Dolenec o mjeri roditelj odgojitelj: ‘Košta, a nije polučila rezultate. Prosvjedi su razumljivi, ali meni neobični‘

Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića gostovala je u programu Hrvatskog radija te kazala o čemu su ona i gradonačelnik razgovarali na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Kako kaže, bilo je riječi o financijama Grada, provedbi EU projekata i obnovi nakon potresa.

Na sastanku nije bilo riječi o mjeri koja se tiče roditelja odgojitelja. Prosvjedi u vezi toga ponovno su najavljeni za utorak. Na prošlima je bilo 800 do 1000 roditelja, uglavnom majki. Mogli su se vidjeti transparenti "Grad - neprijatelj djece". Sve kao posljedica odluke Grada da se više ne primaju nove prijave za potporu, a one koje teku će trajati do 7. a ne do 15. godine djetetova života. Potpore će se smanjiti na 1000 kuna. Roditelji odgojitelji traže sastanak s gradonačelnikom Tomaševićem. On im odgovara da se time bavi Dolenec.

- Izmjene se nalaze u javnom savjetovanju do 4. prosinca i u sklopu tog javnog savjetovanja Grad, odnosno ja osobno sam inicirala sastanke s udrugama korisnika i odgovorila pozitivno na upite konkretno te Facebook inicijative koja, ako dobro razumijem, i organizira te prosvjede, kazala je.

Važno im je, kaže, čuti i njihovu stranu.

- Očekivano je i razumljivo da su iz perspektive korisnika neke od ovih izmjena koje smo predložili za njih nepovoljne i oni pokušavaju izvršiti pritisak na nas da se to promijeni. No gledajući širu sliku, opet u kontekstu onoga što je naša zadaća, mi moramo skrbiti o svim roditeljima i svoj djeci u Gradu Zagrebu i iz te vizure, ono što smo iznijeli kao kontekst za ove izmjene, je činjenica da demografska mjera koja je uvedena 2016. nije polučila željene demografske rezultate, košta zagrebački proračun godišnje već pola milijarde. U smislu razmjera nekog željenog učinka i efekta je neodrživa, kazala je Dolenec danas u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija.

Uz to, kazala je, ona ima negativne efekte vezano uz pohađanje vrtića. Djeca korisnika ne pohađaju vrtić, a majke (88% korisnika su žene) su 15 godina isključene s tržišta rada, zaključila je.

Izmjenama koje idu na Gradsku skupštinu 9. prosinca kao pozitivne za korisnice navodi - pravo traženja posla i mjesto u vrtićima, što vrijedi odmah po izglasavanju. Skraćivanje roka i smanjivanje naknada vrijede tek od 1. svibnja, dodala je.

- Na taj način smo dizajnirali prijelazno razdoblje otprilike šest mjeseci, očekujući da je to vrijeme u kojem se mogu prilagoditi novim okolnostima, kazala je.

52 milijuna kuna za izgradnju novih vrtića

Roditelji kažu - tristo je mjesta u vrtićima, 7800 djece. Kako će se to riješiti?

- U kontekstu sastanaka koji su održani upravo o tome sam razgovarala s udrugama korisnika. Ono što je u najužem smislu u ingerenciji Grada je povećati kapacitete u vrtićima. Tu smo napravili nekoliko bitnih koraka: jedan je vidljiv iz proračuna za 2022. godinu, 52 milijuna kuna izdvojenih je za izgradnju novih vrtića. Vrtići ne nastaju u nekoliko mjeseci, zato je i druga kompenzacijska mjera u proračunu, od 15 milijuna kuna, koja će biti usmjerena na one gradske četvrti gdje znamo da će biti najveći pritisak, kako bi postojeći vrtići proširili kapacitete kroz najam i zapošljavanje odgajatelja, kazala je.

Kaže i kako u gradskim vrtićima zapravo ima nešto slobodnih mjesta, ali važno je gdje su oni geografski raspoređeni. Najveći pritisak očekuju u Sesvetama, Donjoj Dubravi, Peščenici, Žitnjaku.

- Kombinacijom svih tih mjera vjerujem da ćemo odgovoriti na povećanu potražnju smještaja djece u dobi 3-6 godina. Sve dalje od toga, a to bi se odnosilo na eventualne socijalne mjere, ili mjere koje se tiču integracije u tržište rada, također smo zainteresirani kao Grad ali to mora biti u suradnji s korisnicima, kazala je.

