NEFORMALNI SAVEZ

VELIKA KOALICIJA U NAJVEĆOJ HRVATSKOJ OPĆINI Reportaža iz Viškova, kvarnerskog mjesta u kojemu surađuju SDP i HDZ

Da bi prekinule blokadu općinske vlasti nakon izbora 2013., dvije najveće stranke u Viškovu sklopile su sporazum i ušle u neformalnu koaliciju. Može li taj model biti primijenjen i na nacionalnoj razini?
 Roni Brmalj / Novi list / CROPIX

Naše dvije najveće političke stranke u Viškovu godinama surađuju na dobrobit svih mještana i cijele općine. Neka se to zajedništvo širi dalje, na boljitak naše države i naroda. Ovdašnje se vlasti baš tako trse i rezultati se vide.”

Ove je riječi 5. srpnja ove godine na proslavi 150. obljetnice župe Svetog Mateja u Viškovu s propovjedaonice odaslao riječki nadbiskup Ivan Devčić. Stranke koje je spomenuo su, naravno, SDP i HDZ koji kroz međusobnu podršku u Općinskom vijeću zajednički donose ključne odluke za život tog prigradskog naselja na riječkoj periferiji.

“Ne radi se o koaliciji, s HDZ-om smo potpisali sporazum o programskoj suradnji”, kaže doktorica Jagoda Dabo, predsjednica Općinskog vijeća Viškova i lokalnog ogranka SDP-a.

Predsjednica Općinskog vijeća Viškova Jagoda Dabo tvrdi da lokalna suradnja SDP-a i HDZ-a počiva na projektima koji su zajednički - školi, vrtiću, cesti...

Priča o suradnji stranaka koje su na nacionalnoj razini najljući politički protivnici u Viškovu je počela 2013. godine, a prethodila joj je tromjesečna blokada rada Općine nakon lokalnih izbora. Koalicija SDP-a i PGS-a u Viškovu osvojila je sedam mandata, HDZ pet mandata, a u Vijeće je ušlo i pet nezavisnih kandidata, troje s liste Roberta Božića koja je proizišla iz Ekostožera te dva vijećnika s liste Ksenije Žauhar.

Komunalni nered

Viškovski SDP nije mogao računati na podršku nezavisnih, većinom ekoloških aktivista koji tu stranku okrivljavaju za niz propusta vezanih uz izgradnju odlagališta otpada Marišćina na području tog naselja i sanaciju donedavnog deponija Viševac, kao i za komunalni i infrastrukturni nered. S te je strane krenula inicijativa da za predsjednicu Vijeća bude izabrana Ksenija Žauhar, veteranka sa sada već dva mandata. Zato su SDP-ovci morali pristupiti HDZ-u.

Roni Brmalj / Novi list / CROPIX

“Škola, vrtić, jaslice, ambulanta, nerazvrstane ceste, vodovodni ogranci, sve su to pitanja od interesa za sve građane Viškova, a zajednička su programima i SDP-a i HDZ-a. Mi smo kao stranka otvoreni za svakoga. Tražili smo što nas spaja, a ne što nas razdvaja. Puno programa se isprepletalo, zato je došlo do programske suradnje koja vodi boljitku općine. Stanovnike ne zanimaju politička prepucavanja. Nismo mogli dozvoliti da ne bude donesen proračun i da ne počne realizacija ciljeva iz programa”, kaže Jagoda Dabo.

Bez prepucavanja

Njezin kolega doktor Željko Plazonić, predsjednik viškovskog HDZ-a, o programskoj suradnji s SDP-om, pak, nije želio razgovarati, uz objašnjenje da smo u godini parlamentarnih izbora pa bi se to moglo pogrešno protumačiti. Jagoda Dabo nije imala tih problema.

“Odmah na početku rekla sam da na sjednicama Vijeća ne želim politikantstvo, da tu nema mjesta za ideološka prepucavanja. Što bismo dobili da pravimo predstavu kao u Saboru? Sjednice nikada ne bi završile. Rasprave ponekad znaju biti žestoke, ali konstruktivne jer se raspravlja o konkretnim problemima i tu se ne moramo svi oko svega slagati. No, možemo se pohvaliti da se odluke u zadnje vrijeme vrlo često donose jednoglasno. Ponekad je i HDZ protiv neke odluke. Recimo, kada se glasalo o pristupu Viškova u Urbanu aglomeraciju Rijeka, HDZ-ovi vijećnici bili su protiv, a podržali su nas nezavisni vijećnici”, kaže J. Dabo.

Načelnica Općine Viškovo Sanja Udović smatra kako tamošnji model suradnje SDP-a i HDZ-a nije primjenjiv na državnoj razini

Višak u proračunu

Viškovo je po mnogočemu vrlo specifična općina - s 14.445 stanovnika po popisu iz 2011. (danas je, prema procjenama, brojka veća i od 16 tisuća) najveća je općina u Hrvatskoj, a po prosječnoj dobi od 37 godina i najmlađa. Ima vrlo visok indeks razvijenosti, veći od 120, a stopa nezaposlenosti je samo sedam posto. Na području općine ima više od 700 poduzetnika, od čega polovica otpada na obrte, a polovica na trgovačka društva, što znači da otprilike svaki deseti radnosposobni stanovnik ima svoju tvrtku. Uglavnom su to građevinska poduzeća, obrti za aluminijsku stolariju, bravariju i slično, ali i prilično inovativne tvrtke s ostvarenim izvoznim potencijalima poput Euromodula (montažni objekti) ili Brossa (fina mehanika). Poduzetnička zona je velika, prirezi mali, u planu je njeno daljne širenje. S oko 950 djece ovdje je najveća škola u Primorsko-goranskoj županiji, 560 djece je u vrtiću, a potrebe su i veće, pogotovo za jasličkim kapacitetima. U Viškovu se, naime, rađa oko 200 djece godišnje.

Roni Brmalj / Novi list / CROPIX

Nedavno su dobili nagradu za najtransparentniji proračun u Hrvatskoj, koji, usput rečeno, iznosi nezanemarivih 72 milijuna kuna, s time da je jedan milijun po zadnjem rebalansu bio višak. Učenici i studenti se stipendiraju, vrtić sufinancira i roditelje košta 400 kuna mjesečno, što je upola jeftinije nego u susjednoj Rijeci. Čak 17 milijuna proračunskih kuna ide djeci i mladima. Na nacionalne manjine ovdje otpada 9 posto stanovnika, od kojih je više od 5 posto Srba te nešto manje Bošnjaka, tako da su u Viškovu formirana vijeća srpske nacionalne manjine i bošnjačke nacionalne manjine. Dakle, mladost, poduzetnički duh, razvoj, visoki natalitet, multikulturalnost.

Ekološka bomba

Međutim, dok na papiru cijela priča možda djeluje idilično, u praksi je daleko od toga. Zahvaljujući građevinskom i kreditnom boomu sredinom dvijetisućitih, općina je praktički kroz jedno desetljeće nabujala s 5 na 15 tisuća stanovnika, no razvoj je bio stihijski. Mnogi koje su na Viškovo privukli jeftini kvadrati vrlo brzo su požalili što su ovamo došli. Ceste su neadekvatne, uske, vijugaju među nizovima obiteljskih kuća svih boja i oblika i stambenih novogradnji nabacanih nakaradno, bez reda i programa. Na glavnoj prometnici koja prolazi kroz centar naselja vladaju gužve cijeli dan, i to veće nego u centru Rijeke. Iz Centra za gospodarenje otpadom Marišćina i dalje se, kadgod ima vjetra, šire neugodni mirisi. Bivše odlagalište Viševac danas je sanirano, ali jama Sovjak još nije i to je i dalje ekološka bomba, jezero nafte, motornih ulja i drugih otrovnih tekućina oko kojeg su naslagane kuće.

Na cijelom području općine, koja se sastoji od sedam naselja, ima vrlo malo pitoreskne ljepote. Stare nerazmetljive halubajske kuće zagušene su onima novoizgrađenim, uglavnom predimenzioniranim, s gipsanim lavovima i labudima.

U tom, vrlo šarolikom ekosustavu neki su zadovoljni svojim mjestom pod suncem, a mnogi nisu, čemu je dokaz velika podrška nezavisnim listama. Ekostožer sa svojim prosvjedima, kaznenim prijavama i press konferencijama prometnuo se u jednu od najagilnijih aktivističkih organizacija u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji. Milan Pavelić, predsjednik Kluba vijećnika Nezavisne liste Roberta Božića (sam se Božić, zbog privatnih razloga, u međuvremenu povukao iz politike), vrlo se žestoko obrušio na nadbiskupovu pohvalu suradnje SDP-a i HDZ-a rekavši da joj osnovni cilj sigurno nije dobrobit mještana niti rad za javno dobro već da se u osnovi radi o trgovačkoj koaliciji koja je odlično ispunila sve ciljeve i financijske interese SDP-HDZ simpatizera i članova, promovirajući klijentelizam pod krinkom dobrobiti za mještane. Nakon razgovora, “ekostožeraši” su sastavili priopćenje kojim su uobličili svoju kritiku.

