Još je Milan Lenuci sanjao da se jednom spoje Zelena potkova i dio iza pruge, područje iza Glavnog kolodvora. Željezničke pruge koje sijeku Trešnjevku i Trnje ometale su slobodno širenje grada do Save, što je u svojoj skici generalne osnove grada iz 1907. riješio radikalnim izmjenama: izmještanjem željezničkih pruga iz urbane sredine u područje južno od Save, čime bi se Glavni i Zapadni kolodvor pretvorili u zaglavne kolodvore, stvaranjem širokog prstena prometnica oko grada i smještanjem industrijske zone i luke istočno od gradske mreže. I tako je ovo područje ostalo vječna tema, neriješeni problem urbanista i arhitekata, do danas.
Nedavno je gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio da je plan preseliti Autobusni kolodvor bliže Glavnom željezničkom kolodvoru te ih spojiti podzemnim tunelom. Nova zgrada AKZ-a mogla bi se graditi na području zemljišta Gredelja, nekadašnje industrije iza Glavnog kolodvora, negdje na potezu između nove knjižnice Paromlin i Strojarske ulice. No, kako kolodvori nisu posebno atraktivne zgrade, a vratimo se i starom Lenuzzijevom snu o spajanju onog što je prerezano prugom, možda je najbolje rješenje ono koje su svojevremeno predlagali u studiji arhitektonski studio 3LHD i, u smislu sličnih projekata, vrlo iskusni nizozemsko-hrvatski studio de Architekten Cie.
U studiji koja je od njih naručena 2017. godine i nikad nije prezentirana Gradu jer je došlo do promjene gradskog vodstva, oni zamišljaju novi autobusni kolodvor kao podzemnu građevinu iznad koje su parkovi. Tako bi se postiglo i produženje Zelene potkove u smjeru Spomenika domovini. Novi autobusni kolodvor nalazio bi se ispod nekadašnjeg parkirališta kod Lisinskog prema Gredelju.
Novi autobusni kolodvor u njihovoj je studiji na centralnoj osi zamišljen kao suvremeni intermodalni terminal koji u jednoj točki spaja gradski, prigradski i međunarodni promet. Smješten uz Paromlin i na rubu transformiranog Gredelja, postaje glavni ulaz u Zagreb i ostvaruje neposrednu vezu sa željezničkim kolodvorom i podignutim peronima. Pruga je u toj studiji u Zagrebu već podignuta u zrak.
Peroni, čekaonice i servisne funkcije organizirani su u podzemnoj etaži, dok se na višim etažama nalaze komercijalni sadržaji koji kolodvor povezuju sa željezničkim i oblikuju njegovu novu južnu fasadu. Autobusi se, prema toj studiji, povlače ispod zemlje i nestaju iz vizualnog prostora grada. Krov kolodvora postaje novi javni prostor koji se nastavlja na pješački tok kroz prizemlje današnjeg Željezničkog kolodvora, produžuje Lenucijevu potkovu prema jugu i postaje aktivni dio centralne gradske osi.
S Markom Dabrovićem iz studija 3LHD razgovarali smo ovim povodom.
- Pozdravljam odluku Grada Zagreba, koja predstavlja važan i nužan korak naprijed. Bilo je krajnje vrijeme da Grad i HŽ počnu sustavno razgovarati o centralnom dijelu grada i intermodalnom prometu. Nadam se da će upravo rasprava o kolodvorima potaknuti početak realizacije cijele zone Gredelj - smatra Dabrović.
To je ključan preduvjet da Zagreb postane konkurentniji na europskoj karti i da se u središtu grada razvije mješovita zona koja uključuje i priuštivo stanovanje, čime se, dodaje Dabrović, smanjuje pritisak na širenje periferije i uzurpaciju poljoprivrednog zemljišta u okolici. Zona se nalazi u pješačkom dosegu samog centra grada i već je dobro opremljena komunalnom i javnom infrastrukturom, što dodatno potvrđuje njezinu stratešku vrijednost za budući razvoj Zagreba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....