Za i protiv novog poreznog sustava. Dva ekonomska stručnjaka analiziraju kako će reforma promijeniti naše živote

Branko Grčić i Slavko Linić, potpredsjednik nove Vlade i ministar financija, najavili su pravu poreznu revoluciju koja će gotovo naglavačke okrenuti ne samo dosadašnji porezni sustav u Hrvatskoj nego prije svega način razmišljanja i planiranja domaćih poduzetnika. Ali ne samo njih nego i svih građana. Ako im bruto cijena rada bude manja, više će zapošljavati i neće dijeliti dio plaća na crno. Ako sve što ulože u poduzeće bude oslobođeno od poreza, a dobit koju izvuku oporezovana, više će novca ostavljati u poduzećima, a manje kupovati luksuzne automobile i jahtu ‘veću nego što ima onaj drugi’. Bude li PDV veći, a izvoz povoljniji, trudit će se više izvoziti. Ako ćemo teško u prijevremenu mirovinu, više ćemo se truditi i razmišljati kako ostati što dulje u radnoj formi i izboriti se za posao koji možemo raditi i kad prijeđemo 60 godina. Ne budemo li mogli lako i uz malo muljanja doći do nekakvih socijalnih naknada, razmišljat ćemo kako zaraditi za život, riješiti se viška imovine i tako dalje. Ako ćemo na neiskorištenu imovinu plaćati porez, razmišljat ćemo i kako se nje riješiti ili kako zaraditi dovoljno da platimo taj porez.

Tako otprilike razmišljaju autori tek naznačene porezne reforme koja će sigurno proći silne dorade.

Dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, pripadnik mlađe generacije hrvatskih makroekonomista, i dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, primili su se analize najavljene porezne reforme. Pri tome nisu štedjeli njezine idejne začetnike jer vjeruju da to idejni začetnici ni ne očekuju. Štoviše, možda su u javnost i pustili svoje ideje da bi testirali kako će ih Hrvatska prihvatiti. Magazin donosi njihove prve stručne analize.

Dr. Josip Tica: Rezultat? Jeftiniji rad i nekretnine, više investicija

Osnovna ideja koja se može iščitati iz predložene porezne reforme je orijentacija u dva smjera. Prvo, čitav niz mjera je osmišljen kako bi smanjio ulazne troškove izvoznicima i potencijalnim investitorima u Hrvatskoj, a s ciljem kako bi se potaknuo izvoz, rast BDP-a i ulaganja, što bi trebalo rezultirati boljim punjenjem proračuna. S druge strane, postoji čitav niz mjera koje bi trebale smanjiti proračunsku potrošnju i deficit proračuna i s te strane također djelovati na zaustavljanje rasta javnog duga i omjera javnog duga i BDP-a.

Spriječiti katastrofu

Od poteza koji bi trebali potaknuti veći ekonomski rast na prvome mjestu je borba protiv nelikvidnosti. Ključna uloga države po ovome pitanju bi trebalo biti uredno izvršavanje svojih obveza, kao i pokretanje ogromnog broja stečajeva i likvidacija kako bi se što prije došlo do poduzeća koja se mogu spasiti i osmislilo modele kojima se to može napraviti.

Međutim, rješavanje problema nelikvidnosti u uvjetima rezanja proračunske potrošnje ne može potaknuti rast, nego samo spriječiti totalnu katastrofu. Neophodno će biti povećati konkurentnost izvoznog sektora i turizma. Rast izvoza i prihoda od turizma mogao bi i više nego nadoknaditi negativan efekt rezanja državne potrošnje na BDP i potaknuti rast BDP-a. U navedenom kontekstu su osmišljene mjere koje trebaju smanjiti ulazne troškove svima koji se bore na svjetskom tržištu.

Osim izvoza i turizma, i investicije bi mogle djelovati kompenzirajuće na rast BDP-a u slučaju da porez na dividende i oslobođenje poreza na dobit za investicije motivira poduzetnike, a poglavito velike kompanije u stranom vlasništvu, da ne povlače dividendu iz Hrvatske.

Dakle, rast investicija zbog poreza na dividendu i olakšica na reinvestiranu dobit trebao bi djelovati pozitivno na BDP. Rast izvoza zbog smanjenja troškova izvoznicima i turizmu također bi trebao djelovati pozitivno na BDP, a sve to zajedno trebalo bi kompenzirati negativni efekt rezanja državne potrošnje na BDP.

Plan je srezati proračunsku potrošnju za 5 do 9 milijardi kuna tako da se smanji broj “šefovskih” mjesta u javnoj administraciji, da se ukinu troškovi jedinicama lokalne uprave koje nisu ekonomski održive, da se otpusti određeni broj ljudi iz javne administracije i da se uštede u mirovinskom sustavu naprave na način da se maksimalno oteža odlazak u mirovinu.

Pred Vladom u implementaciji ovoga programa stoji čitav niz izazova. Najvažnije pitanje je neto efekt svih predloženih mjera na proračun. Povećanje PDV-a, uvođenje poreza na imovinu i uvođenje poreza na dividendu otvara prostor za urednije plaćanje obveza države, porezno rasterećenje dohotka od rada i smanjenja PDV-a u turizmu. Kako je ideja zadržati ukupno porezno opterećenje na istoj razini, očigledno je kako će porezna reforma ići za preraspodjelom poreznog tereta s ciljem stvaranja konkurentnijeg gospodarstva, a proračunski deficit će se smanjivati rezanjima i eventualnim rastom BDP-a.

Kratkoročni instrument

Ključni izazov je činjenica da je, kada bolje analiziramo mjesta gdje se mogu prikupiti veći proračunski prihodi, PDV jedini kratkoročni instrument koji može omogućiti značajnije porezno rasterećenje plaća u Hrvatskoj. Porez na dividende će smanjiti iznos i broj isplaćenih dividendi, a dio novca će se preko transfernih cijena izvući iz Hrvatske, tako da će u konačnici porezna osnovica biti znatno niža od dosadašnjih isplaćivanih dividendi. To, naravno, ne umanjuje pozitivne efekte da će navedeni novac biti reinvestiran u Hrvatsku i u poduzeća.

Porez na imovinu kreće tek u drugoj polovici godine i bojim se da nije realno očekivati izdašne prihode od tog poreza. Njegova prvenstvena uloga je natjerati imobiliziranu imovinu u uporabu kako bi se povećala uvjetno rečeno “zaposlenost” nekretnina u Hrvatskoj i otvorila nova radna mjesta.

Tekst dr. Josipa Tice u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Dr. Đuro Njavro: Manja cijena nerada, mjera koja se mora hitno donijeti

U postizbornoj Hrvatskoj nova parlamentarna većina pedagoški umjesno najavljuje da nas očekuju teški dani, ali istodobno pušta i probne balone prema raznim dijelovima društva, što samo dovodi do oštrenja noževa kojima će krizni paket biti dočekan.

Izlaganja ministara Grčića i Linića na Liderovu forumu mogu se shvatiti kao poziv struci da se izjasni o učinkovitosti pojedinih rješenja prije nego što ona budu formalizirana u prijedlogu proračuna. Nadamo se da će najavljene promjene sačuvati sve prednosti hrvatskog poreznog sustava koje ga čine jednim od boljih u Europi.

Tekst dr. Đura Njavre u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista