FOTO: KUĆE S PRIČOM Sedam vrijednih objekata u centru Zagreba naočigled propada

Što napraviti kada nestaju kuće s pričom, urušavaju se i propadaju naočigled? Zovemo ih “kuće s pričom” jer ih uz osobne legende njihovih stanara krase povijesna i arhitektonska priča. U Zagrebu je niz takvih objekata prepuštenih zubu vremena. Neke su zapuštene zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, neke zato da se same sruše i “oslobode” parcelu na vrijednoj lokaciji te postanu unosna zemljišta, neke jednostavno zbog nebrige svojih vlasnika. Iako zakon na tu brigu obvezuje. Takvi su primjeri kuće na adresama: Vijenac 1, Matoševa 3, Vlaška 5, Mesnička 10 i druge. Sve redom u strogom centru Zagreba. Niz je sičnih primjera i u drugim hrvatskim gradovima.

Umanjena vrijednost

Drvena kuća u Zagrebu u ulici Vijenac 1 uz ulicu Tuškanac nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, ali je posebna i valjalo bi je sačuvati iako to po dosadašnjoj brizi za nju nije izgledno. Sagrađena je kao jednostavna prizemnica 1927. za vlasnika Hinka Pavelića. Kuća pripada tipu stilizirane seoske kuće, a izvorno je bila okružena vrtom s kvalitetnim i raznolikim biljnim vrstama te vinogradom i voćnjakom, koji više ne postoje. Devastacijom vrta i prije znatno umanjena ambijentalna vrijednost cjeline. Vlasnik te kuće je Ivan Hudoletnjak, poznat kao vlasnik Hotela Matija Gubec u Stubičkim Toplicama, koji ovu kuću već desetak godina prepušta propadanju.

Neprimjereni zahvati

- Održavanje gređevine bez obzira na zaštitu kao spomenika kulture zakonska je obveza vlasnika, dakle ne samo po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara već i po Zakonu o vlasništvu i drugim pravima - ističe Silvije Novak, pročelnik zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika.

No Zakon o vlasništvu očito rijetko “radi”, a vjerojatno bi i on u ovakvim slučajevima trebao biti u nadlažnosti građevinske inspekcije. Vezano uz odredbe Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Grad Zagreb je pokrenuo dvije parnice kako bi zaštitio zgrade koje su kulturno dobro! Za dvije stare kuće - u Matoševoj 3, koja je sagrađena 1843., i Vlaškoj 5, nastaloj između 1794. i 1795. godine, obje u vrlo lošem stanju.

- U slučaju gdje su kulturnom dobru, zbog nebrige i dugogodišnjeg neodržavanja od vlasnika i nepoduzimanjem mjera zaštite, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ugrožena svojstva kulturnog dobra Gradski zavod za zaštitu spomenika kao nadležno tijelo upućuje prijedlog za imenovanje skrbnika kulturnom dobru i provedbu mjera zaštite za njegovo očuvanje donosi Grad Zagreb - kaže Silvije Novak.

Kao primjere zaštićenih kulturnih dobara koja su zbog nebrige i neodržavanja, odnosno neprimjerenih zahvata na građevini dovedena u stanje kojim su ugrožena svojstva kulturnog dobra Silvije Novak navodi spomenute kuće u Vlaškoj i Matoševoj.

- U tijeku je spor koji se vodi kod Upravnog suda te će se nakon okončanja spora moći pristupiti provedbi rješenja o imenovanju privremenog skrbnika - dodaje Silvije Novak.

