Diplomirao sam strojarstvo i mogao sam birati. Hoću li raditi u Fiatu, Lanchi ili Alfa Romeu. Ili ću pokrenuti vlastiti biznis i proizvoditi automobile. No to je jako skupo. Treba ti veliki početni kapital, jako puno stručnih ljudi... Tako sam se odlučio proizvoditi brodove. To nije skupo. Treba ti malo plastike i boje - u šali će Fabio Buzzi o svojim počecima u industriji brzih plovila u kojoj je njegova tvrtka, talijanski FB Design, danas jedna od vodećih.
Za Fabija najbolji dokaz brzine njegovih brodova su svjetska prvenstva u Formuli 1 na vodi.
Čak 55 brodova tog 70-godišnjaka nosi naslov svjetskog prvaka, a on osobno osvojio ih je deset. Uz to njegovi brodovi postavili su čak 40 brzinskih rekorda na vodi, od kojih izuzetnu važnost ima onaj od 252 kilometra na sat, koliko je brod još 1992. potjerao dizelski motor.
Posljednji rekord upisan je ove godine. Udaljenost New Yorka do Bermuda, 648 nautičkih milja uz prosječnu brzinu od 40 čvorova, najnovije plovilo FB Designa , FB 41 SF, prešlo je za 17 sati i 6 minuta, potukavši dotadašnji rekord koji je iznosio 21 sat i 39 minuta i postavljen je prošle godine.
Kada je on na brodu, upravljač ne prepušta nikome. Tako je bilo i u Dubrovniku, gdje nas je Buzzi ugostio na njegovu impresivnom 15-ak metara dugom i ni tri metra širokom gliseru koji je, obojan u sivu vojnu boju, privukao poglede brojnih znatiželjnika u gruškoj luci.
Preko dugog uskog pramca modela FB 48 SF stigli smo do kabine koja nas je pomalo iznenadila zbog spartanskog izgleda. Pet sjedala, gomila ekrana na upravljačkim pločama. Bez kože, tikovine i hedonističkih detalja kakve smo naviknuli vidjeti na skupim jahtama. Jedini luksuz predstavlja sofa na mjestu gdje su se trebala nalaziti dva sjedala i klima.
Jedini luksuz sofa i klima
- Ovo nije brod za uživanje, ovo je vojni brod - odgovorio nam je Fabio Buzzi preduhitrivši naše pitanje. Čudimo se. Vojni brod u kojemu je klimom rashlađena unutrašnjost.
- Saudijska Arabija - odgovor je na naše pitanje zbog čega je brod u kojemu je svaki centimetar slobodnog prostora važan jednako kao i svaki kilogram, opterećen klimom.
- U Saudijskoj Arabiji temperature su oko 45 stupnjeva pa su zahtijevali da im brodovi budu klimatizirani. Zbog njih smo i razvili učinkovit klima-uređaj malih dimenzija koji je naš patent - ponosno će Buzzi.
Tri izvanbrodske Yamahe od po 325 konjskih snaga lagano su potjerale brod kroz gruški zaljev prema otočiću Daksi i dalje prema otvorenom moru. Prolazimo tik uz kruzere vezane u luci. Fabio ih gleda i dobacuje: - Ne volim kruzere. Previsoki su i mogu se prevrnuti. Tsunami ne bi preživjeli - zaključuje graditelj najbržih plovila na svijetu i misli mu odlutaju na Costu Concordiju.
- Kažu nepotopivi su. A Costa Concordija se potopila. Potopio se i Titanic. Ne postoje nepotopivi brodovi iako je računica jednostavna. Na pet tona trebate pet tisuća kubika zraka. No problem je gdje smjestiti toliki zrak. I što kada se te komore probiju? Kao na Concordiji. Zato smo mi razvili posebnu pjenu koja je izuzetno male težine i malog volumena a koja može veliku težinu držati na površini. Tom pjenom ispunjeno je šest komora. Mogu se one probiti, oštetiti, ali brod neće potonuti. Naši brodovi su jedni koji su sto posto nepotopivi - ponosno će Buzzi.
Oštro ulijevo uz brzinu
Nakon desetak minuta koliko smo se vukli dopuštenom brzinom od 6 nautičkih milja, prolazimo Daksu.
- Sada spremite svoju kameru u torbu kako se ne bi oštetila i sjedite - savjetuje Talijan našem fotoreporteru. I krećemo. Pramac broda lagano se podiže, a brodice i barke oko nas sve brže klize prema našoj krmi. Dvadeset, trideset, četrdeset, pedeset i pet.... 60 nautičkih milja! Preko 100 kilometara na sat pojurili smo morem u samo nekoliko desetaka sekundi. Brod doslovce siječe more dok ga poneki val izbacuje u zrak i uz tresak ga vraća nazad.
(...)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....