DAŠAK OPTIMIZMA

U VLADI EUFORIČNI ZBOG RASTA BDP-a 'Kotač je pokrenut, Hrvatska konačno izlazi iz recesije!'

 Davor Pongračić/CROPIX

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u petak kako je 2015. sigurno godina u kojoj Hrvatska izlazi iz dugogodišnje recesije te očekuje da će rezultati u idućim kvartalima biti još bolji i da će se to u konačnici izravno osjetiti na životu građana, ponajprije da lakše pronalaze posao.

Tijekom obilaska poslovnog kompleksa "Mitrovac", tvrtke Belje iz sastava Agrokora, Vrdoljak je novinarima kazao da su aktivnosti poduzete posljednjih godina sada došle na naplatu te da su najveći doprinos rastu BDP-a dali porast izvoza i prerađivačke industrije.

Komentirao je tako današnju objavu Državnog zavoda za statistiku (DZS) o porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u proteklom kvartalu za 0,3 posto na godišnjoj razini. Time je gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada.

"Imamo strategiju razvoja industrije, pametnu energetsku politiku, s mjerama Vlade počela je rasti potrošnja i trendovi su sigurno promijenjeni", izjavio je ministar Vrdoljak.

Ustvrdio je da trendove nije bilo lako promijeniti, ali očekuje da će rezultati u idućim kvartalima rezultati biti još bolji, i da će se u konačnici rast BDP-a izravno osjetiti na životu naših građana, a to znači da lakše nalaze posao.

KONAČNO IZLAZIMO IZ KRIZE? Nakon kontinuiranog pada BDP rastao više nego što se očekivalo!

Vrdoljak je kod baranjskog mjesta Grabovac obišao poslovni kompleks "Mitrovac", u sklopu kojeg se nalazi farma kapaciteta 2.000 tisuće muznih krava, staklenik za proizvodnju grapolo rajčice i bioplinska elektrana snage dva megavata.

Riječ je o investiciji vrijednoj oko 220 milijuna kuna, koja je završena početkom ove godine. Nakon obilaska tog kompleksa Vrdoljak je istaknuo da je riječ o primjeru povezivanja proizvodnih procesa, ratarske i stočarske proizvodnje do proizvodnje energije, koja daje konkurentsku dodanu vrijednost cijeloj proizvodnji.

Direktor Agrokor energije Herman Seidl rekao je da se radi o sinergijskom djelovanju u kojem s farme krava dnevno dolazi sirovina za proizvodnju bioplina, on se nakon toga spaljuje u bioplinskim motorima, koji su, pak, u vezi s generatorima induciraju električnu energiju, a ona se predaje u nacionalni elektroenergetski sustav.

Toplinska energija koja nastaje tijekom proizvodnje električne energije, osim za potrebe grijanja, isporučuje u staklenik, gdje se cijele godine uzgajaju rajčice, dodao je.

Grčić: Sada idemo ubrzati rast!

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić rekao je u petak da je rast BDP-a u četvrtom lanjskom kvartalu rezultat niza pozitivnih ekonomskih trendova tijekom prošle godine i Vladinih napora na provedbi reformi.

"Kotač je pokrenut, nadam se da će tako nastaviti i u ovoj godini i da će ubrzati", rekao je Grčić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, nakon što je Državni zavod za statistiku objavio podatke o rastu BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju za 0,3 posto na godišnjoj razini, čime je prekinut niz od 12 kvartala njegova uzastopnog pada.

Vlada je pronašla dobar omjer štednje i poticanja potražnje i to se sada vidi u rastu BDP-a, ustvrdio je Grčić. Na taj rast, po njegovim su riječima, utjecali su povećanje industrijske proizvodnje, turizam te pozitivni trendovi u robnoj razmjeni, trgovini na malo i kretanju plaća.

Grčić očekuje da će BDP u ovoj godini u odnosu na prošlu ukupno rasti za 0,5 posto.

Krištof: najveći doprinos rastu BDP-a od industrije

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) realno je u zadnjem tromjesečju 2014. na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto, a najpozitivniji doprinos rastu ostvaren je u prerađivačkoj industriji, kazao je u petak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof na objavi prve procjene BDP-a za četvrti kvartal te prve preliminarne procjene za cijelu 2014. godinu, u kojoj je BDP realno pao za 0,4 posto.

