UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Zelenski otkrio koji mu je bio najteži trenutak rata; Ruski ambasador prekinuo minutu šutnje, pogledajte snimku

Ključne događaje 365. dana rata u Ukrajini pratimo uživo

Volodimir Zelenski

 Genya Savilov/Afp/Profimedia/Genya Savilov/afp/profimedia

Ključni događaji dana

- Prije točno godinu dana Rusija je započela invaziju na Ukrajinu

- Zelenski: ‘Pobijedit ćemo!‘

- Poljski tenkovi Leopard već su u Ukrajini

- Kina objavila dokument o ratu u 12 točaka

- Medvedev: Mirovni pregovori bit će teški. Odluke će se donositi preko oceana

- SAD najavio 2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini, Australija Kijevu šalje dronove



EU usvojila deseti paket sankcija protiv Rusije na obljetnicu invazije

Europska unija usvojila je u petak deseti paket sankcija protiv Rusije na prvu obljetnicu njezine invazije na Ukrajinu, objavilo je švedsko predsjedništvo EU-a.

"Zemlje članice EU-a zajednički su nametnule najsnažnije i najdalekosežnije sankcije ikada kako bi pomogle Ukrajini da dobije rat", objavilo je švedsko predsjedništvo EU na Twitteru.

"EU je ujedinjena uz Ukrajinu i ukrajinski narod. Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu, koliko god bude potrebno."

Paket uključuje stroža izvozna ograničenja u vezi s robom s dvojnom namjenom, mjere protiv subjekata koji podupiru rat, šire propagandu ili isporučuju dronove koje koristi Rusija, prenosi Reuters.

Pregovori su trajali dulje od planiranog, uglavnom zato što je Poljska tražila strože propise za sintetičku gumu iz Rusije što je Italija blokirala.

Prema riječima jednog poljskog diplomata, Varšava je pristala na blaže propise pod uvjetom da se uvoz u EU ubuduće redovito prati.

Sankcije stupaju na snagu u subotu kada budu objavljene u Službenom listu EU-a.


Zemlje G7 pozivaju Rusiju da se odmah povuče iz Ukrajine

Zemlje skupine G7 u petak su zajamčile punu podršku Ukrajini te su pozvale Rusiju da odmah povuče svoju vojsku iz te zemlje.

"Rusija je ovaj rat započela i može ga okončati", stoji u završnoj izjavi koju je objavilo japansko predsjedništvo G7 nakon online sastanka čelnika G7 u petak na kojemu je sudjelovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

"Pozivamo Rusiju da prekine agresiju te da odmah, u cijelosti i bezuvjetno, povuče svoju vojsku s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine."

Čelnici G7 potvrdili su "čvrstu podršku Ukrajini" dokle god traje rat, na obljetnicu početka ruske invazije.

"Koordinirane sankcije" i druge ekonomske mjere koje je su G7 i partnerske zemlje poduzele protiv Rusije moraju se pojačati, kaže se u tekstu.

Članice G7 su Njemačka, SAD, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan.


Ukrajina odbacila tvrdnju Moskve da Kijev planira napad na Pridnjestrovlje

Kijev je u petak odbacio tvrdnju Rusije da Ukrajina planira invaziju na odcijepljenu moldavsku regiju Pridnjestrovlje.

"Poštujemo suverenitet Moldavije", kazao je u petak predsjednik Volodimir Zelenskij koji je optužbe Moskve prozvao neutemeljenima.

Izjavu je dao dan nakon što je Rusija optužila Kijev da planira invaziju na tu regiju koja graniči s Ukrajinom.

Kijev planira izvesti oružanu tzv. operaciju ‘pod lažnom zastavom‘ u Pridnjestrovlju u skoroj budućnosti, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS u četvrtak navode ministarstva obrane.

"Nema sumnje u to da će oružane snage Ruske Federacije adekvatno reagirati na provokaciju kijevskog režima ako do njega dođe", zaprijetilo je ministarstvo.

Moldavija je također u više navrata odbacila neutemeljene tvrdnje Moskve.

"Ugroze sigurnosti vojske" Pridnjestrovlja nije bilo, kazalo je moldavsko ministarstvo obrane u petak.

S druge strane, politički čelnici Moldavije, na čelu s proeuropskom predsjednicom Maiom Sandu, u posljednje vrijeme upozoravaju na moguće pokušaje puča u Moldaviji od strane Rusije i na akcije pod lažnom zastavom, operacije koje vrši jedna država a pripisuje ih drugoj.


Rusija pozdravila kineski mirovni plan i kazala da je otvorena za pregovore

Rusija je pozdravila kineski prijedlog za rješavanje rata u Ukrajini u petak, te kazala da je otvorena za postizanje ciljeva "specijalne vojne operacije" političkim i diplomatskim putem.

Kina je pozvala na sveubuhvatni prekid vatre u sklopu plana od 12 točaka za rješavanje rata koji je započeo prije godinu dana kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

"Cijenimo iskrenu želju prijateljske Kine da doprinese rješavanju konflikta u Ukrajini mirnim putem... Dijelimo mišljenje s Pekingom", kazala je u priopćenju glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

"Što se tiče ukrajinske krize, Rusija je otvorena za postizanje ciljeva specijalne vojne operacije političkim i diplomatskim putem", kazala je Zaharova.

No to bi također značilo da treba prihvatiti "novu teritorijalnu realnost" Ukrajine, kazala je Zaharova, misleći pritom na jednostranu rusku aneksiju četiriju ukrajinskih regija - Donecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje, kao i Krima.

Zapadni saveznici Kijeva oprezno su reagirali na prijedloge Kine jer dokument ne otkriva nikakve nove inicijative. Također je istaknuto da Kina nije neutralna i da do danas nije osudila rusku invaziju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla u petak u estonskom glavnom gradu Tallinnu da se 12 točaka mora razmatrati u kontekstu toga da je Kina već izabrala stranu. Kina i Rusija su, rekla je, uvjerile jedna drugu o svojim bliskim vezama kratko prije početka rata.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je komentirao da Kina nema previše kredibiliteta kad se radi o pokušajima posredovanja, jer još uvijek nije službeno osudila rusku invaziju.


Erdogan pozvao na "pravedan mir" u Ukrajini u razgovoru s Putinom

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je na "pravedan mir" u Ukrajini, u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavio je u petak ured turskog predsjednika, na prvu obljetnicu ruske invazije.

"Predsjednik Erdogan naglasio je potrebu da se dođe do pravednog mira kako bi se izbjegli novi gubici u ljudskim životima i uništavanje", kaže se u kratkom priopćenju.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Erdogan pokušava balansirati između Kijeva i Moskve.

U rujnu prošle godine ponudio je i posredništvo kako bi se riješila kriza oko nuklearne elektrane Zaporižje.

Ankara je poslala Kijevu dronove, ali turska vlada nije prihvatila pridružiti se zapadnim sankcijama protiv Rusije.

Turski je predsjednik nekoliko puta susreo Putina, a u redovitoj je komunikaciji i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijim.

Erdogan je, po Elizejskoj palači, telefonski u petak razgovarao i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom koji mu je rekao da je potrebno "ojačati pritisak i izolaciju Rusije" kako bi ona "odustala" od agresije na Ukrajinu.

" U tom smislu, šef države istaknuo je izazov borbe protiv bilo kakvog zaobilaženja uvedenih sankcija", dodala je Elizejska palača.

Također je rekao da bi "prioritet trebalo biti jačanje potpore Ukrajini kako bi joj se omogućilo da pobijedi" protiv Moskve.

Predsjednici Macron i Erdogan "ponovili su nepokolebljivu privrženost suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine" i "raspravljali o korisnim akcijama koje bi mogli poduzeti za dobrobit civilnog stanovništva i u korist povratka miru koji bi se postigao uz puno poštivanje legitimnih prava Ukrajine", navodi se u priopćenju iz ureda francuskog predsjednika.

Francuski šef države od početka rata tvrdio je da treba nastaviti razgovarati s Rusijom i razmišljati o uvjetima budućih pregovora između Moskve i Kijeva.


Na obljetnicu napada Rusije na Ukrajinu, EU bez dogovora o novim sankcijama

Zemlje EU-a nisu se uspjele u petak, treći dan zaredom, dogovoriti o novim sankcijama protiv Rusije, pri čemu je Poljska odbacila talijanski zahtjev za blažim novim ograničenjima na uvoz gume, rekli su diplomati.

Poljska je rekla da predložena ograničenja uvoza ruske gume u EU uključuju tako veliku kvotu izuzeća i tako duga prijelazna razdoblja da u praksi ne bi imala učinka.

Ostale zemlje EU-a bile su zbunjene činjenicom da Varšava svojim stajalištem riskira da se ne donesu nove sankcije na godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu i to zbog samo jednog elementa šireg paketa.

"Ovo je vrlo loša optika. Ono što je ovdje trebalo biti ključno je poruka solidarnosti s Ukrajinom na ovaj poseban dan", kazao je jedan diplomat uključen u pregovore između 27 zemalja EU-a u sjedištu bloka Bruxellesu.

Sve zemlje članice moraju odobriti sankcije da bi one stupile na snagu, zbog čega su pregovori 27-orice često dugi i zamorni.

EU je objavila da bi ovo bio deseti krug sankcija protiv Rusije od početka rata.

One bi među ostalim sankcionirale pojedince koje zapad smatra ruskim propagandistima kao i one koje Kijev drži odgovornima za deportaciju ukrajinske djece u Rusiju.

Nove bi sankcije isključile i još nekoliko ruskih banaka iz globalnog sustava SWIFT.

"Mogli smo imati dogovor još u utorak. Ovo je bizarno", zaključio je drugi europski diplomat.


SAD upozorio UN da se ne zavarava s pozivima za primirjem koje bi ojačalo Rusiju

Američki državni tajnik Antony Blinken u petak je upozorio Vijeće sigurnosti UN-a da se ne zavarava pozivima na privremeni ili bezuvjetni prekid vatre u Ukrajini, rekavši da samo "pravedan i trajan" mir neće omogućiti Rusiji da se oporavi, naoruža i nastavi agresiju.

"Da mir bude pravedan on mora sadržavati principe koji su u srži Povelje UN-a: suverenitet, teritorijalni integritet, neovisnost. Da mir bude trajan on mora osigurati da se Rusija ne može samo odmoriti, naoružati i ponovno pokrenuti rat za par mjeseci ili par godina", kazao je američki šef diplomacije 15-članom Vijeću koje se sastalo na godišnjicu početka ruske agresije na Ukrajinu.

Blinkenovo upozorenje stiglo je samo nekoliko sati nakon što je Kina pozvala na prekid neprijateljstava u sklopu plana od 12 točaka koji većinom ponavlja ono što Peking govori od početka onog što Rusija naziva „specijalnom vojnom operacijom“.

"Svaki mir koji legitimizira nasilno rusko otimanje zemlje oslabit će Povelju (UN-a) i potencijalnim agresorima poslati poruku da mogu izvršiti invaziju na zemlje i izvući se s tim", rekao je američki šef diplomacije.

Opća skupština UN-a u četvrtak je velikom većinom glasala za rezoluciju koja poziva Rusiju da povuče vojsku iz Ukrajine i na "sveobuhvatan, pravedan i trajan mir" u skladu s temeljnom Poveljom UN-a.

"Nijedan član ovog Vijeća ne bi trebao pozivati na mir dok podupire ruski rat protiv Ukrajine i Povelje UN-a", rekao je Blinken koji je optužio Kinu da razmatra opskrbu Rusije naoružanjem i upozorio Peking da to ne čini.

Zapadne sile opskrbile su Ukrajinu milijardama dolara vrijednim naoružanjem od početka invazije. Kina je u četvrtak Općoj skupštini rekla da "slanje oružja neće donijeti mir" u Ukrajini.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je Vijeću sigurnosti rekao da svaki novi mirovni prijedlog treba biti usklađen sa zahtjevima Opće skupštine.

Vijeće sigurnosti održalo je na desetke sastanaka o Ukrajini u protekloj godini, ali nije moglo donijeti nikakvu mjeru jer Rusija kao stalna članica ima pravo veta.


Zelenski: ‘Najteži mi je trenutak rata bilo oslobađanje Buče‘

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održao je u petak u kasnim popodnevnim satima konferenciju za medije na kojoj je ustvrdio da želi da se Južna Amerika, Afrika, Kina i Indija pridruže ukrajinskom planu za mir.

Zelenski je rekao da su neki dijelovi kineske izjave o prekidu vatre u Ukrajini razumljivi, ali da neki nisu te da su neki neprihvatljivi. Ukrajinski je predsjednik rekao da Peking "poštuje" teritorijalni integritet Ukrajine te da je dobro da je Kina počela pričati o Ukrajini.

Zelenski je rekao da mu je oslobađanje Buče bio najteži trenutak rata. "To što sam vidio... Bilo je strašno... To što smo vidjeli... Vrag nije negdje ispod nas, on je među nama", rekao je ukrajinski predsjednik.

Kada je upitan o mogućim pregovorima s ruski predsjednikom Vladimirom Putinom, Zelenski je rekao sljedeće: "Poštujte naše pravo da živimo na svojoj zemlji, napustite naš teritorij, prestanite nas bombardirati, prestanite ubijati civile, prestanite s bombardiranjem".

Zelenski se potom ponovno dotakao kineskog prijedloga za prekid vatre. Ukrajinski je predsjednik rekao da samo zemlja na čijem se teritoriju vodi rat može inicirati mirovne pregovore. "Ako postoje zamisli koje su na jedan način ili drugi usklađene s međunarodnim pravom i teritorijalnim integritetom, mislim da je ispravno misliti da tada treba razgovarati s Kinom, zašto ne?", rekao je Zelenski.

Ukrajinski je predsjednik zamolio Peking da Moskvi ne šalje oružje. Dodao je da je obećavajuće to da saveznike Rusije želi postići mirnu soluciju. "Naš je zadatak okupiti sve i izolirati jednoga", rekao je Zelenski.

Kada je upitan treba li Australija ponovno otvoriti svoju ambasadu u Kijevu, Zelenski je rekao da bi se želio rukovati s australskim ambasadorom. "Molim vas, vratite se. Ali na (oklopnom vozilu) Bushmeister. Treba nam još jedno", kratko se našalio Zelenski.

Ukrajinski je predsjednik rekao da ga je razočaralo to što su neki ukrajinski dužnosnici napustili zemlju kada ju je Rusija napala te da su trebali ostati boriti se protiv agresora.

Zelenski je rekao da će prihvatiti mirovne pregovore pod pokroviteljstvom Turske ako na njih dođe Vladimir Putin. Ukrajinski je predsjednik rekao da njegov turski kolega Recep Tayyip Erdoğan "zna njegove stavove". "Raspravljali smo o tome prije rata. Rekao sam mu da Putina dovede za stol za pregovore. ‘Možemo li to napraviti? Moramo izbjeći otvoreni sukob‘. Međutim, Erdoğan to nije uspio napraviti. Ne samo on - on je moćan - međutim on nije uspio. A sada misli da je? Sada mi ne možemo", rekao je Zelenski.

