SPASILA BROJNE ŽIVOTE

Bez ove žene Zagreb danas ne bi bio isti: Partizanka koju su prozivali zbog kontracepcije osnovala je najvažniju bolnicu u gradu

Na današnji dan prije 124 godine rođena je Feodora Fischer- Sartorius, koju danas s pravom zovu majkom hrvatske pedijatrije

Feodora (lijevo) i Klaićeva bolnica kakvom ju znamo danas (desno)

 /Cropix/screenshot

Na današnji dan prije 124 godine rođena je ‘majka hrvatske pedijatrije‘, dr. Feodora Fischer-Sartorius; osnivačica socijalne pedijatrije i pedijatrijske patronažne službe u Hrvatskoj, Dječje bolnice u Klaićevoj te Centra za zaštitu majke i djeteta, koji su Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF proglasili uzorom za takve ustanove.

Rođena u židovskoj obitelji u Sielecu, nekad poljskom, a danas ukrajinskom gradu, u Zagreb se doselila s dvogodišnjim sinom Normanom 1937. godine, nakon pedijatrijske specijalizacije i asistenture na Sveučilištu u Münsteru. Isprva zaposlena u Gradskom dječjem ambulatoriju u Ilici 29, potom kao upraviteljica školske poliklinike u Koprivnici, da bi se u godinama 2. Svjetskog rata pridružila partizanima. Bila šefica saniteta za vrijeme rata, organizirala civilne bolnice i liječila ranjenike, po čijem je završetku preuzela u Zagrebu dječji odjel na Rebru, pa pedijatriju u Vinogradskoj bolnici, a potom i bolnicu u Klaićevoj ulici.

image


Ranko Suvar/Cropix

No Feodora je najviše postigla u današnjoj Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj 18, koju je izgradio njezin ujak Ignjat Fischer, još 1908. godine. U to je vrijeme to bio Sanatorij u Jelisavinoj ulici, prvo privatno lječilište u državi, u čijem je susjedstvu tada postojalo tek škol­sko ig­ra­liš­te te ciglana Janka Nikole Grahorca na mjestu današnjeg Arhitektonskog fakulteta.

I tako je stvorena Klaićeva

Dogradnjama na zgradi koju je projektirao Fischer, a koje su Sanatorij pretvorile u bolnički centar kakvim ga znamo, osnovana je Dječja bolnica 1951. godine, a Feodora Fischer-Sartorius u sklopu te ustanove, uz pomoć UNICEF-a, organizirala je Centar za zaštitu majki i djece, dva udruženja kojima je predsjedavala do umirovljenja 1964. godine. Bila je pokretačica i urednica prvog pedijatrijskog časopisa ‘Bilten‘ Centra za zaštitu majke i djeteta, koji je nastao 1956. godine. Gospođa Fischer-Sartorius bila je ispred svog vremena i svojim promišljanjima medicinskih tretmana majke i djeteta, uključujući i uvođenja kontracepcije, što je tada nailazilo na brojne kritike.

image

Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj djelo je Ignjata Fischera

Zeljko Puhovski/Cropix

Feodorin sin, Norman Sartorius, išao je majčinim stopama te je diplomirao medicinu na zagrebačkom Sveučilištu, a prošle je godine za Telegram kazao “Bila je toliko čuvena u svojoj struci, pa me je to odvratilo od pedijatrije.” Norman se tako odlučio za psihijatriju, a svoju je karijeru proveo većinom u zapadnim zemljama. 1974. postaje direktor Odjela za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije, a kroz daljnju karijeru bio je profesor na prestižnim svjetskim sveučilištima i nositelj počasnih doktorata, bivši predsjednik Svjetskoga psihijatrijskog društva i Društva europskih psihijatara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. ožujak 2025 08:32