Dodala je da Grad nema precizan socio-ekonomski profil korisnika mjere, a on je nužan kako bi se kvalitetno dizajnirale kompenzacijske mjere.

- Time ćemo se svakako pozabaviti nakon što izmjena ove mjere bude izglasana, kazala je.

Jedna od primjedbi je da su majke koje su se odlučile za više djece, svjesno izabrale taj status, a da sada, kada bi se trebale vratiti na tržište rada, nitko neće zaposliti majke s više djece. Tu je naravno i pitanje radnog vremena dječjih vrtića, odnosno njihova usklađivanja.

- Mislim da je veliki dio javne rasprave u povodu ovih predloženih izmjena upravo otkrio niz boljki tržišta rada u Hrvatskoj i kako ono tretira općenito ženski rad i majčinstvo. Postoji niz problema s tržišta rada, ali vrijedi ponoviti - grad Zagreb skrbi za sve roditelje i djecu i moramo računati da ova mjera nije dizajnirana kao socijalna nego kao demografska, kazala je napomenuvši da je drugo pitanje - mogu li se ili trebaju dizajnirati mjere koje bi pomagale integraciji na tržište rada teže zaposlivih ili prekvalificiranjem rada.

U Zagrebu, dodaje, postoji niz roditelja koji su u teškom socijalnom stanju, a za koje se mora osigurati između ostalog mjesto u vrtiću. Naslijedili su, kaže, veliki disbalans potražnje odnosno potrebe za vrtićima u nizu gradskih četvrti u koje se nije ulagalo.

Dolenec je i sama sudjelovala na brojnim prosvjedima protiv bivše gradske vlasti. Na pitanje kako se osjeća sada kada je dio vlasti, a čuje kritike nezadovoljnika i razočaranih, odgovara:

- Mogu vam vrlo iskreno reći da nam je jako neobično. Pet mjeseci nakon stupanja na vlast imali smo doista značajan prosvjed ispred Gradske uprave. To je jedan novi i neobičan osjećaj, ali moram reći da smo to očekivali jer mislim da smo mandat dobili za neke poteze koji će biti, kao ih već opisujemo, hrabri i nepopularni i na njima ćemo ustrajati. Svjesni smo da će, kada se radi taj tip značajnijih zahvata, biti nezadovoljnih i spremni smo na to.

Razgovaralo se o obnovi

- Javnost zna da je ovoga tjedna gradonačelnik predstavio proračun za 2022. godinu. U tom kontekstu htjeli smo u direktnom razgovoru s Vladom proći glavne ciljeve, a jedan od tih ciljeva je i intenziviranje obnove Grada Zagreba. Razgovarali smo o financijama Grada Zagreba, a onda i o fondovima koji su važni za obnovu, Fondu solidarnosti i očekivanjima koja imamo vezano uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, izjavila je Dolenec u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija.

Cjelovita obnova škola bila je jedna od glavnih tema sastanka.

- Razgovarali smo konkretno u kontekstu cjelovite obnove škola gdje je situacija takva da bi trebalo kombinirati, povezati ta dva fonda, kako bismo cjelovito obnovili škole, dodala je.

Odnos s Vladom

Na konstataciju da se može čuti komentare kako se Možemo! malo povuklo u svojim kritikama Vlade i da je to zbog vlasti u Zagrebu, kaže:

- Ne mislim da je saborski klub u bilo kojem smislu promijenio strategiju, i dalje smo važna i vrlo glasna oporba Vladi na nacionalnoj razini, no ako se pogleda Grad Zagreb, činjenica je da Grad i Vlada dijele nekoliko strateških ciljeva, a glavni je obnova, kazala je dodavši kako tu pragmatično dijele interes.

Planirali su, kazala je u intervjuu, proračun za 2022. svjesni da Grad Zagreb ima velike resurse. U smislu europskih sredstava važna je dobra suradnja s Vladom, ali proračun je složen tako da se Grad osamostali, da se vrati potrebne dugove.

- Na prihodovnu stranu smo stavili i nešto prodaje imovine, to je upravo primjer na koji mislim kada kažem da se oslanjamo na vlastite resurse, pojasnila je Dolenec za HRT.