Panama je u kolovozu proglasila izvanredno stanje koje će ostati na snazi sve do lipnja 2027. godine zbog katastrofalne suše i prirodnog fenomena El Niño, koji izravno ugrožavaju Panamski kanal i cjelokupnu vodoopskrbu te srednjoameričke države. Službene prognoze vlasti predviđaju da će manjak oborina u pojedinim regijama premašiti 50 posto sve do prosinca, zbog čega je Panamska kanalska uprava u rujnu u dva navrata morala uvesti restrikcije i smanjiti dnevni broj prolazaka brodova, objavio je The Guardian.
Panamski kanal predstavlja ključnu žilu kucavicu nacionalnoga gospodarstva s udjelom do 7,7 posto u ukupnom BDP-u, dok kroz njegov 80 kilometara dug vodeni put prolazi oko pet posto cjelokupne svjetske pomorske trgovine. Osim za održavanje plovidbe, slatkovodna jezera Gatún i Alajuela osiguravaju pitku vodu za oko dva milijuna ljudi, odnosno za polovicu panamskoga stanovništva. O istom vodnom slivu ovisi i velik dio proizvodnje električne energije u hidroelektranama.
Panamski ministar okoliša Juan Navarro upozorio je da bi ovaj El Niño mogao biti najgori u povijesti. Istaknuo je da su se u prošlosti takvi poremećaji događali svakih 10 do 20 godina, dok su sada učestaliji i intenzivniji zbog klimatskih promjena, podsjetivši da je onaj koji se zbio 2023. kanalu iz džepa izbio gotovo milijardu dolara prihoda.
Kako bi ublažila posljedice krize, vlada usmjerava 80 milijuna dolara u hitne mjere otpornosti, no njezin glavni dugoročni projekt predstavlja izgradnja 1,5 milijardi dolara vrijednog akumulacijskog jezera na rijeci Indio. Cilj je toga projekta opskrbljivati jezero Gatún i osigurati stabilnu vodoopskrbu u idućih pet desetljeća. Međutim, pregrađivanje rijeke potopit će zemljište i domove 550 obitelji u 38 ruralnih zajednica, što će izravno pogoditi oko 2500 stanovnika. Projekt zahtijeva potpuno demontiranje kuća, škola i crkava, potapanje poljoprivrednih površina te premještanje lokalnih groblja. Zbog toga su mještani organizirali prosvjede, blokade i pravne akcije.
Florentino Chirú, potpredsjednik Seljačkoga koordinacijskog odbora za život protiv akumulacija, upozorio je da projekt znači napuštanje povijesti čitavih generacija te da stanovnici ostaju bez jedinog osiguranja za život. Unatoč otporu, vlasti najavljuju dovršetak projekta za dvije do tri godine, uz obećanje Kanalske uprave da će stradalima osigurati novčane naknade i opciju zajedničkog preseljenja radi očuvanja društvenih veza.
Trenutačna suša razotkrila je i duboke strukturne slabosti u upravljanju vodama. Iako je Panama jedna od najkišovitijih zemalja na svijetu, istraživanja pokazuju da oko 240.000 stanovnika nema redovit pristup pitkoj vodi, pri čemu se čak i zajednice unutar samog sliva kanala moraju oslanjati na kišnicu i cisterne. Zbog dotrajale vodovodne mreže gubi se čak 50 posto prerađene vode.
Ministar Navarro priznao je da zemlja ima tri ključna problema: loše upravljanje vodnim slivovima, nedovoljne kapacitete postrojenja za pročišćavanje te goleme gubitke u mreži uslijed dugogodišnjeg zanemarivanja.
Kriza je posebno izražena u poljoprivrednoj regiji Arco Seco i području Azuero, gdje je zakazala ključna kišna sezona koja obično traje od svibnja do prosinca, pa su rijeke i pašnjaci presušili.
Poljoprivrednik Robert Delgado ističe da je proizvodnja mlijeka prepolovljena te da su uzgajivači prisiljeni masovno prodavati ili klati stoku visoke uzgojne vrijednosti kako bi spriječili njezino ugibanje od žeđi i gladi. Delgado upozorava da će za oporavak i ponovno podizanje stada trebati godine.
Iako je vlada odobrila paket hitne pomoći od 8,2 milijuna dolara za nabavu hrane za stoku i opreme za navodnjavanje, poljoprivrednici u Azueru i uzgajivači riže u regiji Coclé upozoravaju da im dugoročne investicije ne pomažu u preživljavanju trenutne krize te da poljoprivrednom sektoru prijeti potpuno nestajanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....