Ukrajinski je predsjednik odbacio i tvrdnje Rusa da je Kijev "bacio oko" na Pridnjestrovlje.

Zelenski je upitan i misli li da će Putin pokušati napasti još koju zemlju. "Nažalost, da. Mislim da je to moguće i da bi se to moglo dogoditi", rekao je ukrajinski predsjednik te upozorio: "Rusija će napasti NATO, ako Amerika napusti Ukrajinu".

Zelenski je rekao da se planira susresti s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom te da bi to bilo korisno za obje zemlje i globalnu sigurnost. "Koliko ja znam, Kina poštuje povijesni integritet", rekao je ukrajinski predsjednik. "Kina mora dati sve od sebe da se Rusija povuče s našeg teritorija jer to znači poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta", dodao je Zelenski.

Na konferenciji za novinare u Kijevu Zelenskij je pozvao na održavanje samita s liderima Latinske Amerike.

Kijev treba poduzeti korake da izgradi odnose s afričkim zemljama, rekao je.

Azijske gospodarske sile Kina i Indija bile su suzdržane pri glasanju o rezoluciji u četvrtak na Općoj skupštini UN-a kojom se traži "sveobuhvatan, pravedan i trajni mir" i "trenutačno" povlačenje ruske vojske iz Ukrajine.

Za tekst je glasala 141 država, a osim Kine i Indije suzdržane su bile i afričke zemlje Angola, Alžir, Burundi, Južna Afrika, Etiopija, Gabon, Gvineja, Kongo, Mozambik, Namibija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Togo, Uganda i Zimbabve.

Suzdržane su bile i euroazijska Armenija, srednjoazijske Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, Tadžikistan te iz Azije Bangladeš, Iran, Laos, Mongolija, Vijetnam, Šri Lanka i nuklearna sila Pakistan.

Iz Latinske Amerike suzdržane su bile Bolivija, Kuba i El Salvador, a protiv rezolucije je glasala Nikaragva koja se time pridružila Bjelorusiji, Sjevernoj Koreji, Siriji i afričkim državama Maliju i Eritreji.


Kuleba u UN-u pozvao na odavanje počasti žrtvama rata, Nebenzja omeo minutu šutnje: "Svi su životi vrijedni"

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba zatražio je u petak tijekom sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda da okupljeni minutom šutnje odaju počast onima koji su stradali u ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Sudionici sjednice zatim su se ustali, međutim stalni je predstavnik Rusije pri UN-u Vasilij Nebenzja nakon 10 sekundi rekao da se ne treba održavati minuta šutnje već da se počast treba odati svima koji su u Ukrajini poginuli od 2014. godine naovamo. "Svi su životi vrijedni", rekao je Nebenzja i ustao se, međutim njegova izjava nije naišla na odobravanje sudionika sjednice.

Nakon toga, održana je minuta šutnje koju je zatražio Kuleba. Nebenzja je u njoj naoko sudjelovao, međutim jasno je da će Moskva tu njegovu predstavu pokušati izokrenuti u svoju korist.


Poljska na granice s Bjelorusijom i Rusijom postavila protutenkovske barikade

Poljska je na svoje granice s Bjelorusijom i Rusijom počela postavljati protutenkovske barikade, piše Meduza.

Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Republike Poljske Mariusz Błaszczak objavio je u četvrtak navečer na društvenoj mreži Twitter.

Prema ministru, barikade su dio poljske obrambene strategije i strategije odvraćanja.

Błaszczak je rekao da su barikade već postavljene na granici Poljske i ruske enklave Kaljiningrada.


Aktivisti dovezli uništeni tenk T-72 pred rusko veleposlanstvo u Berlinu

Obilježavajući godišnjicu ruskog napada na ukrajinu, njemački aktivisti su u petak pred rusko veleposlanstvo u Berlinu dovezli uništeni ruski tenk.

"Uništeni tenk simbolizira propast. Ukrajina će biti Putinov Staljingrad", rekao je Wieland Giebel, kustos muzeja Berlin Story Bunker, referirajući se na bitku u kojoj je Sovjetski Savez porazio nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.

Tenk T-72 B1 uništen je protutenkovskom minom 31. ožujka 2022. kod sela Dmitrivka kod Kijeva. Giebel i njegov kolega Enno Lenze rekli su da je prebačen u Njemačku uz pomoć ukrajinskog ministarstva obrane i Nacionalnog muzeja vojne povijesti.

Postavljen je na raskrižju Schadowstrassea i Unter den Lindena, glavne turističke ulice njemačke prijestolnice gdje će ostati do ponedjeljka.

Okružni ured berlinske četvrti Mitte prošle je godine odbio zahtjev za izlaganjem tenka, navodeći kao razlog zabrinutost za sigurnost, uključujući i za promet.

Organizatori su pokrenuli pravni postupak i upravni sud u Berlinu dao im je dozvolu za nastavak projekta.

Tenk će putovati Europom i na kraju bi mogao završiti u njemačkom muzeju tenkova.

image

Tenk ispred ruskog veleposlanstva

John Macdougall/Afp
image

Tenk ispred ruskog veleposlanstva

Odd Andersen/Afp
image

Tenk ispred ruskog veleposlanstva i ukrajinski veleposlanik Oleksij Makejev

John Macdougall/Afp
image

Tenk ispred ruskog veleposlanstva

Odd Andersen/Afp

Državni mediji u Rusiji dobili zabranu prenošenja Prigožinovih izjava

Neovisni portal Verstka, koji se poziva na izvore iz državnih medija i ruskog ministarstva obrane, javlja da su ruski propagandisti dobili naredbu da ne prenose izjave Jevgenija Prigožina, osnivača Wagnera, osim ako je to nužno, prenosi Meduza.

Ruske vlasti također su pripremile ‘medijsku kampanju klevećenja‘ protiv Prigožina, ali ju zasad neće pokretati, piše Verstka.

Prigožin je prošloga tjedna često javno kritizirao ruske vojne čelnike optužujući ih za veleizdaju. Komentirao je da su mu odbili dati streljiva u pokušaju da unište njegovu paravojsku.

Podsjetimo, ruski oligarh i osnivač wagnerovaca neki dan je objavio slike mrtvih vojnika uz komentar da su poginuli u bitci za Bahmut jer im vojni vrh Rusije nije osigurao dovoljno streljiva.

- Trebalo ih je biti pet puta manje, rekao je Prigožin.


Poljski tenkovi Leopard već su u Ukrajini

Poljska je Ukrajini isporučila svoje prve tenkove Leopard, rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost u petak.

"Premijer nije mogao biti ovdje, otišao je u Kijev da doveze tenkove Leopard, čija je prva serija već isporučena Ukrajini", rekao je predsjednik Andrzej Duda u uvodnom obraćanju na sastanku u Varšavi.

Zapadne zemlje obećale su Kijevu isporuke modernih tenkova Leopard, ali se prve veće količine očekuju tek kroz nekoliko mjeseci.


Danas stižu prva dva tenka Leopard 2 u Ukrajinu?

Poljski premijer Mateusz Morawiecki stigao je dana u Kijev na obljetnicu početka ruske invazije na Ukrajinu. Ispred katedrale Svetog Mihajla susreo se s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom.

Kako piše Bloomberg, očekuje se da će Morawiecki prikom posjeta najaviti da bi danas u Ukrajinu trebala stiži dva tenka Leopard 2.

Riječ je o prvoj isporuci tenkova o čijoj su se isporuci u europskim zemljama mjesecima lomila koplja.


SAD najavljuje nove sankcije, vojnu potporu i energetsku pomoć

Sjedinjene Američke Države najavile su niz dodatnih mjera potpore Ukrajini, koje uključuju pomoć uslijed energetske krize, oružje i sankcije Rusiji.

Bidenova administracija poslat će bespilotne letjelice, ‘veliku količinu‘ topništva i uređaje za čišćenje mina na prvu liniju.

Pošiljka mobilnih generatora trebala bi stići do kraja ožujka, nakon ruskih napada na energetsku infrastrukturu, a Joe Biden planira osigurati do 235 milijuna eura hitne energetske pomoći, ako Kongres da zeleno svjetlo.

Ministarstvo financija SAD-a danas je na popis sankcija dodao 200 pojedinaca i tvrtki iz Rusije, Europe, Azije i Bliskog istoka, a uglavnom je riječ o financijskim institucijama, obrambenoj indstriji i sektoru metala i rudarstva.

SAD planira podignuti carine na 100 ruskih metala, minerala i kemijskih proizvoda u vrijednosti od oko 2,1 milijuna eura.

Još 90 tvrtki koje podupiru rusku obrambenu industriju bit će podvrgnuto mjerama kontrole izvoza.

Današnja objava uključuje i isporuku sigurne komunikacijske opreme i opreme za detekciju elektroničkog ratovanja.


Danska razmišlja o slanju zrakoplova u Ukrajinu

Danska je otvorena za ideju slanja borbenih zrakoplova u Ukrajinu, rekao je ministar obrane Troels Lund Poulsen.

- Neću isključiti da ćemo u jednom trenutku možda razmotriti slanje borbenih zrakoplova, rekao je vršitelj dužnosti ministra državnoj televiziji DR.

Od 1970-tih godina Danska je kupila 77 zrakoplova F-16, prema podacima njihovih oružanih snaga. Oko 30 ih je navodno u funkciji.


Medvedev: ‘Mirovni pregovori bit će teški. Odluke će se donositi preko oceana‘

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio je u petak da je jedini način da Moskva osigura trajni mir s Ukrajinom ‘da pomakne vlastite granice što je više moguće‘.

Dugogodišnji Putinov saveznik i zamjenik šefa Vijeća sigurnosti oglasio se na Telegramu u povodu obljetnice ruske invazije.

- Prošlo je godinu dana otkako traje specijalna operacija. Godinu dana otkako su naši vojnici uspostavili red, mir i pravdu u našoj zemlji, zaštitili naš narod i uništili korijene neonacizma. Pobjeda će biti ostvarena. Svi želimo da se to dogodi što prije. Doći će i taj dan. Vratit ćemo naše teritorije i pouzdano zaštititi naš narod, koji je patio tijekom godina genocida i granatiranja.

