Žigmanov traži pomoć hrvatske vlade oko financiranja i statusa Hrvata u Srbiji

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov zatražio je u ponedjeljak od hrvatske vlade da se kod srbijanskih vlasti založi za financiranje hrvatske manjine i njen status u Srbiji, ukazavši na primjer financiranja srpske manjine u Hrvatskoj.

Čelnik DSHV-a u svom se priopćenju pozvao na odluku hrvatske vlade o raspodjeli sredstava od 21. travnja, prema kojoj je za srpsku zajednicu iz državnoga proračuna opredijeljeno 11.931.000 kuna, odnosno više od milijun i pol eura.

„Ista je novčana svota, također, 20 posto veća u odnosu na 2019., kada je s državne razine za potrebe kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj izdvojeno 9.005.000 kuna“, naveo je Žigmanov pohvalivši taj potez vlade te navodeći da pozitivna ocjena vrijedi i kada je riječ o društvenom položaju i pravima građana srpske nacionalnosti u RH.

Kako ističe čelnik jedine hrvatske političke stranke u Srbiji, takvu situaciju i takve trendove, nažalost, „ne bilježimo u Republici Srbiji, kada je riječ o odnosu spram financiranja kulturne autonomije ovdašnjih Hrvata, a ako zanemarimo tijela Autonomne Pokrajine Vojvodine – uopće ne registriramo pozitivne trendove“.

Još uvijek nema službenih stajališta o iznosu financiranja potreba Hrvata u Srbiji za ovu godinu, premda su hrvatske institucije i organizacije neslužbeno obaviještene da će se negativne posljedice 'koronakrize' odraziti i na financiranje kulturne autonomije i na ostvarivanje manjinskih prava, ističe prvi čovjek DSHV-a.

Žigmanov stoga moli hrvatsku vladu i mjerodavna tijela da spomenutu informaciju ozbiljno razmotre pri projekciji svojih političkih aktivnosti u zalaganjima za reciprocitet, budući da, ako se takvo što dogodi, funkcioniranje institucija hrvatske zajednice i značajan broj započetih aktivnosti mogu biti dovedeni u pitanje.

Financiranje s državne razine Hrvata u Srbiji podrazumijeva gotovo deset puta manja financijska sredstva u odnosu na Srbe u Hrvatskoj, ističe Žigmanov dodavši da samo Grad Zagreb iz svog proračuna izdvaja Srpskom narodnom vijeću više sredstava nego cijela Republika Srbija Hrvatskom nacionalnom vijeću.

Čelnik DSHV-a ukazao je i na druge negativne trendove koji se bilježe godinama. Tako je Srbija iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine 2019. dodijelila zajednici Bunjevaca nehrvata, koja je četiri puta brojčano manja od zajednice Bunjevaca koji se na popisu stanovništva prepoznaju kao Hrvati, sedam puta više financijskih sredstava za istu vrstu manifestacije koju imaju i Hrvati, a koja predstavlja jedan od "temeljnih identitetskih markera“ bunjevačkih Hrvata. Riječ je o žetvenim svečanostima pod nazivom „Dužijanca“, koju kao svoju promiče i zajednica Bunjevaca, ne-Hrvata na sjeveru Bačke.

Uz to, supredsjedatelj Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti Hrvata u Republici Srbiji i Srba u Republici Hrvatskoj sa srbijanske strane Ivan Bošnjak više od četiri mjeseca ne želi odgovoriti hrvatskim medijima u Srbiji na pitanja o ključnim problemima s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice, ističe također Žigmanov.

On je stoga pozvao sve razine vlasti u Hrvatskoj da, osim stalnog interesa za društveni položaj Hrvata u Srbiji, osnaže i svoju političku i financijsku podršku. Također ističe da bi to trebala pratiti i snažnija podrška diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u Republici Srbiji "bez da izostaje i elementarna komunikacija s predstavnicima legitimnih hrvatskih institucija i organizacija, kao što je trenutačno slučaj“.