VELIKA BITKA ZA TRŽIŠE POŠTANSKIH USLUGA Zašto City Ex mora otpustiti 700 radnika i tko će zbog toga profitirati?

Na stolu je gomila papira koje redom potpisuje. Srijeda je, prošlo je podne i polako istječe krajnji rok od 3. lipnja koji je Fina postavila tvrtki City Ex za dostavu dokumentacije za pokretanje predstečajne nagodbe. Dok potpisuje dokument po dokument u uredu na zagrebačkim Sveticama, Ivan Matošić, predsjednik Uprave City Exa, zaključuje da je to ustvari nevjerojatan rasplet. U roku od sedam dana trebao bi biti pokrenut predstečaj. Nekad najveći alternativni operater na poštanskom tržištu otpušta 700 radnika. Već sada je jasno da potpuno gase biznis distribucije pisama. Prođe li sve kako treba, sačuvat će poslovanje dostave paketa i zadržati 170 ljudi.

Opet na početku

- Da, apsolutno je nevjerojatno da nam se ovo danas događa. Bio sam među prvih 20 zaposlenih u tvrtki, fascinantno je kako smo ni iz čega stvorili ozbiljan i velik biznis. I onda nam se dogodilo ovo da smo praktički uništeni i opet na početku - priča Ivan Matošić, koji protekla tri mjeseca vodi najžešću bitku za opstanak tvrtke na čijem je čelu od 2008. godine.

U ta je tri mjeseca nemoćno gledao kako prihod pada po 20 posto mjesečno, a jedan po jedan klijenti otkazuju ugovore.

- Nema šanse da u predstečaju spasimo sektor paketa ako ostavimo distribuciju pisama u ovoj plutajućoj fazi. On u ovom trenutku nosi vrlo malo prihoda zbog velikog pada koji je počeo točno 10. ožujka, kada je objavljena blokada računa City Exa. To je bio dan kad smo definitivno počeli odumirati - zaključuje Matošić.

Račun tvrtke blokiran je 10. ožujka zbog ovrhe i blokade Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Porezne uprave. HAKOM je prvi krenuo u prisilnu naplatu 4,3 milijuna kuna. Nakon toga i Porezna uprava odlučila je naplatiti 1,5 milijuna kuna poreznog duga po osnovi PDV-a. Kod naplate HAKOM-a riječ je o dugu za kompenzacijski fond u koji svi alternativni davatelji poštanskih usluga po odluci države moraju plaćati po pet posto prihoda kojim se se pokriva naknada za takozvano neopravdano opterećenje Hrvatske pošte. Kao javni operater HP, naime, ima obvezu pružanja univerzalne usluge u cijeloj zemlji koja ustvari znači da jamče da će i u najmanjem selu i na najudaljenijem otoku osigurati poštansku uslugu po istim uvjetima kao u cijeloj zemlji. Privatni operateri istovremeno pak mogu birati samo profitabilne poslove.

U Hrvatskoj pošti tvrde da bi, kada bi se ponašali kao privatnici i odrađivali samo komercijalne poslove, isti tren morali zatvoriti više od 500 do tisuću poštanskih ureda i ukinuti dostave na svim ruralnim područjima. Zato im je država lani uplatila 55 milijuna kuna. U HP-u tvrde da nadležno ministarstvo s tijelima Europske komisije još revidira neke stavke pa će konačni iznos tek biti potvrđen. Šest privatnih operatera na tržištu trebalo je uplatiti u kompenzacijski fond još 4,5 milijuna kuna jer su pružali tzv. zamjenske poštanske usluge. Od tog iznosa 95 posto, odnosno oko 4,3 milijuna kuna otpada upravo na City Ex koji je najveći alternativni pružatelj usluga. Drugi po visini je Weber Escal koji je uplatio 180 tisuća kuna, Tisak 96 tisuća kuna, a preostala tri operatera daleko manje. HAKOM u odluci iz studenoga prošle godine ističe i da je sukladno jasnim izračunima neopravdano financijsko opterećenje Hrvatske pošte po osnovi univerzalne usluge za 2013. godinu iznosilo 94,4 milijuna kuna.

Ostvareni cilj

Taj direktni udar na prihode jedan je od argumenata kojim u City Exu tvrde da ih je uništila država štiteći Hrvatsku poštu kao državnog monopolista na tržištu.

- Apsurdna je tvrdnja da HAKOM štiti Hrvatsku poštu tako što ih primorava da pružaju uslugu s određenom kakvoćom svima u državi, u rokovima koji su propisani samo za HP, koja ne donosi dobit i ne dozvoljava zatvaranje neprofitabilnih ureda - jasno poručuju iz HAKOM-a.

Na tržištu poštanskih usluga trenutačno je 21 operater. U HAKOM-u ističu da neki od njih rade u regiji i na globalnom tržištu, a pritužbe na rad i neovisnost HAKOM-a dolaze samo od jednog davatelja koji očito svoje poslovanje nije uspio pravovremeno prilagoditi regulatorno-zakonskom okviru Europske unije koji je u potpunosti primijenjen u Hrvatskoj.

U City Exu su jasni.

- Sada je prijedlog da se ukine kompenzacijski fond jer je ostvaren glavni cilj. Nas su uništili. Liberalizacija tržišta poštanskih usluga 1. siječnja 2013. godine bio je trenutak kada se tržište trebalo početi otvarati i kada je svim alternativnim davateljima usluga trebalo biti puno lakše poslovati. Umjesto toga to je bio datum kad su se prelomile vrlo bitne stvari u Hrvatskoj pošti, ministarstvu, Vladi i HAKOM-u koji su očito zaključili da moraju zaustaviti City Ex. Vjerojatno smo to i sami isprovocirali svojim širenjem - procjenjuje Ivan Matošić.

Širenje ustvari znači da je City Ex kao privatna kompanija u trenutku liberalizacije tržišta poštanskih usluga 1. siječnja 2013. godine već držao između 20 i 30 posto tržišta (ovisno o izvoru informacija). Liberalizacijom tržišta tako se dogodio nevjerojatan obrat: najveći alternativni operater počeo je gubiti tržišni udio, dok je Hrvatska pošta počela rasti. Na ostalim tržištima proces je uglavnom obrnut. Državni monopolisti nakon liberalizacije pod pritiskom privatnih tvrtki brže ili sporije gube određeni dio tržišta. Hrvatska pošta 2008. godine držala je gotovo 90 posto tržišta, a prije liberalizacije samo 65 posto, što se nije dogodilo niti na jednom EU tržištu. U prvom kvartalu 2015. godine uspjeli su se vratiti na 72 posto.

Tržišni fajt

Kako su u trenutku otvorenja tržišta HP-u prihodi padali, uz tržišni fajt s konkurencijom morali su istovremeno krenuti i u restrukturiranje kompanije. Zatvorili su 100 poštanskih ureda, u dvije godine otpustili 1400 zaposlenih. Lansirali su i neke nove usluge, među kojima i evotv.

Šef City Exa danas priznaje da je bilo određenih zakonskih rupa kroz koje su se cijelo vrijeme provlačili i tako izrasli na neliberaliziranom tržištu. Ako je bilo nekih nezakonitosti i bilo kakvih elemenata za zatvaranje City Exa, zaključuje Matošić, zašto to tada nisu napravili.

U Hrvatskoj pošti tvrde da su zbog nezakonitog rasta City Exa izgubili više od 700 milijuna kuna, iznos koji im je itekako kasnije nedostajao da bi transformacija kompanije bila manje bolna.

- Ta je kompanija izgradila svoj tržišni udio u razdoblju u kojem je po svim propisima Hrvatska pošta trebala imati monopol na pismovne pošiljke do 50 grama, a koje čine više od 90 posto cjelokupnog tržišta. Upravo liberalizacijom odnosno nestajanjem duopola koji je obilježavao poštansko tržište pismovnih pošiljaka, te pojavom velikog broja alternativnih davatelja poštanskih usluga s čijom komercijalnom politikom i poslovnim modelom se City Ex nije mogao niti znao nositi, izgubio je privilegiranu poziciju koja je bila daleko od tržišne realnosti - poručuju iz Hrvatske pošte koju vodi predsjednik Uprave Alen Premužak.

Hrvatska pošta već je 2013. godine uspjela podići svoj tržišni udio na 71 posto. Oko 65 posto poslovnih prihoda ostvaruju na poštanskim uslugama.

Tržišni rat vodi se na svim frontovima, pa i izvan samog tržišta. Dok u City Exu tvrde da HP štiti država, s druge se strane prelazak nekadašnjeg državog tajnika u Ministarstvu prometa Dražena Bregleca u City Ex tumačio kao potvrda da su i u tom privatnom operateru imali svoje zaštitnike. Ako im i nisu pomagali, barem ih nitko nije dirao, što je bilo dovoljno da se probiju na tržištu. Bregleca, koji je u City Exu četiri godine bio član Uprave za razvoj, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika kaznilo je sa 20 tisuća kuna. Kažnjen je jer je u Upravu te privatne kompanije prešao prije isteka roka od šest mjeseci nakon napuštanja dužnosti u kojem dužnosnik ne smije biti u nadzornim odborima i upravama trgovačkih društava.

U trenutku odlaska iz City Exa u rujnu 2014. godine Dražen Breglec poručio je da odlazi i zbog besperspektivnosti na tržištu poštanskih usluga i nazadovanja liberalizacije.

- Ne bih rekao da je Dražen Breglec bio naš čovjek u ministarstvu bez obzira na to što je 2009. godine došao u City Ex. Štoviše, on je tvrtki bio određeni teret jer je vanjska percepcija njegov dolazak kod nas vrlo loše tumačila - pojašnjava Ivan Matošić.

Tijekom svog mandata u City Exu Breglec je javno ratovao s Hrvatskom poštom oko javnih nabava, za koje se tvrdi da su u pravilu rezervirane za javnog operatera na način da se u natječajima najčešće izrijekom traže univerzalne usluge koje pruža samo HP. Privatni operateri, koji u osnovi pružaju istu uslugu na tržištu samo što se ona naziva zamjenskom, neslužbeno tvrde da eventualno mogu proći samo na natječajima manje vrijednosti. U konačnici od oko 400 milijuna kuna, koliko godišnje prosječno iznosi vrijednost javnih nabava u sektoru, zato im, tvrde, jedva pripadne pet posto.

Četiri prigovora

Upravo su zaključane javne nabave jedan od četiri prigovora na kojima se temelji arbitražna tužba koju je protiv Hrvatske na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenula nizozemska tvrtka B3 Croatian Courier Coöperatief, koja je od 2011. vlasnik City Exa. Jedan je to od četiri spora koji se protiv Hrvatske vode na ICSID-u, a među kojima su i onaj mađarskog MOL-a zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju te Gavrilovića zbog spornog vlasništva nekretnina u Petrinji. Ne zna se koliki iznos naknade štete od države traži vlasnik City Exa koji spor temelji na četiri pretpostavke: nedostupnim javnim nabavama, dampingu cijena i troškovnom razdvajanju Hrvatske pošte te obvezi izdvajanja pet posto prihoda u kompenzacijski fond.

Nizozemski vlasnik City Exa još je prije godinu dana potpuno digao ruke od svoje tvrtke u Hrvatskoj koju je kupio 2011., u trenutku kada su ostvarivali najbolje poslovne rezultate od osnivanja kompanije. Činilo se da su odradili odličan posao i kupili tvrtku u usponu. Dogodilo se potpuno suprotno pa danas nezadovoljni liberalizacijom poštanskog tržišta od Hrvatske traže naknadu štete.

Žuti skuteri

Kao tadašnji City Express tvrtku je prije gotovo dvadeset godina osnovao mladi zagrebački poduzetnik Boris Vidić. Prepoznatljivi žuti skuteri brzo su preplavili tržište, klijenti su prvi put dobili fleksibilnu uslugu i dolazak po pozivu. Vidić je u trenutku značajnog razvoja i rasta u segmentu kurirskih usluga tražio strateškog partnera. Na kraju je 2008. godine većinski dio tvrtke prodao Digitel komunikacijama. Novi većinski vlasnik odradio je još bolji posao 2011. godine, kada je City Ex prodao private equity fondu Bancroft.

Novom vlasniku mamac je očito bila tvrtka s velikim potencijalom daljnjeg rasta zbog izvjesne liberalizacije tržišta. Na kraju se taj rast nije dogodio. Ispalo je da su 2009. i 2010. godina ostale vrhunac sa 169 milijuna kuna prihoda i 27 milijuna kuna dobiti. Od 350 milijuna pošiljaka na tržištu City je tada radio oko 70 milijuna. Slijedio je prvo polagani, a zatim strmoglavi pad koji je doveo do gubitka u poslovanju. City Ex u 2014. godini pao je na 132 milijuna kuna prihoda uz gubitak od 23 milijuna kuna, koji je godinu ranije bio 25 milijuna kuna. Iako u problemima, u tvrtki su i dalje bili uvjereni u opstanak. Sve do ožujka ove godine, kada je sve krenulo nizbrdo. Definitivan krah poslovanja s pismima potvrdili su 25. svibnja, kada su svim klijentima poslali obavijest da s posljednjim danom srpnja odustaju od distribucije.

Izlazak iz gubitaka

- Hrvatska pošta uništila je tržište dampingom cijena sa 55 do 60 posto rabata koje su davali velikim klijentima kao što su banke. Nemojmo zaboraviti da uz takav pad cijena i na univerzalnu uslugu nemaju obvezu plaćanja PDV-a od 25 posto, što je osiguravalo dodatni pad cijena koji je nama bilo nemoguće pratiti. Međutim, HP će se s tim morati dugoročno nositi jer su sami sebi donijeli značajno više posla uz stagnaciju prihoda - tvrdi šef City Exa.

U Hrvatskoj pošti odbacuju tvrdnje o nerealnom snižavanju cijena, tvrdeći da su kao dominantan igrač na tržištu pod povećalom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Kao lider, kažu, snose odgovornost za cijelo tržište i u skladu s tim se i ponašaju. Za koji dan objavit će poslovne rezultate za 2014. godinu. Očekuje se da bi poslovni prihodi trebali ostati otprilike na istoj razini kao i 2012. godine, dakle oko 1,6 milijardi kuna, uz rekordnu neto dobit. U međuvremenu su izašli i iz gubitka koji je 2012. iznosio 24,7 milijuna kuna. U HP-u ističu da je to rezultat značajne transformacije tijekom posljednjih nekoliko godina.

- Hrvatska pošta danas je bitno efikasnija kompanija nego što je bila prije samo pet godina. Procjene ukazuju da će prihodi tijekom sljedećih nekoliko godina biti stabilni, a što je puno važnije, operativni rezultat bit će vrlo dobar i omogućiti nam investicije koje će donositi nove prihode - ističu u HP-u.

Trendovi na tržištu

S obzirom na stanje na tržištu, glavni dio prihoda i dalje bi im trebao dolaziti od tradicionalnih usluga, dakle pisama, paketa i gotovinskog platnog prometa. Izazov je, s kojim se nose i privatni operateri, pronaći nove usluge, pri čemu HP ima prednost u velikoj mreži poslovnica.

Izvješće HAKOM-a o tržištu poštanskih usluga za prvi kvartal 2015. pokazuje da je broj paketa rastao za novih 13 posto. Cijelu prošlu godinu rast je bio 14 posto, i to najbolje oslikava trendove na tržištu na kojem tradicionalna dostava pisama pada godinama. Prema podacima HAKOM-a, na tržištu poštanskih usluga lani je ostvareno oko 342 milijuna usluga, što je nešto više nego godinu ranije. Tržište je teško oko 1,4 milijarde kuna. Zakon o poštanskim uslugama definira više kategorija poštanskih usluga: univerzalnu uslugu, zamjenske poštanske usluge i ostale poštanske usluge.

- Kategorije poštanskih pošiljaka su sljedeće: pismovne pošiljke, paketi, preporučene pošiljke, pošiljke s označenom vrijednosti, sekogrami, izravna pošta i tiskanice. S obzirom na tu podjelu i njihovo grupiranje, tržište poštanskih usluga možemo sagledati kroz tri grupe pošiljaka, i to pismovne pošiljke, pakete i tiskanice - kažu u HAKOM-u.

Pismovne pošiljke nose oko 85 posto ukupnog tržišta, slijede tiskanice sa 11 posto i paketi s udjelom od četiri posto. Kako se mijenja tržište, pokazuje i broj poštara kojih je danas 2408, dakle gotovo 400 manje nego 2010. godine.

Iako je udjel relativno nizak, paketi ustvari nose oko trećinu udjela u ukupnim prihodima, što znači da su proizvod s najvećom dodanom vrijednosti. Stoga i ne čudi da su upravo paketi zanimljivi svim operaterima na tom segmentu tržištu na kojem najveći udio ima Overseas Express. Među ambicioznim igračima je i Tisak, koji je u dostavi paketa uspio dobro iskoristiti veliku maloprodajnu mrežu kioska. Novi, zanimljiv moment u cijeloj priči jest i činjenica da će nedavnim kupoprodajnim ugovorom Adris grupe i British American Tobaccoa ta multinacionalna kompanija postati vlasnik iNovina i 25,86 posto dionica Tiska iz sustava Agrokora. Pitanje je, međutim, hoće li taj biznis BAT i zadržati. Paketi su biznis koji svi planiraju širiti jer se s daljnjim rastom internet trgovine očekuje značajan rast tog tržišta

.

Mogući kupac

- Tisak je tijekom zadnjih nekoliko godina postao značajan igrač na domaćem tržištu paketa. I u 2015. nastavljamo sa snažnim rastom ovog dijela poslovanja i očekujemo dobar rezultat. Sigurno se nećemo zaustaviti na postojećoj ponudi. Naši su razvojni planovi ambiciozni, tako da pripremamo i nove usluge za koje smatramo da imaju značajan tržišni potencijal. Jedna od njih svakako je i dostava pošiljaka na kućnu adresu - najavljuje Dražen Kocijan, predsjednik Uprave Tiska.

Iako se i Tisak pritom spominjao kao mogući kupac City Exa, posrnulog igrača na kraju nitko nije želio kupiti. Moguće je da će se to promijeniti nakon što u tvrtki ostane samo biznis paketa. Potencijalni kupac sada bi se mogao naći među manjim tvrtkama, kao što su GLS i DPD, koje bilježe značajan rast jer ih strani vlasnici pune pošiljakama izvana pa im treba mreža na domaćem tržištu.