Tada slijede pregovori koji će, siguran sam, postati teški i nervozni. Prije svega, zato što su formalni sudionici pregovora iz redova našeg neprijatelja jedni, a stvarni vođe sasvim netko drugi. Odluke za kijevski režim, neće donositi nekakav Zelenski, ako još bude živ, ili njegova klika. Odluka će se donositi preko oceana. Donosit će ih oni ljudi u čijim je rukama opskrba Kijeva oružjem i izdvajanje novca za održavanje ostataka ukrajinske ekonomije.

Toliko je važno ostvariti sve ciljeve specijalne vojne operacije. Pomaknite granice prijetnji našoj zemlji što dalje, pa makar to bile i granice Poljske, napisao je na Telegramu Medvedev.


Velika Britanija zabranjuje izvoz svih artikala koje Rusija koristi u ratu

Britanija je obilježila godinu dana od invazije na Ukrajinu uvođenjem dodatnih sankcija protiv Rusije, uključujući zabranu izvoza svih artikala koje je Moskva koristila na bojnom polju i zabranu uvoza robe od željeza i čelika.

Britanija je zamrznula imovinu nizu ruskih dužnosnika i kompanija u posljednjih godinu dana u nastojanju da osakati gospodarstvo Rusije i obuzda njenu sposobnost da vodi rat protiv svog susjeda.

U priopćenju od petka navodi se da će na popis staviti još 92 pojedinca i entiteta, uključujući saveznike ruskog predsjednika Vladimira Putina, poput šefa Sjevernog toka 2 Matthiasa Warniga.

Uoči sastanka između čelnika skupine G7 i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Britanija je rekla da će međunarodno koordinirane sankcije i trgovinske mjere biti usmjerene na dijelove zrakoplova, radio opremu i elektroničke komponente.

"Danas sankcioniramo elite koje upravljaju Putinovim ključnim industrijama i obvezujemo se da ćemo zabraniti izvoz u Rusiju svih artikala koje je Rusija koristila na bojnom polju", rekao je ministar vanjskih poslova James Cleverly u izjavi.

Ostali čelnici koji će biti meta sankcija uključuju one u državnoj tvrtki za nuklearnu energiju Rosatom i druge koji rade u obrambenim skupinama i ruskim bankama.

Također će zabraniti uvoz 140 roba uključujući proizvode od željeza i čelika prerađene u trećim zemljama.


Što Putin želi?

Prošlo je godinu dana od početka rata u Ukrajini. Rusima se ponavlja Afganistan, iako su u ovih godinu dana izgubili gotovo deset puta više vojnika nego u svih deset godina afganistanske "avanture" koja je dobrim dijelom kumovala propasti komunizma i SSSR-a. Dugogodišnji ruski vladar Vladimir Putin igra se opstankom i budućnošću Rusije kao nekada car Nikolaj II. i partijski bos Leonid Brežnjev. Što je Putin htio napadom na Ukrajinu? Što želi? Više pročitajte u tekstu našeg Vlade Vurušića koji možete pronaći OVDJE.


Kako Rusi zaobilaze sankcije

Jeste li čuli za zaljev Lakonikos? Radi se o dijelu Mediteranskog mora koji je postao vrlo zanimljiv otkako su uvedene međunarodne sankcije protiv Rusije s ciljem limitiranja mogućnosti izvoza nafte i generiranja vrlo visokih deviznih prihoda koji Putinovom režimu mogu relaksirati financiranje rata u Ukrajini.

Naime, istraga Bloomberga utvrdila je kako je Lakonikos postala pomorska destinacija na kojoj se iz tzv. ruske ‘flote u sjeni‘ prekrcava nafta u druge tankere koji je pak prevoze do konačnih destinacija. Iako se na prvu čini kako se radi o vrlo ozbiljnom kršenju sankcija koje će netko urgentno penalizirati, izgleda da su trgovci pronašli način da zaobiđu sankcijski režim te zarađuju posredujući između ruske ponude i globalne potražnje. Više pročitajte u tekstu Gojka Drljače koji možete naći OVDJE.


Procurili razgovori ruskih vojnika

Razgovori između ruskih vojnika u Ukrajini i njihovih obitelji otkriveni su nakon što je Associated Press identificirao više od 2000 telefonskih poziva.

Pozive su uputili vojnici u jedinici za koju ukrajinski tužitelji tvrde da je počinila ratne zločine u Buči - gradu kraj Kijeva koji je postao rani simbol ruskih zločina.

Oni pokazuju koliko su mladi vojnici - i njihova zemlja - bili duboko nespremni za rat, a mnogi su se pridružili vojsci jer im je trebao novac. Više pročitajte OVDJE.


Zelenski: ‘Pobijedit ćemo!‘

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obilježio je u petak prvu godišnjicu ruske invazije na njegovu zemlju prkosnom porukom u kojoj je naglasio da će Ukrajinci na kraju pobijediti. Više pročitajte OVDJE.


