ZNANSTVENICI ZABRINUTI ZBOG TOPLJENJA LEDA NA ARKTIKU Bez obzira na to što učinimo, već 2050. čekaju nas ljeta bez leda na Sjevernom polu

Čak i kada bi se ugljične emisije u ovom trenutku radikalno smanjile, do 2050. godine nestao bi velik dio takozvanog "ljetnog leda" na Arktiku, odnosno ledenjaka koji prežive i toplije temperature od zimskih.

Pokazuju to nova istraživanja koja su zapanjila znanstvenike, a prema kojima je učinak stakleničkih plinova tolik da nam prijeti katastrofa. Procjene idu toliko daleko da se kaže kako je moguće da emisije stakleničkih plinova u potpunosti eliminiraju led na Arktiku, čak i u hladnim zimskim mjesecima, što znanstvenici opisuju kao "moguću katastrofu".

Ovakve analize posljednji su puta rađene 2013. godine kada je ustanovljena opasnost da bi led na Artkiku mogao početi kopniti već u rujnu, s obzirom na učinak stakleničkih plinova. No, nove studije bazirane na više od četrdeset računalnih modela pokazuju da je stanje i gore, javlja Guardian.

Opasnost od poplava

Otkako se stanje od 1979. prati satelitskim putem, Arktik je izgubio oko 40 posto teritorija prekrivenog "ljetnim ledom", odnosno oko 70 posto njegovog volumena. Prošle je godine taj led bio na drugoj najnižoj razini u povijesti. Gubitak leda dramatično utječe na stanje u oceanu. Ne samo da se povećava temperatura mora, što je velik problem čitavom biosustavu, nego otapanje leda uzrokuje i poplave diljem Amerike i Europe.

- Zabrinjavajuće je što modeli pokazuju da bismo potencijalno mogli imati ljeta bez leda na Arktiku i prije 2050. godine, potpuno neovisno o mjerama koje poduzimamo. Ovo je neočekivano i izuzetno zabrinjavajuće - kaže Ed Blockley, voditelj britanskog polarnog klimatskog programa koji je jedan od znanstvenika uključenih u istraživanje.

Analizu je koordinirao i profesor Dirk Notz sa sveučilišta u Hamburgu.

- Čak i ako globalno zagrijavanje održimo na razini ispod dva stupnja Celzijeva, arktički led povremeno će nestajati do 2050. - rekao je on.

Novo istraživanje objavljeno je u časopisu Geopshysical Researsh Letters, a u njemu je sudjelovao 21 institut iz cijelog svijeta. Navodi se kako ono "nije savšeno" ali pokazuje jasne znakove koji bi nas trebali upozoriti.

Znanstvenike naročito brine brzina otapanja leda na Arktiku.

- Zima bez leda na Arktiku bila bi apsolutna katastrofa, naročito za životinjske vrste poput polarnih medvjeda, koje žive i love u okolici leda- dodaje Blockley.

Till Wagner sa sveučilišta u Sjevernoj Karolini dodaje kako bi gubitak leda na Arktiku mogao stvoriti "novi ocean" ljudske eksploatacije prirode. jer bi se na Arktiku mogao stvoriti turizam, mogao bi se povećati broj brodova, a porasla bi i eksploatacija nafte i plina u arktičkom polarnom krugu.

Poruku nade šalje profesor James Screen sa sveučilišta u Exeteru.

- Važno je shvatiti da će nam se u svim scenarijima događati ljeta bez leda na Arktiku do 2050. Ali, visoke emisije stakleničkih plinova dovest će nas do toga da su takva ljeta svakodnevna, a manje emisije uzrokovat će da budu sporadična - zaključio je za Guardian.