ZASLUŽNE ŽENE

Od Zagreba ljepše samo Zagrepčanke

Tijekom razgledavanja građani su doznali mnoge pojedinosti o povijesnim događajima sa ženama u glavnoj ulozi
 Neja Markičević/CROPIX

Bi li se Zagreb nazivao Zagreb da nije bilo prekrasne Mande? Bi li Zagrepčanke bile politički osviještene da nije bilo Marije Jurić Zagorke? Bi li učile latinski - u vrijeme kad je to bilo uobičajeno samo za muškarce - da nije bilo samostana klarisa u Opatičkoj ulici? Ili, pak, upisivale Medicinski fakultet da nije bilo Karole Maier Milobar?

Odgovore na ta pitanja, kao i zanimljivosti iz cjelokupne povijesti hrvatske metropole u kojoj su glavni protagonisti bile pripadnice ljepšeg i nježnijeg spola, građani su jučer mogli doznati tijekom tematskog razgledavanja grada pod nazivom “Ženska strana Zagreba”. U povodu Međunarodnoga dana žena organizirale su ga Dora Fila i Iva Čaleta iz inicijative Zagreb Inside, a ni vrlo niske temperature nisu obeshrabrile oko 1000 građana koji su prošetali ženskom stranom grada. I ženskom stranom povijesti Zagreba.

Legende i zapisi

O zaslugama žena govore pismeni zapisi, ali i slikovite legende, a najpoznatija je ona o djevojci Mandi pokraj izvora na današnjem Trgu bana Jelačića, koja je iscrpljenom banu zagrabila vode te tako obilježila podrijetlo imena Zagreba i naziv fontane Manduševac.

Bara Kramarić, pak, 1676. bila je optužena kao vještica. Tijekom 400 godina, dok Marija Terezija nije ukinula spaljivanje vještica, u Zagrebu je optuženo 140 “coprnica”.

Danas se na Medvednici, na mjestu gdje su se vještice nalazile i, prema vjerovanju, zazivale tuču i kišu, organizira sljemenski spektakl Snježna kraljica, nazvan po Janici Kostelić.

Zagorka za sva vremena

Najpoznatija zagrebačka feministica zasigurno je Marija Jurić Zagorka , prva politička novinarka koja je pobjegla od mađarskog supruga kako bi se vratila u Zagreb i pokrenula ženski časopis Hrvatica. Iako je tijekom života bila ismijavana, u čemu se prednjačili muškarci, danas je povijest hrvatske književnosti bez njezina imena posve nezamisliva, o čemu se govorilo ispred njezina spomenika u Tkalčićevoj ulici. Čuli smo priče o deset bordela u Tkalči, o prvoj dimnjačarki, kumicama s Dolca, požaru na Gradecu u kojemu je netaknuta ostala samo slika Majke Božje i rečenici Božene Begović izgovorene u eter na prvoj radiopostaji: “Halo, ovdje Radio Zagreb, nazovite ako me čujete”. Liječnica Karola Milobar otvorila je prvu ordinaciju za ženske bolesti, a po Milki Trnini, opernoj pjevačici navodno je nazvana čokolada Milka.

Preostaje nam zaključiti: od Zagreba su ljepše samo Zagrepčanke! A toga se valja prisjetiti ne samo 8. ožujka, na Međunarodni dan žena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 11:05