Roni Brmalj / Novi list / CROPIX

“Ta je politička trgovina, garnirana podobnim klijentelizmom, devastirala Viškovo, općinu sa 15.000 stanovnika, tri smetlišta i sustavom javnog prijevoza iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, općinu s nepostojećom sanitarnom kanalizacijom, neuređenim zelenim površinama i dječjim igralištima, nepostojećim općinskom trgom, neuređenim prometnicama, bez oborinske kanalizacije, nogostupa, rasvjete, semafora i uređenih raskrižja. Pripadnici te SDP-HDZ koalicije su vijećnici trgovci koji će bez razmišljanja dignuti ruku za izgradnju nove škole kraj odlagališta opasnih tvari, jame Sovjak, vijećnici su to koji će bez razmišljanja dignuti ruku za ulaganje milijunskih iznosa u kupnju nepotrebnog, ali skupog zemljišta od podobnih i poslušnih”, kažu.

Na sličnom je tragu i kritika Ksenije Žauhar, nesuđene predsjednice Općinskog vijeća, koja ipak relativno blagonaklono gleda na novu načelnicu Općine Sanju Udović.

Mještani u procjepu

“Bivši načelnik Goran Petrc maknuo se ‘u hladovinu’ Županije, a Viškovo je ostalo sa svim problemima. To su neriješena infrastruktura, deponij mimo svih standarda, naseljavanje mimo kapaciteta prostora. Cilj je, očito, uprihoditi što više od komunalnih dorpinosa, a kamo god krenete, zateći ćete nered u prostoru. Višak sredstava javlja se zato što se projekti ne realiziraju”, kaže i dodaje da se kvalitativni pomaci ipak osjećaju, ali da tu ne vidi previše HDZ-ovih projekata.

“Svi smo mi tamo radi općih interesa svih mještana. Zato nadbiskupova izjava baš ne odražava pravo stanje stvari. Sve dobro što se događa u Viškovu nije zasluga ni SDP-a ni HDZ-a nego su zaslužni svi mještani”, kaže Žauhar.

Sami su mještani, čini se, između dviju krajnosti, kako to obično i biva.

“Ne bavimo se mi politikom, politika se bavi nama. Ta ‘koalicija’, to je samo trik. Ne mogu se dogovoriti oko običnog parka. Koliko im je trebalo da naprave igralište? Petnaest godina ga nije bilo. Zadnjih pola godine doista se vidi pomak, ali to je još uvijek malo”, kaže Josip Marić, šef kuhinje u lokalnoj pizzeriji Podroom.

Na slici: Josip Marić

Marić je jedan od tipičnih predstavnika nove generacije Viškovljana. Doselio se 2000. godine iz Srdoča, još jednog prigradskog naselja u riječkom prstenu. On i njegov prijatelj Slaven Majstorović, šef sale u Podroomu, podigli su u Viškovu obiteljske kuće, a privukli su ih, kažu, tereni koji su bili upola jeftiniji nego na Srdočima. Unatoč svim problemima, nisu, vele, požalili. Vole Viškovo, ponosni su na ovdašnje ljude i spremni su na dugo i naširoko pričati o lokalnim feštama, atrakcijama, poduzetničkom duhu, vrijednim ljudima ovoga kraja... I sami su, u neku ruku, poduzetnici, preuzeli su vođenje pizzerije koja je godinama stagnirala i dugo bila zatvorena pa se sada svim silama trse privući goste.





Došljaci i domaći

“Ovo je jedna od najjačih općina u Hrvatskoj, donedavno bez stope nezaposlenosti. Toliko obrta, toliko firmi, nema toga nigdje u Hrvatskoj. Ovdje su došli ljudi iz Bosne koji su radili u Njemačkoj, obrazovani ljudi koji znaju i žele raditi, otvorili su firme u svim sektorima”, kaže Majstorović.

“U početku domaći nisu najbolje prihvaćali došljake, ali to se promijenilo i danas rade zajedno. Njihova djeca idu zajedno u školu, djeca Halubajaca i djeca došljaka iz Bosne, druže se, to je bio normalan proces. Nove generacije dolaze i ne gleda se tko je odakle”, dodaje Marić.

“Naravno da se može i više, ali ovo je jedno od rijetkih naselja gdje su koliko-toliko posložene stvari”, kaže Majstorović.

I načelnica Općine Viškovo Sanja Udović iz redova SDP-a pripadnica je te mlade generacije koja na politiku gleda na ideološki manje opterećen način.

“Oko projekata smo se usuglasili, ideološke razlike postoje, ali ih ne potenciramo. Može li ovakva suradnja postati nacionalni model? Nisam sigurna. Hrvatska još nije na tom stupnju razvoja. Čim je prisutna borba za vlast, teško da je moguć takav oblik suradnje. Ali, oko bitnih stvari definitivno bismo se trebali usuglašavati. Politika mora biti samo sredstvo za realizaciju određenih projekata”, kaže.

Na slici: Slaven Majstorović

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 08:03