Kijevska pošta u ‘novom ruhu‘

Zgrada pošte u Kijevu na obljetnicu ruske invazije osvanula je u ‘novom ruhu‘. Naime na nju je projicirana svjetlosna instalacija rad švicarskog umjetnika Gerryja Hofstettera, kojeg je pak inspirirao čuveni Banksy.

image

Svjetlosna instalacija na zgradi pošte u Kijevu, rad švicarskog umjetnika Gerryja Hofstettera

Sergei Supinsky/Afp
image

Svjetlosna instalacija na zgradi pošte u Kijevu, rad švicarskog umjetnika Gerryja Hofstettera

Sergei Supinsky/Afp
image

Svjetlosna instalacija na zgradi pošte u Kijevu, rad švicarskog umjetnika Gerryja Hofstettera

Sergei Supinsky/Afp
image

Svjetlosna instalacija na zgradi pošte u Kijevu, rad švicarskog umjetnika Gerryja Hofstettera

Sergei Supinsky/Afp
image

Svjetlosna instalacija na zgradi pošte u Kijevu, rad švicarskog umjetnika Gerryja Hofstettera

Sergei Supinsky/Afp
image

Svjetlosna instalacija na zgradi pošte u Kijevu, rad švicarskog umjetnika Gerryja Hofstettera

Sergei Supinsky/Afp

Oružja koja su spasila Ukrajinu

Prva godina rata u Ukrajini pamtit će se i zbog masovne upotrebe zapadnih oružanih sustava, koji se do sada uglavnom nisu koristili jer se, jednostavno, nisu imali gdje koristiti. U Afganistanu, Iraku ili Siriji Amerikanci i Britanci su ratovali protiv gerilskih skupina, koje nisu raspolagale tenkovima, helikopterima i zrakoplovima, kao što to koriste Rusi, i to u ogromnim razmjerima. Zato je ukrajinski rat, koliko god zvuči cinično, bio dobra prilika da NATO savez uvidi stvarnu vrijednost svojeg oružja. Više pročitajte u tekstu našeg Roberta Bajrušija koji možete naći OVDJE.


Francuski ministar financija: G20 mora osuditi Rusiju za rat u Ukrajini

Financijski čelnici G20 moraju osuditi rusku agresiju na Ukrajinu, rekao je u petak francuski ministar financija Bruno Le Maire u razgovoru za Reuters, dodajući da Europa radi na novim sankcijama protiv Moskve.

Indija, koja trenutačno predsjeda skupinom G20, ne želi da blok raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije te traži da se u komunikaciji izbjegava koristiti riječ "rat" za opis jednogodišnjega sukoba, rekli su dužnosnici G20 Reutersu.

Prvoga dana sastanka financijskih čelnika G20 koji se održava u blizini Bengalurua, Le Maire je rekao da će "sankcije biti sve snažnije i sve učinkovitije".

"Razrađujemo novi val sankcija protiv Rusije na europskoj razini", dodao je.

Indija je zadržala neutralan stav prema ratu te odbija osuditi Rusiju za invaziju, tražeći diplomatsko rješenje i kupuje sve više ruske nafte. Zbog toga što Indija kupuje jeftinu rusku naftu, smatra Le Maire, ruski prihodi od nafte sve se više smanjuju.

Osim toga, dodao je i da se za Ukrajinu traži više sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ukrajina se nada da će zaključiti 15 milijardi dolara vrijedan program MMF-a koji će pokriti trenutačnu financijsku pomoć i potporu strukturnim reformama kako bi se potaknula obnova nakon sukoba.

U priopćenju o sastanku G20 Le Maire je istaknuo da je cilj držati se onoga što je izrečeno 2022. na Baliju. "Mislim da se tada vrlo jasno ukazalo na neprihvatljivost agresije na Ukrajinu", naglasio je.

Nakon sastanka G20 na Baliju čelnici su u deklaraciji "najoštrije osudili agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i zatražili njezino potpuno i bezuvjetno povlačenje s ukrajinskoga teritorija".

Rusija, koja je član G20, svoje djelovanje u Ukrajini naziva "posebnom vojnom operacijom" i izbjegava sukob nazivati invazijom ili ratom.


Blinken na posebnom zadatku

Američki državni tajnik Antony Blinken otputovat će sljedeći tjedan u Kazahstan i Uzbekistan, najavio je Washington, koji pokušava učvrstiti veze s tim dvjema bivšim sovjetskim republikama. Više pročitajte OVDJE.


Ključni trenuci rata

Prije točno godinu dana ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu. Ono što je u zamisli ruskog diktatora trebala biti trodnevna operacije pretvorilo se u rat koji traje već godinu dana i kojem se kraj zasad - ne nazire. Tom prilikom prisjećamo se ključnih momenata rata - tekst možete pročitati OVDJE.


SAD najavio 2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini

Sjedinjene Države najavile su da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od 2 milijarde dolara, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

"Nastavit ćemo pratiti što je potrebno i pobrinuti se da to i osiguramo tako da Ukrajina dobije što joj je potrebno za uspjeh na bojištu", rekao je Sullivan na događaju koji je organizirao CNN.

