'RAČUNI SU NAM SKOČILI U NEBO, A U STANOVE SU NAM SE UVUKLI VLAGA, PLIJESAN I GLJIVICE' Ovi građani su se preporodili čim su se riješili razdjelnika

Oni su slušali stručnjake i pridržavali se savjeta vezanih za život s razdjelnicima. “Temperirali” su prostorije, gasili radijatore kad su dulje vrijeme bili odsutni iz stana i svakodnevno su provjetravali sve prostore.

Ipak, probleme nisu uspjeli izbjeći. Nakon manje od dvije godine, tvrde, u stan su im se uvukli vlaga, plijesan i gljivice, računi za struju bili su im dvostruko veći, svako jutro budila bi ih buka u cijevima, a stan nikad više nisu mogli zagrijati na onu temperaturu na kojoj je bio prije ugradnje razdjelnika topline.

Zahtjev

Riječ je o obitelji Kovačević, jednoj od mnogih nezadovoljnih obvezom ugradnje razdjelnika. Međutim, nisu dugo ostali sjediti skršenih ruku. Uspjeli su pronaći “rupu” u zakonu - vratili su se na stari način obračunavanja po četvornome metru.

- U dva tjedna sam sve sredio. Skupio sam oko sedamdeset posto potpisa suvlasnika, poslao ih Brunati s kojom smo imali ugovor, odnio ih HEP-u do 20. studenoga i zatražio zahtjev za novim ugovorom - kaže nam Branko Kovačević, predstavnik stanara u Kopernikovoj 5 u Travnom. Nakon toga su se preporodili, tvrdi.

- Susjedi su me znali zaustavljati ispred ulaza i na hodniku i molili su me da nešto poduzmem. Sada, tri mjeseca nakon što smo se vratiti na stari način obračunavanja, svi su sretni i zadovolji. Konačno se ne smrzavaju u svojim stanovima - kaže Kovačević. I nisu jedini.

Prema izračunu udruge Razdjelnici topline, od 1050 zgrada u Hrvatskoj, od kojih je većina u Zagrebu, na stari obračun vratilo se njih 30-ak. Iz HEP-a su nam pak odgovorili da se u protekloj ogrjevnoj sezoni na obračun po površini prebacilo njih osam.

Predsjednica udruge 'Razdjelnici topline' Ljiljana Mrkonjić objasnila je da “prebacivanje” ima tri jednostavna koraka koji ovise o slozi stanara zgrade i angažiranosti predstavnika stanara. - Prvo treba prikupiti više od 50 posto potpisa suvlasnika koji žele obračun 2EG, odnosno po kvadraturi. Onda se tvrtki koja im očitava razdjelnike pošalje otkaz ugovora te predstavnik suvlasnika odlazi u HEP i sklopi novi ugovor primjene obračuna 2EG - objasnila je Mrkonjić.

Ipak, iako se ovime dio građana rasterećuje, kaže kako je najbolje rješenje da država hitno ukine svaku obavezu ugradnje razdjelnika na ovaj nasilan način.

- Pravo je svakog potrošača da plati upravo onoliko i samo onoliko koliko je stvarno potrošio, no suština problema leži u tome što razdjelnici ne mogu to omogućiti. Ne smije pravo nekolicine suvlasnika na nešto niže račune ugroziti pravo preostale većine da imaju neometano grijanje da im se zbog toga nameću golemi i neopravdani troškovi, niti smije ugroziti pravo bilo kojeg drugog suvlasnika u zgradi da baš nikada ne dobije preveliki račun koji nije napravio - tvrdi Mrkonjić.

A goleme neopravdane troškove imali su i u Kopernikovoj 3. Branko Podhraški, predstavnik stanara, kaže nam da su imali po nekoliko stotina kuna skuplje račune, a sustanari su često u strahu od toga zatvarali radijatore. Zbog toga se zgrada “ohladila”, a na zidovima i stolariji počele su se pojavljivati gljivice.

- Htio sam vidjeti što se može napraviti u vezi s ovim problemom. Kad sam saznao da se možemo prebaciti na stari obračun, napravio sam anketu u zgradi i većina je pristala vratiti se. Ovo je najbolja stvar koju sam mogao napraviti za svoje susjede - kaže.

Upitna isplativost

Mrkonjić dodaje da je najveći problem u tome što oni koji imaju razdjelnike ne mogu kontrolirati račune, a često bi joj se javljali ljudi koji kažu da su dvostruko i trostruko preplatili račune, a u stanu bi se smrzavali. - Razdjelnici su kao bolest. Imaju svoj tijek i komplikacije i razvijaju se s vremenom. Kako vrijeme prolazi, tako se sve više razvijaju simptomi. Svaki dan sve mi se više ljudi javlja, a i vidim da mnogi od njih žele izaći iz sustava obračunavanja po razdjelnicima - kaže.

A kolika je stvarna isplativost razdjelnika, objasnili su u Ekonomskom Institutu Zagreb u kojem su za potrebe Ministarstva energetike napravili studiju o ekonomskoj isplativosti korištenja razdjelnika topline u višestambenim zgradama. Zaključili su kako u gradovima u kojima je toplinska energija zbog socijalnih razloga relativno niža (Zagreb, Osijek, Sisak) uštede od 25 posto toplinske energije neće biti dovoljne da se povrati cijena razdjelnika i termostatskog ventila.

- Problem u postojećem modelu jest taj što je ugradnja obavezna za sve. Umjesto da uvođenje razdjelnika bude pogodnost za potrošače, dakle da im se omogući da racionalnom potrošnjom smanje svoje troškove, postojeća regulativa to tretira kao neselektivnu obavezu za sve. Preporuke EU dopuštaju da se zgrade podjele u tri kategorije - one s najvišom potrošnjom kod kojih bi to bilo obavezno, one s malom potrošnjom između ove dvije kod koje se pojedinačno ocjenjuje isplativost - model procjene isplativosti definiraju nadležna tijela i predstavnici stanara - objasnio je Davor Mikulić iz Ekonomskog instituta.