Samo nekoliko tjedana nakon što se ponovno otvorilo pitanje desetaka tisuća tona starog industrijskog otpada na zagrebačkoj Savici, Grad je odabrao tvrtku koja će na tom području pratiti kakvoću i razine podzemnih voda. Posao je dobio ALS Environmental Croatia iz Kastva, čiji je jedini vlasnik švedski ALS Scandinavia, a vrijednost ponude iznosi 17.594,80 eura bez PDV-a.
Lokacija je osjetljiva zbog dugogodišnjeg problema takozvanih gudronskih jama. Zagrebački HDZ krajem kolovoza ponovno je upozorio da se u tri jezera na Savici nalazi oko 33.000 tona opasnog industrijskog otpada, u blizini vodocrpilišta Petruševec, te prozvao gradsku vlast zbog sanacije i monitoringa.
Da problem nije nov ni samo predmet aktualnog političkog prepucavanja, pokazuje i službena gradska dokumentacija. Program mjera sanacije za zone zaštite zagrebačkih izvorišta izričito navodi onečišćenje jezera Savica gudronom u drugoj zoni zaštite izvorišta Petruševec. Kao jednu od prioritetnih mjera propisuje upravo sustavni monitoring kakvoće i razine podzemnih voda kako bi se utvrdio mogući utjecaj onečišćenja na priljevno područje vodocrpilišta.
Grad pozvao tri laboratorija
Novi gradski posao procijenjen je na 24.500 eura bez PDV-a, a Grad je pozvao tri ponuditelja: Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Bioinstitut iz Čakovca i ALS Environmental Croatia.
Najpovoljniji je bio ALS s ponudom od 17.594,80 eura. Bioinstitut je tražio 23.890,55 eura, dok je Štampar ponudio 25.010 eura, čime je prešao procijenjenu vrijednost nabave pa je njegova ponuda proglašena neprihvatljivom.
Odabrana tvrtka registrirana je u Kastvu i bavi se ekološkim ispitivanjima, među ostalim analizama vode za piće, otpadnih, površinskih i podzemnih voda. Do ove je godine poslovala pod imenom HIDRO.LAB, a jedini član društva danas je ALS Scandinavia Aktiebolag sa sjedištem u švedskom Luleåu.
Gudron je već označen kao potencijalna prijetnja
Piezometri na Savici nisu postavljeni bez razloga. Gradski program sanacije upozorava kako gudron predstavlja potencijalnu prijetnju podzemnim vodama, posebno u uvjetima jačeg crpljenja na Petruševcu. Dokument navodi i potrebu proširenja i optimizacije mreže piezometara kako bi se kvalitetnije pratilo stanje podzemnih voda oko izvorišta.
Aktualni podaci ipak ne pokazuju kako je voda za piće iz Petruševca ugrožena. Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ naveo je u rujnu kako od 2022. na području Petruševca provodi redovni monitoring na 14 mjernih postaja odnosno piezometara te kako je kemijsko stanje praćenih podzemnih voda u 2025. bilo dobro.
No činjenica kako Grad upravo sada naručuje novi ciklus mjerenja vraća fokus na problem koji postoji desetljećima. Gudron na Savici i službeno je evidentiran kao potencijalni izvor onečišćenja u zoni zaštite Petruševca, a novi rezultati trebali bi pokazati kakvo je stanje podzemne vode danas i mijenja li se s vremenom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....