Kandidat za gradonačelnika platforme Servus Zagreb, Davor Bernardić predstavio je projekt razvoja Zagreba i okolice uz rijeku Savu prema kojemu bi se duž toka Save izgradile hidroelektrane, a na njenim nasipima naselja s priuštivim stanovanjem. Strategiju razvoja prostora uz rijeku Savu od granice sa Republikom Slovenijom do ušća kanala Sava-Sava u rijeku Savu izradila je ekipa stručnjaka predvođena Zdravkom Jurčecem, predsjednikom Hrvatskog inženjerskog saveza.
Jurčec je inače član Bernardićevog užeg tima zadužen za renaturalizaciju rijeke Save na području grada Zagreba i zagrebačke županije.
PROČITAJTE VIŠE Bernardić u velikoj ofenzivi, ovo je popis ljudi koji ga podržavaju: ‘Ključni projekt nam je ‘Grad na Savi‘
U uvodnom dijelu Strategije Jurčec navodi sedam razloga zašto je intervencija nužna. Tako pod prvim razlogom stoje poplave i suše kao posljedica klimatskih promjena kojima se moramo prilagoditi razvijanjem postojećih sustava i koncepata upravljanja vodama. U dokumentu dalje stoji kako problem predstavlja i negativan efekt regulacije Save s početka prošlog stoljeća utoliko što se u tom razdoblju skratila dužina toka Save za 40%, povećala brzina vode, erodiralo dno rijeke i trajno produbilo korito rijeke što je dovelo do spuštanja vodostaja Save za metar. Ovi čimbenici su rezultirali povećanjem rizika od popuštanja nasipa u novim uvjetima tečenja.
- Vodostaj Save se spustio za metar i Zagreb zbog prisutnih podzemnih voda gubi pitku vodu. Pogotovo nakon što su Slovenci napravili više hidroelektrana duž toka Save. Ako želimo dići vodostaj Save moramo izgraditi hidroelektrane, ali na oteretnom kanalu Sava-Odra-Sava, napominje Bernardić te nastavlja kako je Slovenija pri kraju realizacije svih planiranih elektrana (duž toka Save planiraju izgraditi čak 6 hidroelektrana, op.a.) dok u Hrvatskoj ne postoji jasan stav što i kako poduzeti po pitanju izgradnje hidroelektrana.
Gradnja četiri hidroelektrane
Prethodna tri razloga nužnosti ove intervencije prema navedenoj Strategiji rezultirali su četvrtim problemom, a to je problematika podzemnih voda kao posljedica klimatskih promjena, regulacije Save i izgradnje HE u Sloveniji. Realizacijom projekta bi se riješio i problematičan odnos Save i Zagreba u kojemu rijeka trenutno djeluje isključivo kao prometna prepreka u prostoru koji se premošćuje.
Način na koji će se riješiti problem neiskorištenosti potencijala kanala Sava – Odra i nedovršenosti postojećeg sustava obrane od poplava koji svoju funkciju vrše tek djelomično jest gradnja četiri hidroelektrana. Tako bi HE Jankomir, HE Botinec Stupnički, HE Lomnica i HE Mraclin omogućile više razvojnih projekata i riješio niz hidrotehničkih problema.
Provedbom Strategije podigla bi se i stabilizirala razina podzemnih voda što bi dovelo do osiguranja zaliha pitke vode, kontrole poplava i ekološke stabilnosti i zaštite bioraznolikosti. Izgrađene hidroelektrane tako bi učinile ekološki prihvatljivim protok vode u koritu Save jer bi se u cijelom postupku koristili obnovljivi izvori energije.
Sustav reguliranja vodostaja Save putem hidroelektrana bi omogućio formiranje preko 40 km zeleno-plave linije, parkova, urbanih šuma i zona za rekreaciju u inundacijskom pojasu. Inundacijski pojas jest površina oslobođena uklanjanjem nasipa uz rijeku Savu na kojoj Servus Zagreb planira provesti niz arhitektonsko-urbanističkih natječaja.
‘Projekt je nužan ako ne želimo da Zagreb pati od nestašice vode‘
U Strategiji stoji razvoj stambenih zona na kanalu i akumulacijskim jezerima koji bi se proveo po uzoru na Beč i dijelove Nizozemske. Blizina novonastalih akumulacijskih jezera bi bila privlačna zbog lijepih pejzaža, čistog zraka i rekreativnih mogućnosti. Osim stambenih zona duž Save niknule bi poslovne zone, hoteli, marine i sportski sadržaj. Kao primjeri uspješne gradnje javnog i komercijalnog sadržaja uz rijeku su navedeni Kopenhagen i Amsterdam.
Posebnu pažnju je dobio i razvoj prometne infrastrukture gdje bi se po uzoru na Sevillu, Rotterdam i München raznim putevima, mostovima, prometnicama i razvojem željezničke infrastrukture povezala novonastala područja sa središtima Zagreba i Velike Gorice. Ali u planu nije razvitak samo cestovnog prometa, već i vodenih puteva koji bi omogućili pristup kako stanovnicima tako turistima novom sadržaju duž Save. Prostora bi bilo i za bicikliste i pješake koji bi uz kanal i nova jezera imali izgrađene šetnice i biciklističke staze.
"Uz glavni tok rijeke Save tako ćemo stvoriti novi prostor za urbano oplemenjivanje, prometnice, tramvaje; ali i veliki zeleni park – najveći park u ovom dijelu Europe. Ovo je najveći ekološki projekt u Europi i ovo je nužno napraviti kako Zagreb ne bi imao nestašice pitke vode. Napominjem, Zagreb ovo mora napraviti, nije bitno hoće li se dovršiti u idućih 20 ili 30 godina, ali je važno početi graditi odmah", zaključuje Bernardić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....