Pet je godina od potresa u Zagrebu. Povodom toga, Ministarstvo kulture i medija za javnost otvara vrata dijelu obnovljenih zgrada kulturne baštine. Njih ukupno deset će posjetitelji danas mogu obići i razgledati.
Središte Zagreba, zbog brojnih obnova, proteklih je godina bilo pretvoreno u veliko gradilište. Radovi na mnogima su završeni i došlo je vrijeme da zgrade zasjaju u novom, obnovljenom ruhu.
Na Gornjem Gradu bit će otvorena vrata Atelijera Meštrović, Palače Amadeo, Palače Bužan, a obnovljene zgrade mogu se posjetiti i na Trešnjevci i Sesvetama.
Tijekom subote, posjetiteljima će biti otvoren ulazak u prostorije koje inače nemaju prilike vidjeti. Na svakoj će lokaciji biti organiziran obilazak uz stručno vodstvo konzervatora i projektanta.
Atelijer Meštrović, Muzeji Ivana Meštrovića
Smješten u Mletačkoj ulici na Gornjem gradu, Atelijer Meštrović bit će moguće posjetiti od 10 do 14 sati. Kompleks kuća u Mletačkoj 8 zaštićen je kao pojedinačno kulturno dobro i upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a sastoji se od dvije kuće koje je 1921. godine kupio kipar Ivan Meštrović, prema čijem su projektu 1924. izvedene pregradnja i adaptacija. Ukupna vrijednost obnove Atelijera Meštrović iznosi 4.489.174,27 eura.
Cjelovita obnova zgrade uključivala je izvedbu nove krovne konstrukcije mansardnog krovišta ulične zgrade, sanaciju svodova i zidova na kojima su prisutne veće pukotine te restauriranje kamenih elemenata, između ostalog. Od 1963. godine do danas, Atelijer Meštrović je otvoren za posjet javnosti, prvotno u sklopu Galerija grada Zagreba, a danas u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića.
PROČITAJTE VIŠE Bačić: ‘Trenutno smo na polovici, obnovili smo više od 13.000 zgrada, a do 2030. bi sve trebalo biti dovršeno‘
Zgrada Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA)
Zgrada u kojoj je danas sjedište Hrvatske izvještajne novinske agencije nalazi se unutar obuhvata zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U stručnoj literaturi poznata je kao kuća Heinzel, prema investitoru i projektantu Vjekoslavu Heinzelu, ujedno arhitektu i bivšem zagrebačkom gradonačelniku. Riječ je o trokatnici s mansardom podignutoj 1910. godine smještenoj na Trgu Marka Marulića.
Ukupna vrijednost obnove iznosila je 3.738.793,25 eura. Na zgradi je obavljena konstrukcijska i cjelovita obnova. U unutrašnjosti su izvedeni instalaterski i obrtnički radovi do potpune gotovosti koji su pridonijeli poboljšanju temeljnih svojstava građevine. Od 10:00 do 14:00 posjetiteljima će biti otvorena izložba fotografija snimatelja HINA-e pod nazivom ‘5g./5,5ml/r - 22.03.2020. - 22.03.2025.‘
Upravna zgrada Hrvatskog restauratorskog zavoda
U obnovljenu zgradu, poznatu kao Ljetnikovac biskupa Galjufa, bit će moguće ući od 10 do 12 kada će se održavati i izložba fotografija restauriranih umjetnina pokretnih kulturnih dobara. Nalazi se u Ulici Nike Grškovića 23 na zagrebačkoj Šalati, a sagrađena je oko 1780. godine. U vrijeme gradnje zvana je ‘zidanicom‘ jer je bila jedini zidani objekt na širem području današnje Šalate.
Riječ je o arhitektonski najkvalitetnije sačuvanoj zgradi s početka zadnje četvrtine 18. stoljeća u Zagrebu koju odlikuju jasne oznake baroknog klasicizma. Smještena je u povijesnoj urbanoj cjelini grada Zagreba te se ističe kao jedan od najvažnijih primjera ladanjske arhitekture u Hrvatskoj. Obnova je iznosila 939.608,83 eura.
PROČITAJTE VIŠE Donosimo sve detalje velike blokovske obnove 42 ulaza u centru Zagreba: ‘Da nismo bili uporni...‘
Kuća Mile Dimitrijević, rezidencijalni objekt Hrvatskog narodnog kazališta
Još jedna obnovljena građevina se nalazi na zagrebačkoj Šalati. Radi se o kući u Mesićevoj 19, a ostavština je glumice Mile Dimitrijević koja je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu ispisala povijest hrvatskog glumišta. Samostojeća zgrada stambene namjene izgrađena u rezidencijalnoj gradskoj četvrti, u prvoj polovici 20. stoljeća, smještena je unutar obuhvata zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Zgrada je oštećena u potresu te je Elaboratom ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije definirana potreba konstrukcijske obnove, a provedena je i cjelovita i energetska obnova. Ukupna vrijednost tih radova iznosi 1.434.951,92 eura. U sklopu obnove nakon potresa ponovno je uređena i javna spomen-soba s predmetima, fotografijama i kostimima Mile Dimitrijević kao uspomena na veliku glumicu i donatoricu.
Crkva sv. Franje Asiškog s franjevačkim samostanom
Obnova kompleksa crkve svetog Franje Asiškog s franjevačkim samostanom na zagrebačkom Kaptolu jedan je od najopsežnijih i najzahtjevnijih projekata obnove sakralne i općenito kulturne baštine nakon teških oštećenja uzrokovanih zagrebačkim i petrinjskim potresom. Prvi franjevački samostani na području sjeverne Hrvatske grade se u 13. stoljeću, još za života svetoga Franje Asiškog koji je prema predaji posjetio Zagreb, a najstariji je upravo zagrebački na Kaptolu.
Ukupna vrijednost opsežnih radova iznosi 23.367.137,85 eura, od čega je više od 80 posto osigurano iz Fonda solidarnosti EU. Objekt će biti moguće posjetiti u 16:30, a Sveta misa zahvalnica za obnovu nakon potresa održat će se u 18:30.
Kompleks skladišta i radionica Hrvatskog narodnog kazališta
Kompleks postojećih zgrada uz Ulicu Božidara Adžije u vlasništvu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta proteklih se desetljeća koristio za radionice kazališnih kulisa (slikarska, tapetarske, stolarska, bravarske i kiparska radionica) te kao čuvaonica. Kompleks se ne nalazi u zoni obuhvata zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, niti je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.
Uz vraćanje u funkciju kazališnih radionica i čuvaonica, projektom cjelovite obnove kompleksa u Adžijinoj predviđena je i izgradnja Druge scene Hrvatskog narodnog kazališta - nove zgrade koja će riješiti desetljetni problem nedostatka prostora i omogućiti realizaciju programskih aktivnosti za sva tri ansambla Hrvatskog narodnog kazališta. Ukupna vrijednost obnove iznosi 21.958.996,3 eura, a gostima će biti otvorena od 10 sati.
Zgrada i muzejska građa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja - Palača Amadeo
Jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj, Hrvatski prirodoslovni muzej smješten je na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada, u povijesnoj plemićkoj palači Amadeo. Riječ je o tzv. ‘Kući s plesnom dvoranom‘ koju je 1796. godine izgradio grof Antun Pejačević, a u njoj su se od 1797. godine održavale kazališne predstave. Prvo gradsko kazalište župana zagrebačkog, grofa Antuna Amadea de Varkonya, poznato kao ‘Amadeov teatar‘ nalazilo se u palači od 1807. do 1834. godine.
Najveća oštećenja konstrukcije očitovala su se na zidovima, posebno na zidovima zapadnog krila na kojima je vidljivo značajnije raspucavanje. U etaži potkrovlja, zid južnog pročelja ima otklon prema van za nekih 5-6 cm prema susjednoj građevini te je prijetila opasnost od njegovog urušavanja. Od 10:00 do 14:00 posjetitelji će moći pogledati i video prikaz obnove nakon potresa.
Zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova
Sagrađena kao palača Hrvatsko-slavonske zemaljske hipotekarne banke, na uglu Zrinjskog trga i Đorđićeve ulice. Zgrada je reprezentativno historicističko zdanje na jednom od najljepših zagrebačkih trgova, sagrađeno početkom 20. stoljeća. U uporabi je od 1904. godine, kada jedan od najboljih hrvatskih slikara toga doba, Menci Klement Crnčić, završava sliku ‘Orača‘, platno na stropu središnje prijemne dvorane na prvom katu, kojeg danas krasi navodno najveće kristalno ogledalo svoga vremena u Europi, iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt.
PROČITAJTE VIŠE Prije točno četiri godine u 6.24 Zagreb je pogodio potres: Ovi prizori su nam se duboko urezali u pamćenje
Ukupna vrijednost obnove iznosi 17.171.540,77 eura. U podrumu nisu bila vidljiva oštećenja vezana uz potresna djelovanja, ali su uočena mjesta prodiranja vode i vlage. Na većem dijelu objekta uočene su pukotine na spoju nosivih i pregradnih zidova sa stropnim konstrukcijama. Video prikaz obnove nakon potresa bit će moguće pogledati od 11 do 13 sati.
Zgrada Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH - Palača Bužan
Palača Bužan zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-628) temeljem svog kulturno-povijesnog značaja te izrazite graditeljsko-tipološke i arhitektonske vrijednosti. Poluugrađenu, jednokatnu, trokrilnu palaču u Opatičkoj 8 izvorno je 1754. godine izgradio zagrebački graditelj Matija Leonhart za hrvatskog
Tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća palača je bila u funkciji vojne komande, a između 1941. i 1943. godine temeljito je obnovljena i adaptirana za Maršalat, kojim je stolovao Eugen Kvaternik. U palači Bužan danas je smješten Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, a posjetiteljima će sutra biti otvorena od 10 do 12 sati.
Zgrada Muzeja Prigorja - Kurija Zagrebačkog kaptola
Zgrada u kojoj Muzej Prigorja djeluje od svog osnutka 1977. godine je kurija Zagrebačkog kaptola izgrađena 1784. godine. Svojim kasnobaroknim stilom predstavlja jedan od najvrjednijih objekata arhitektonske baštine Sesveta i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.
Kurija Zagrebačkog kaptola slobodnostojeća je jednokatnica, jednostavnog, masivnog volumena, pravokutnog tlocrta, pokrivena visokim poluskošenim krovištem. Nalazi se na Trgu Dragutina Domjanića 5 u Sesvetama. Izložba obnove zgrade i nepokretnih kulturnih dobara u okolici bit će otvorena od 10 do 14 sati, a ukupna vrijednost obnove iznosi 532.197,47 eura.
Sve informacije o sutrašnjem Danu otvorenih vrata možete pronaći OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....