivno izađite iz škole i krenite kućama – navode organizatori.
Objavili su i zasebne planove za pojedine gradove. U Zagrebu i Rijeci studente se poziva da se okupe ispred fakulteta ili u njihovim glavnim prostorima, neovisno o tome imaju li toga dana predavanja. U Puli je predviđen plenum u 13 sati u Studentskom društvenom centru, s naglaskom na edukaciju i usvajanje zajedničkog manifesta. U Osijeku se za srednjoškolce predlaže blaži oblik – okupljanje u školi tijekom velikog odmora uz petominutni raniji izlazak s prethodnog sata.
Sindikat znanosti podržava štrajk
Raspravu o bojkotu potaknulo je pismo ravnateljice zagrebačke XVI. gimnazije Jadranke Tukše, koje je kritizirala saborska zastupnica Katarina Peović, optuživši ravnateljicu za zastrašivanje učenika i roditelja. Naime, Tukša je u pismu roditeljima upozorila da sudjelovanje u prosvjedu nije opravdan razlog za izostanak s nastave te da se školski prostor ne smije koristiti za organizaciju prosvjeda.
– Poštujemo pravo mladih na vlastito mišljenje, slobodu izražavanja i građanski angažman. Međutim, građanska odgovornost podrazumijeva i poštovanje obveza i školskih pravila – poručila je Tukša, dodajući da nema informacije o tome koliko će učenika sudjelovati u bojkotu.
S druge strane, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podržao je štrajk, potaknut informacijama o pritiscima na studente koji ga organiziraju.
– Podupiremo studente u njihovim naporima da skrenu pozornost na pitanja koja se ne tiču samo njih, nego svih nas – stambenu krizu, sve veće troškove života, probleme u javnim uslugama, ali i militarizaciju društva koja prijeti istiskivanjem financiranja javnih usluga poput obrazovanja i zdravstva – stoji u priopćenju koje potpisuju Dragan Bagić i Matija Kroflin.
Upozoravaju i da visoko obrazovanje, iako besplatno, nije svima dostupno zbog nedostatka studentskog smještaja i visokih najamnina.
– Pohvalno je i za ovo društvo poželjno da mladi probleme prepoznaju, artikuliraju ih u javnosti i pokazuju spremnost mirnim putem boriti se za njihovo rješavanje, navode.
‘Ne postoje posebne smjernice za izostanke‘
Za stav o štrajku pitali smo ravnatelje pet najvećih zagrebačkih srednjih škola, koje pohađa više od pet tisuća učenika: X. gimnazije, MIOC-a, Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Tehničke škole Ruđera Boškovića i Prve ekonomske škole. Od većine do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
Ravnateljica Tehničke škole Ruđera Boškovića Đurđica Fuštar kaže da nema informacija o pripremama za bojkot u svojoj školi. Pojasnila je da izostanak s jednog sata, prema Pravilniku, može opravdati i predmetni nastavnik.
Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja (UHSR) Antun Kovačić poručuje da Udruga poštuje pravo učenika na prosvjed, ali smatra da se nezadovoljstvo prvenstveno treba iskazivati kroz dijalog i vijeća učenika, a ne izostajanjem s nastave.
– Niti organiziramo niti pozivamo na bojkot nastave – poručuju iz Udruge, dodajući da među ravnateljima postoje različiti stavovi o razlozima prosvjeda, ali su suglasni da se nastava mora redovito održavati.
Na pitanje kako će se tretirati izostanci, Kovačić odgovara da ne postoje posebne smjernice za najavljeni bojkot.
– Svaki izostanak evidentira se u skladu s Pravilnikom. O opravdanosti odlučuje se na temelju razloga izostanka i dokumentacije koju dostave učenik i roditelj odnosno skrbnik – kazao je.
Koliko će učenika sutra sudjelovati u štrajku, zasad nije poznato. Iz Udruge navode da nemaju pouzdane podatke o broju škola i učenika koji planiraju bojkot te da se na temelju objava na društvenim mrežama ne može procijeniti stvarni odaziv.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....