Dva dimnjaka napuštenog industrijskog kompleksa stare ciglane na Črnomercu uklonjeni su miniranjem u nedjelju u podne.
Dimnjaci su u lanjskim potresima 22. ožujka i 29. prosinca pretrpjeli oštećenja nosive konstrukcije koja su im narušila stabilnost te su zbog toga predstavljali opasnost za ljude u blizini.
Rušenje, odnosno faze miniranja bile su popraćene zvučnim signalima, a samo miniranje nije prouzročilo prevelik prasak. Dimnjaci su se planirano istovremeno urušili, a izvođači i okupljeni građani rušenje su popratili pljeskom. Nakon miniranja, prašina se nakratko dignula u zrak.
"Pripreme su trajale dosta dugo, dvadesetak dana. Obavijestili smo sve nadležne službe i građane. Pripreme su protekle bez ikakvih problema i ne očekujemo nikakvu problematiku ni sigurnosnu ni tehničku prilikom uklanjanja dimnjaka", rekao je projektant i ovlašteni inženjer građevinarstva Nikola Miletić uoči rušenja koje je proteklo po planu.
Dodao je kako je u analizi i projektu sudjelovalo dosta ljudi, a ustvrdio je i da je to više bio emotivno nego tehnički zahtjevan zahvat jer je uklanjanje uvijek puno emotivnija i teža radnja nego nova gradnja.
Trenutak rušenja dimnjaka na Črnomercu
"Nadam se da ovo nije samo rušenje, nego da će se otvoriti mogućnost za nekakvu daljnju pozitivnu priču", poručio je Miletić.
Dimnjaci su se nalazili na lokaciji bivših ciglana Zagreb, pored okretišta tramvaja na Črnomercu, na istočnom i zapadnom dijelu glavne zgrade s pećima za ciglu. Visina zapadnog dimnjaka bila je 49,8 metara, a visina istočnog 62,2 metra.
Dimnjaci su srušeni miniranjem, rotacijom oba dimnjaka u smjeru sjeverozapada u isto vrijeme. Taj smjer je odabran s obzirom na okolinu i mogućnost pada u slobodan prostor te zaštitu objekata koji su u funkciji, uz najmanje oštećenje objekata ciglane.
Miletić je istaknuo kako je tehnički najzahtjevnije bilo predvidjeti kako će se dimnjaci ponašati s obzirom na razinu oštećenja i zbog godina na tom prostoru i zbog potresa. Prednost je to što su dimnjaci bili na širem području pa je bilo lako osigurati dupli radijus oko dimnjaka, odnosno sigurnosnu zonu.
Profesor i miner Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta istaknuo kako je neposredna priprema za rušenje počela s pripremom skela i s bušenjem minskih bušotina, a jučer su završavali punjenjem eksplozivnih naboja i opremanjem sredstava.
Eksploziv je postavljen od šestog do osmog metra jer zbog oštećenja nisu mogli prići donjem dijelu. Riječ je o gotovo 400 bušotina i 35 kila eksploziva. Eksploziv nije isti kao onaj korišten tijekom uklanjanja tornja Zagrebačke katedrale, već se radi o gospodarskom eksplozivu koji se standardno koristi za gospodarska miniranja, dodao je.
Zvonimir Ester s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta miniranjem se bavi više od 50 godina i iza sebe ima 100 rušenja, a zadnje je bilo rušenje dimnjaka prije par dana u Sisku.
"Uvijek se pojavljujemo tamo gdje treba srušiti baštinu vezanu za lokalnu sredinu, što nam nije drago. Tako smo u Splitu rušili Jugoplastiku, odnosno Diokom i ljudi su nosili svijeće jer je taj Diokom othranio dobar dio Splita", rekao je Ester, dodavši da rušenje prati žal za starinom.
Također je istaknuo kako je u ovakvim situacijama rušenje eksplozivom najsigurniji način jer postoji kontrola rušenja.
Video: Tomislav Botić
Zbog kompleksnog pothvata bile su uvedene restrikcije u prometu.
Pješacima je bio zabranjen prolaz tim dijelom otprilike 15 minuta prije i 15 minuta nakon eksplozije. Preciznije, od 11,45 do 12,15 sati bit će onemogućeno kretanje Ilicom na dijelu od Selske ceste do ulice Oranice.
Zagrepčani koji žive u neposrednoj blizini zamoljeni su bili prije detonacije da do 11,45 sati otvore prozore i spuste rolete, te ih drže otvorenima do oglašavanja kraja detonacija zvučnim signalom kako ne bi došlo do pucanje stakala uslijed stvaranja podtlaka prilikom miniranja, te da ne stoje kraj otvorenih prozora i gledaju rušenje dimnjaka. Za promet su bile zatvorine i sve sporedne ulice na navedenom dijelu Ilice.
Dimnjak na istočnoj strani zgrade ciglane visok je 62,2 metra, a onaj na zapadnoj strani 49,8 metara. U novijoj hrvatskoj povijesti nisu rušeni tako visoki objekti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....