Prve procjene tako pokazuju prvo pozitivno kretanje BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine nakon 12 uzastopnih tromjesečja minusa. Posljednji su put podaci o BDP-u bili pozitivni u trećem tromjesečju 2011. godine, istaknuo je Krištof.

Prema proizvodnoj metodi, promatrano prema djelatnostima, najveći pozitivni doprinos rastu BDP-a u četvrtom kvartalu lani ostvaren je u djelatnosti industrije, i to konkretno u prerađivačkoj industriji, koja je ostvarila najveću stopu rasta bruto dodane vrijednosti, od 5,2 posto.

Slijedi trgovina i prijevoz, koji su ostvarili rast od 1,1 posto, pri čemu je Krištof naglasio kako je "zanimljivo da je prijevoz nakon dosta dugo vremena pozitivan, a transport je zapravo jedan od prvih indikatora nekog boljeg stanja u gospodarstvu".

Istodobno, najveći negativni doprinos i dalje dolazi od građevinarstva, koje je u četvrtom tromjesečju palo za 4,9 posto. No, kazao je Krištof, u tom je razdoblju "zabilježen pozitivan trend u djelatnosti zgradarstva, odnosno prvi put imamo pozitivu u izgradnji zgrada nakon dugo vremena".

Drugi najnegativniji doprinos ostvaren je u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja, gdje je iskazan pad od 1 posto, što Krištof tumači relativno slabim rezultatima osiguravajućih društava.

Prema rashodnoj metodi, pak, najpozitivniji doprinos rastu BDP-a u prošlom kvartalu došao je od izvoza roba i usluga (za 4,5 posto), i to prvenstveno od izvoz roba (rast od 5,8 posto), a slijedi ga izvoz usluga (rast od 3,6 posto), uz istodobni manji uvoz usluga (pad za 8,3 posto), rekao je Krištof.

Najnegativniji je, pak, smanjenje investicija u fiksni kapital za 3,7 posto, dok je osobna potrošnja u minusu od 0,6 posto, a potrošnja države od 0,5 posto.

Krištof je pritom naglasio kako je "doprinos domaće potražnje i dalje negativan, unatoč oporavku u djelatnosti trgovine, koji je naročito bio izražen u prosincu. Tako je na razini cijelog kvartala domaća potražnja i dalje zapravo bila relativno slaba".

Domaća je potražnja, naime, u promatranom kvartalu imala negativni doprinos kretanju BDP-a od 1,7 postotnih bodova, dok je istovremeno doprinos neto inozemne potražnje bio značajno pozitivan, i to čak 2 postotna boda.

DZS je u objavio i izračun kretanja BDP-a učetvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na prethodni kvartal i tu je iskazana stopa rasta od 0,05 posto, a Krištof je naglasio kako je "i u prethodnom tromjesečju zabilježena stopa rasta, dakle imamo dva vrlo sramežljiva uzastopna kvartala rasta BDP-a".

Također, objavljeni su i sezonski prilagođeni podaci, koji iz pokazatelja isključuju razne sezonske učinke te tako podatke za različite ekonomije unutar EU čine usporedivima.

Prema tim podacima, realni rast hrvatskog BDP-a u četvrtom tromjesečju lani iznosi 0,4 posto. Krištof pritom naglašava da je po sezonski prilagođenim podacima hrvatski BDP pozitivnu stopu rasta ostvario nakon minusa tijekom čak 24 kvartala, odnosno od trećeg tromjesečja 2008., uz izuzetak drugog kvartala 2011., kada je iskazana nulta stopa.

Cijela EU posljednja tri kvartala bilježi rast BDP-a po stopi od oko 1,3 posto, a usporedba Hrvatske s ostalim zemljama članicama EU, pokazuje da su u zadnja tri mjeseca lani slabije rasli samo Cipar (-0,19 posto), Italija (-0,3 posto), Finska (-0,1 posto), Austrija (0,0 posto) i Francuska (+0,2), dok su predvodnici rasta u tom kvartalu bile Mađarska (+3,4 posto), Poljska (+3,1 posto) i Ujedinjeno Kraljevstvo (+2,7 posto).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 14:48