OPASNOST ZBOG OBILNIH KIŠA

OZBILJNA UPOZORENJA STRUČNJAKA Ove jeseni u gradu bi se mogao aktivirati rekordan broj klizišta! Ovi dijelovi grada su najugroženiji

 Davor Pongračić/CROPIX

Prošla su 22 sata, jesensko veče 23. listopada prošle godine. Ivo Kolačnikov, 75-godišnji umirovljenik, taman je zatvorio svoje golubove i spemao se na spavanje. Planove mu je pomrsila glasna tutnjava koja ga je podsjetila na grmljavinu.

- Naravno da sam se uplašio, mislio sam da je potres - prisjeća se Kolačnikov. Prošetao je do dvorišnih zgrada i našao ljetnu kuhinju potpuno zatrpanu zemljom. Aktiviralo se još jedno klizište u Kustošijanskoj ulici.

Godinu dana kasnije, kuhinja je i dalje zatrpana, a Kolačnikov je umoran od borbe s gradom. Naime, gradski ured za prostorno uređenje dužan je sanirati štetu nastalu nakon aktivacije klizišta, a Kolačnikovu se objasnili da bi oni to uradili, ali nažalost, ne mogu jer kamioni ne mogu doći do njegove kuhinje.

- Ja sam prestar i nemam nikoga da mi sam pomogne maknuti zemlju. Iz Grada su rekli da bi za dolazak kamiona kojima bi raščistili zemlju morali srušiti susjedovu kuću, a kada sam rekao da dođe mali bager, nasmijali su mi se i rekli da će doći ako platim 5000 kuna, koliko stoji njegov rad - ogorčen je Kolačnikov.

Lani 207 novih lokacija

Broj registriranih klizišta u Gradu Zagrebu neprestano se povećava. Zadnja službena karta je iz 2011. godine, a dostupna je na Geoportalu. Prema tim podacima, u Zagrebu ima 738 registriranih klizišta i većina ih je u podsljemenskoj zoni.

- Prema dojavama u 2013. i 2014. godini, kojih je bilo ukupno 207, najugroženija područja bila su: Sesvete, Podsljeme i Črnomerec - navodi se u Izvješću o stanju evidentiranih i novonastalih nestabilnih padina u Gradu Zagrebu.

Neažurirana karta

Pretpostavlja se da bi ažurirana karta pokazala više od tisuću aktivnih klizišta koja ugrožavaju ljudske živote, a pokreću ih obline padaline, potresi i zasijecanje padine zbog neke vrste izgradnje, npr. autoceste. Na području grada je registrirano i jedno od najvećih klizišta u Europi, ono kod bivše tvornice cementa “Sloboda” u Podsusedu.

Izvješće navodi kako je u većini slučajeva uzrok nestabinosti vezan uz neriješen sustav oborinske odvodnje. U preostalim slučajevima to su nestručno izvedeni građevinski radovi, nekontrolirana sječa šuma te odlaganje građevinskog i drugog materijala iz iskopa.

Grad je do kolovoza ove godine na sanaciju klizišta potrošio oko 14 milijuna kuna. Od toga je 300 tisuća bilo uloženo za radove na Kustošijanskom vencu, kod plave kuće obitelji Vranješ. Peteročlana obitelj krajem prošle godine se morala iseliti u prihvatilište za beskućnike Kosnica. Sada su se vratili, no za kišnih noći se i dalje boje zaspati.

- Bliži se kišno vrijeme, a mogući odron bi zatrpao sobu naše djece. Stoga supruga i ja dežuramo kako bismo bili spremni pobjeći s njima na vrijeme - žalostan je Stipe.

Tijekom ljeta je Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada i komunalne poslove počeo s radovima iznad njihove kuće.

- Ovdje su bili tri tjedna, zabili drvene stupove za sprečavanje odrona i postavili cijev za drenažu te su za to uzeli 300 tisuća kuna. Na kraju su mi nanijeli veću štetu jer se dobro zna da će radovi aktivirati klizište - ogorčen je Stipe.

Dežuraju noću uz djecu

Iako stanovanje u njihovoj kući nije sigurno, vratili su se početkom rujna jer djeca moraju u školu, a, napominje Stipe, jednostavno nije u mogućnosti svakodnevno ih voziti iz Kosnice.

Problem kod sanacije klizišta je što Grad može intervenirati samo ako se radi o onome koje bi ugrozilo javnu infrastrukturu, dok su za ona na privatnim parcelama zaduženi sami vlasnici. Predsjednik gradske četvrti Črnomerec Josip Jelić napominje kako je baš to prepreka kod klizišta koje prijeti obitelji Vranješ.

Već danas najavljene su nove kiše koje će dodatno ugroziti Kolačnikova, obitelj Vranješ i sve ostale stanovnike nestabilnih područja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:27