Grad ima novo oružje za kaotične gužve u Zagrebu, stručnjak upozorava: ‘To se ne radi u blizini škola, evo zašto‘

Stanovnici Sigeta godinama su svjedoci brojnih prometnih nesreća na raskrižju Radmanovačke ulice, Ulice Sigeta i Parka Hrvatske mornarice. Kako se u blizini nalaze Osnovna škola Većeslava Holjevca, neboder ‘Super Andrija‘ i igralište NK Hrvatski dragovoljac, ovo je jedno od prometno najopterećenijih mjesta u Novom Zagrebu. Pa je tako Grad Zagreb odlučio primijeniti rješenje kakvo je 2023. godine postavljeno u Adžijinoj ulici na Trešnjevci – dvostruki kružni tok.

Rotor u Sigetu izgledat će slično kružnom toku na Trešnjevci

Damir Krajac/Cropix

Cilj je povećati protočnost prometa i smanjiti broj sudara. Projekt je već dobio idejno prometno-tehničko rješenje, a prikupljeni su i uvjeti od nadležnih tijela. Trenutačno se priprema dokumentacija za pokretanje javne nabave, nakon čega će se moći izraditi glavni i izvedbeni projekt, ishoditi građevinska dozvola te raspisati natječaj za izvođača radova. Planirano je izduženo kružno raskrižje s dva povezana rotora, duljine skoro 283 metra, a širine 11,7 metara. Projektom je predviđeno uređenje od oko 4200 četvornih metara.

PROČITAJTE VIŠE Isprobali smo novi podvožnjak u Zagrebu o kojem svi pričaju, iznenadio nas je jedan detalj: ‘Pazite kad ulazite sa sjevera...‘

Ovo prometno rješenje trebalo bi povećati preglednost križanja i smanjiti broj točaka sudara. Osim toga, planirano je ograničenje brzine na 30 km/h. Uz izgradnju kružnog toka, obavit će se i uređenje komunalne infrastrukture, uključujući oborinsku obnovu, javnu rasvjetu i hortikulturu. Zbog ograničenja brzine će se smanjiti mogućnost i ozbiljnost nesreća, jer će vozači zbog same konstrukcije kružnoga toka morati prilagođavati brzinu.

Dvostruki kružni tok postoji već dvije godine na Trešnjevci

Damir Krajac/Cropix

Kružni tok na Radmanovačkoj prometnici osmišljen je kako bi poboljšao regulaciju prometa I povećao protočnost vozila na tom križanju. Slična prometna rješenja već su se pokazala učinkovitima, poput dvostrukog kružnog toka na Trešnjevci, koji je u početku izazvao nedoumice, ali se s vremenom prihvatio kao funkcionalno i sigurno rješenje koje doprinosi smanjenju gužvi i povećanju sigurnosti u prometu.

‘Pazite na pješake‘

S obzirom na to da se Siget, ali i susjedna Sveta Klara, sve više razvijaju, gradske vlasti očekuju da će ovaj model kružnog toka poboljšati prometnu situaciju. Prvi rotor bit će smješten na izlazu iz Radmanovačke ulice, a drugi na križanju Ulice Siget i Parka Hrvatske mornarice.

Postavljanje dvostrukog kružnog toka na Sigetu komentirao je docent s Fakulteta prometnih znanosti Marijan Jakovljević. Pitali smo ga da nam pokuša objasniti zašto je baš takvo rješenje izabrano za tu lokaciju.

- Kružni tok generalno sa stajališta sigurnosti predstavlja kvalitetnije rješenje jer smanjuje brzine kretanja, a samim time smanjuje se vjerojatnost nastanka prometnih nesreća kao i sama ozbiljnost (posljedica) nesreća ukoliko do njih dođe. U ovom slučaju je samo potrebno obratiti pažnju na količinu pješačkog prometa s obzirom da je u blizini škola. Naime kružni tokovi se u pravilu ne rade u zonama gdje ima puno pješaka jer negativno utječu na propusnu moć zato je potrebno napraviti analizu propusne moći, pojasnio je.

PROČITAJTE VIŠE Novi dvostruki rotor u Zagrebu zbunio mnoge, prometni stručnjak: ‘Ovo je jako dobro rješenje‘

Ovakav tip kružnih tokova uspješno funkcionira na Trešnjevci u Adžijinoj ulici. Pitali smo ga koja bi još raskrižja u Zagrebu profitirala takvim prometnim rješenjem.

- Teško mi je navesti točnu lokaciju za koju bih rekao da bi ovo značajno povećalo kvalitetu prometa, ali ovakvi dvostruki kružni tokovi se u pravilu koriste u zonama gdje imate na maloj udaljenosti dva ili više raskrižja (najčešće raskrižja s nepravilnim geometrijskim oblicima), npr. često se radi o slučajevima kad imate dva trokraka raskrižja koja su blizu, ali su im osi smaknute pa se ne mogu spojiti u jedno četverokrako raskrižje. Možda npr. treba razmisliti o ovakvom rješenju ili konceptu dog-bone raskrižja u Lučkom (spoj Karlovačke ceste i Jadranske avenije) gdje imamo svakodnevna zagušenja koja blokiraju Jadransku aveniju u smjeru obilaznice, rekao nam je.

‘Sigurnost je veća‘

Iako su se pokazali prilično efektnim, vozače su često dvostruki kružni tokovi znali zbunjivati. Zato smo profesora zamolili da nam objasni ‘logiku‘ iza dvostrukih kružnih tokova.

- Kao što sam prethodno naveo, osnovna im je prednost što povećavaju sigurnost, omogućavaju kvalitetnije rješenje kad imamo dva ili više raskrižja na maloj udaljenosti (kad imamo raskrižja s nepravilnim geometrijskim oblicima) te omogućavaju kretanje u svim smjerovima. Nedostatak je što u pravilu zauzimaju više prostora, mogu djelovati zbunjujuće za vozače pa ih je potrebno kvalitetno označiti te je potrebno paziti da nema puno pješaka ili značajno izraženih smjerova i lijevih skretača. Na temelju rješenja može se uočiti da su kružni tokovi u Adžijinoj projektirani kao dva kružna toka nakon čega je kod puštanja u promet jedan kružni zatvoren te smo dobili koncept sličan dog-bone konceptu koji se pokazao kao dobro rješenje, za neke privoze manje neke više, ali u konačnici se dobilo kvalitetnije odvijanja prometa, zaključio je.