Ne čisti ni snijeg

No naše istraživanje je pokazalo da sličnih primjera u Zagrebu ima još mnogo, iako su same kuće nešto novijeg datuma gradnje. Jedan vlasnik ima čak četiri kuće u središtu Zagreba, od kojih je jedna zaštićeni spomenik kulture, a druge su u povijesnoj zoni koja je pod zaštitom i koje su sve zapuštene i prazne, a to su: biser arhitekute Vila Spitzer u Novakovoj ulici, kuća Kolmar u Mesničkoj ulici, vila na Krležinom gvozdu 21 i kuća koju je projektirao arhitekt Stjepan Planić u Grškovićevoj ulici. Njihov je vlasnik sam ili dijelom Marijan Medvidović. Sve ih je kupovao krajem 90-ih godina, sam ili sa svojim tadašnjim kompanjonima Josipom Kordićem i Hrvojem Petračem. I od onda ništa, njihov se vlasnik uporno oglušuje o Zakon o očuvanju spomenika kulture, kao i Zakon o vlasništvu. Pred zgradom u Mesničkoj 10 zimi se čak i ne čisti snijeg, iako je tu puno pješaka.

Sablasna zgrada

- Razni su razlozi zapuštenja nekretnina. U struci je poznat slučaj da je u jednoj povijesnoj zgradi nedaleko od parka Maksimir izvađena izolacija iz krova te je kuća ubrzo propala. Kad se konačno urušila, vlasnici su dobili mogućnost da na mjestu stare sagrade novu i veću zgradu. Još nisam čuo da se nekoga optužilo za nemar nad kućom, iako zakon postoji - sumnjičav je jedan povjesničar umjetnosti koji je želio ostati anoniman.

Na slučaj Vile Spitzer u Novakovoj ulici 15 upozorili smo već u Jutarnjem listu i ukazali smo na njezino loše stanje. Prazna je više od desetljeća.

Uvidom u Zemljišne knjige vidljivo je da je vlasnik te kuće poduzeće Inžinjering projekt, registrirano u Novakovoj 15. Direktor Inžinjering projekta je Mario Medvidović, sin nekadašnjeg direktora Marijana Medvidovića.

Medvidović je navodni vlasnik i dijela zapuštene vile na atraktivnoj lokaciji Krležin Gvozd 21 koja se nalazi do Memorijalnog doma Miroslava Krleže. Zapuštena kuća na koju se još lani srušilo i stablo. Izgorjela je u požaru 2008. godine.

Vatrogasci su tada naveli da vlasnik kuće Marijan Medvidović (55) ovdje ne stanuje. Medvidovićevo vlasništvo nije upisano u zemljišne knjige. Međutim, svi upisani spomenuli su nam da je i on djelomični vlasnik. Kuća je i prije bila zapuštena.

Kuća Kolmar u Mesničkoj ulici 10 u prizemlju ima tri poslovne ulične prostorije, iznad je stambena dvokatna zgrada, a iza dvorište. Zadnji kat krasi interesantan krov s velikom terasom.

I u toj kući nitko ne stanuje. Začuđujuće sablasna zgrada za strogi centar Zagreba. S obzirom na loše stanje građevine vlasnicima 2008. godine Gradski zavod za zaštitu spomenika upućuje mjere zaštite koje je potrebno provesti u cilju sanacije i obnove.

Vlasnik se četiri godine potom nije obratio Zavodu radi zahtjeva za posebne uvjete za obnovu građevine. Međutim, nedavno je pokrenuta ovrha nad ovom kućom te je na ulaz postavljen lanac. A vlasnik je opet Marijan Medvidović iako u zemljišnim knjigama stoji da su vlasnici - obitelj Siegle. Oni su, potvrdili su nam, prodali kuću Medvidoviću još oko 1996. godine.

Nesuđeni bordel

I kuća sagrađena prema projektu arhitekta Stjepana Planića u Grškovićevoj 21 u jadnom je stanju. Nalazi se do palače u kojoj je Restauratorski zavod Hrvatske. Nije zaštićeno kulturno dobro, ali je u zoni zaštite kao povijesna cjelina Grad Zagreb. Godine 1996. u Areni je pisalo da se tu želi otvoriti bordel.

Povjesničari umjetnosti i neki arhitekti tada su zahtijevali da se ona sačuva takva kakva je, dok su vlasnici predlagali uređenje prema projektu pokojnog arhitekta Roberta Someka. Vlasnici ove nekretnine su trojac Petrač, Kordić i Medvidović koji, navodno, međusobno više ne razgovaraju.