Rekao je da će zemlje skupine G7 najaviti u petak novi krug sankcija koje će uključivati zemlje koje pokušavaju dopremiti proizvode koji su uskraćeni Rusiji u sklopu sankcija.

"Kako vrijeme prolazi vidjet ćete trajnu eroziju kvalitete i sposobnosti ruskoga gospodarstva", rekao je Sullivan.

Na pitanje o ukrajinskom zahtjevu da im se pošalju američki borbeni avioni F-16, Sullivan je rekao da iz perspektive Washingtona "F-16 nisu pitanje kratkoročne borbe". Oni su, dodao je, "pitanje dugoročne obrane Ukrajine".


Kineski dokument u 12 točaka

Kineska vlada pozvala je Rusiju i Ukrajinu da se vrate dijalogu te je odbacila kao neprihvatljivu svaku upotrebu nuklearnog oružja, u dokumentu u dvanaest točaka objavljenom u petak, godinu dana nakon početka sukoba.

"Sve strane moraju poticati Rusiju i Ukrajinu da krenu u istom smjeru i što prije se vrate izravnom dijalogu", priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

Ministarstvo je potvrdilo da se "nuklearno oružje ne smije koristiti", dok je s druge strane ruski predsjednik Vladimir Putin njime prijetio.

"Nuklearno oružje ne smije se koristiti i ne treba se upuštati u nuklearni rat. Treba se usprotiviti prijetnji nuklearnim oružjem ili njegovoj uporabi", ističe se u dokumentu nazvanom "Kinesko stajalište o političkom rješavanju ukrajinske krize".

Usto, Kina od dviju zemalja traži da izbjegavaju napade na civile. "Strane u sukobu moraju se strogo držati međunarodnoga humanitarnog prava, izbjegavati napade na civile i civilne građevine", naglašava ministarstvo.

Ovaj rat je za Peking osjetljivo pitanje zbog njegovih vrlo snažnih dugogodišnjih diplomatskih i ekonomskih veza s Moskvom, učvršćenih zajedničkim interesom da budu protuteža Washingtonu.

Kina je u utorka izrazila "veliku zabrinutost" zbog sukoba koji se "pojačava i sve više izmiče kontroli".

Službeno neutralna, Kina poziva da se poštuje suverenitet država, uključujući i Ukrajinu, pozivajući međunarodnu zajednicu da uzme u obzir zabrinutost Moskve u pitanju sigurnosti.

No sve je jači pritisak Zapada na Peking, koji nikad nije javno ni podržao ni kritizirao rusku ofenzivu, izrazivši nekoliko puta podršku Moskvi suočenoj sa zapadnim sankcijama.

Posljednjih dana američki državni tajnik Antony Blinken rekao je tako da se boji da bi Kina mogla razmišljati o mogućnosti slanja oružja Rusiji - što je Peking oštro opovrgnuo.

O takozvanom ‘mirovnom planu‘ Pekinga u petak rano ujutro oglasio se i Kijev poručivši da je to "dobar znak i signal da se Kina želi uključiti u globalna nastojanja da se zaustavi rat u Ukrajini", piše Reuters pozivajući se na neimenovani izvor iz ukrajinske diplomacije koji je dodao da i "Ukrajina ima mirovni plan za koji se nada da će dobiti potporu Kine".


Australija šalje dronove Ukrajini

Australska vlada priopćila je u petak da će poslati još dronova Ukrajini kako bi joj pomogla u borbi protiv Rusije te je nametnula nove ciljane financijske sankcije protiv 90 ruskih pojedinaca i 40 subjekata, na godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu.

Na popisu osoba pod sankcijama su ruski ministri energetike, prirodnih resursa i industrije te koncern Kalašnjikov, proizvođač zrakoplova Tupoljev i proizvođač podmornica Admirality Shipyards.

"I dalje smo uz Ukrajinu", priopćio je premijer Anthony Albanese. "Bespilotni zrakoplovni sustavi pružaju obavještajne podatke s bojišta i omogućuju nadzor i izviđanje ukrajinskim oružanim snagama", dodao je.

Nije naveo koliko će točno dronova biti poslano ni o kojim je modelima riječ te hoće li biti naoružani.

Pretpostavlja se da su poginuli deseci tisuća ukrajinskih civila i vojnika s obje strane, a milijuni su prisiljeni na izbjeglištvo, otkako je prije godinu dana ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio invaziju na Ukrajinu, koju on naziva "posebnom vojnom operacijom" oslobađanja susjedne zemlje od ekstremista.

Australia, jedna od zemalja izvan NATO-a koja najviše doprinosi potpori koju Zapad pruža Ukrajini, slala je pomoć, streljivo i opremu te je zabranila izvoz aluminijeva oksida i aluminijevih ruda, uključujući boksit, Rusiji.

Otkako je počeo sukob, Australija je pružila oko 500 milijuna australskih dolara vrijednu vojnu pomoć Ukrajini te je slala vojnike u Britaniju koji su pomagali u uvježbavanju ukrajinskih vojnika i podvrgnula je sankcijama više od tisuću ruskih pojedinaca i subjekata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 10:49