Uče nepotrebne stvari za zanimanja koja se ne traže. Tko bi ih, onda, zaposlio?

ZAGREB - U Karlovačkoj županiji ove je godine u srpnju upisano 1460 učenika srednje škole. Već prvog dana upisa popunile su se gimnazije, smjer za fotografe i frizere. Nitko se nije prijavio za zidara. Sedam ih je izrazilo interes za keramičara. Tokari i pekari također nisu popunili raspisanu kvotu. S druge strane, posebno je velik broj završenih osnovnoškolaca želio upisati školu za - arhitektonskog tehničara.

U istom mjesecu kad je 1460 djece u Karlovačkoj županiji ponosno prvi put stupilo u srednju školu , gotovo jednak broj njih sa završenom srednjom školom - 1445 - potvrdio je svoju knjižicu nezaposlenih. Statistički, cijela jedna generacija karlovačkih srednjoškolaca trenutačno ne radi.

Svaki drugi - nezaposlen

Karlovačka je županija prosječna hrvatska županija. Hrvatska trenutno ima drugu najveću stopu nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine u Europi. Uspjeli smo preteći i Grčku pa je za sada još samo Španjolska ispred nas. I to ne mnogo - španjolska je stopa 44 posto, a hrvatska 41,9 posto mladih nezaposlenih.

Drugim riječima, gotovo svaki drugi mladi čovjek koji se ne školuje u Hrvatskoj ne radi. Razlozi su, kažu stručnjaci za tržište rada, jednostavni: obrazovanje nam nije usklađeno s tržištem rada, školujemo djecu za zanimanja koja više nikome ne trebaju, po programima koji su davno zastarjeli, ne otvaramo nove strukovne škole sukladno potrebama novih poslodavaca. Takva je dijagnoza postavljena još prije petnaestak godina, jer Hrvatsku kontinuirano prati izrazito visoka stopa nezaposlenosti mladih.

Kriza tome nije pomogla. Novih radnih mjesta sve je manje, a valovi otkaza prvo su i najjače pogodili baš mlade. Njih je, naime, najlakše i najjeftinije otpustiti.

Tako danas nešto više od 52.000 mladih ljudi u Hrvatskoj ne radi i ne školuje se. Čame na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i čekaju neke bolje dane . A tko su ti mladi ljudi? U koje su škole išli, što su po zanimanju? Kojih zanimanja imamo previše, a koja nam nedostaju?

Pitanje je naizgled jednostavno i očekivano. Međutim, odgovor u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na kojem su ti mladi ljudi prijavljeni, nismo uspjeli dobiti.

Slabo znanje

Jer iako se upravo od njih očekuje analitička podloga za izradu svih strategija i platformi za pomoć mladima i nezaposlenima, stručnjaci HZZ-a nemaju osnovne informacije - pregledne podatke o mlađima od 24 godine po zanimanju i županijama.

- Izrada takvih podataka zahtijevala bi višetjedni rad naših statističkih službi i mi nismo u mogućnosti pripremiti ih - mirno su nam odgovorili u Službi za odnose s javnošću HZZ-a. Neugodno iznenađeni činjenicom da HZZ nema ni osnovne podatke koji bi potvrdili ili demantirali “neusklađenost strukovnog obrazovanja s tržištem rada” - koje bi, dakle, mogli usporediti s potrebama u pojedinim županijama - zamolili smo ih da ih izrade za potrebe našeg teksta. Upućeni smo izravno na ravnateljicu Ankicu Paun Jarallah jer “jedino ona može odobriti tako opsežan posao”. Glatko nas je odbila preko službe za odnose s javnošću.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA