EKSPANZIJA VOJNOG SAVEZA

Zašto zapravo Erdogan prijeti vetom na proširenje NATO-a: ‘To je taktika‘; Izvor iz Finske: ‘Nas više brine jedna druga članica‘

Odnosi Ankare s ostatkom saveznika u NATO-u su zategnuti već neko vrijeme, posebice od 2019.

Recep Tayyip Erdogan

 Adem Altan/AFP

"Pratimo razvoj događaja po pitanju Švedske i Finske, no nemamo pozitivne stavove", izjava je kojom je u petak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio vetom na pristupanje ovih dviju država u članstvo NATO-a. Time je, nakon hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, postao drugi čelnik jedne članice ovog vojnog saveza koji se javno usprotivio proširenju pakta.

Dok Milanović primanje Švedske i Finske uvjetuje izmjenama izbornog zakona u BiH, ali pritom zbog svojih ustavnih ograničenja nema velike izglede da doista i uspije u blokadi učlanjenja dviju novih država u NATO, s Erdoganom je priča puno ozbiljnija budući da su njegove ovlasti gotovo sultanske.

On je, pojašnjavajući svoje rezerve, ustvrdio da su nordijske zemlje bile "dom mnogih terorističkih organizacija", a pritom je ustvrdio i da je bila greška što je svojedobno u NATO primljena i Grčka.

"Kao Turska, ne želimo ponoviti slične greške. Dodatno, skandinavske zemlje su dom terorističkim organizacijama", rekao je Erdogan tvrdeći da su neki od pripadnika tih organizacija "čak i zastupnici u nekim zemljama".

"Za nas nije moguće to podržati", dodao je.

Kurdsko pitanje

Britanski Telegraph navodi da je Erdogan, po svemu sudeći, govoreći o "terorističkim organizacijama", aludirao na Radničku stranku Kurdistana (PKK), militantnu grupu s kojom Turska već dugi niz godina ratuje i smatra je smrtnim neprijateljem. PKK se, osim na turskom, nalazi i na američkom i na europskom popisu terorističkih organizacija,

Analitičari vjeruju da se iza ovakvog istupa Erdogana, za kojega kažu da je poznat kao "brutalan pregovarač" kada je riječ o NATO-u, vrlo vjerojatno krije njegova želja da dobije određen ustupke od vojne alijanse.

Švedska šefica diplomacije Ann Linde izjavila je da turski lider očito želi iskoristiti situaciju za sebe.

Telegraph upozorava da iz Švedske već neko vrijeme od dijela tamošnjih parlamentaraca dolaze glasovi zabrinutosti da bi upravo Turska mogla poremetiti planove Stockholma da se pokuša priključiti NATO-u.

"Puno je Kurda u Švedskoj, više je i zastupnika kurdskog porijekla, a Švedska je oduvijek bila jako angažirana na kurdskom pitanju. Bojim se da bi moglo biti reakcije", rekao je početkom svibnja jedan neimenovani visoki švedski dužnosnik.

Zategnuti odnosi

Odnosi Ankare s ostatkom saveznika u NATO-u su zategnuti već neko vrijeme, posebice od 2019. kada je Erdogan, uz snažno američko protivljenje, od Rusije kupio novi proturaketni sustav S-400. Washington je u znak odmazde obustavio Turskoj isporuku svojih najsuvremenijih borbenih lovaca F-35.

Zanimljivo je da, na papiru, Turska od svog učlanjenja u NATO prije 70 godina službeno podržava proširenje saveza. Istovremeno, intrigantno zvuči podatak izvora iz NATO-a prema kojima je turski ambasador u alijansi nedavno pozitivno govorio o švedskim i finskim ambicijama. To je promatračima samo dodatna potvrda da je Erdoganovo javno protivljenje samo pregovaračka taktika.

"Turci su dobro poznati po tvrdim pregovaračkim stavovima u svakom pitanju koje se tiče NATO-a", komentira direktor Transatlantske sigurnosne incijative pri Atlantskom vijeću Christopher Skaluba.

"Moja prva instinktivna reakcija na ovo je da je riječ o početku nekih pregovora, početku pokušaja dobivanja nekih ustupaka", dodaje Skaluba.

Briga zbog Orbana

Telegraph navodi da su u Helsinkiju od Erdoganova stava više zabrinuti zbog pozicije koju bi mogla zauzeti Mađarska oko proširenja, za koju smatraju da je blisko povezana s Rusijom.

Dužnosnici u NATO-u kažu da očekuju da Finskoj i Švedskoj uruče formalne pozivnice za učlanjenje na summitu alijanse u Madridu krajem lipnja.

Sastanak šefova diplomacija država članica NATO-a, dolaze i predstavnici Finske i Švedske

NATO-ovi ministri vanjskih poslova sastaju se u Berlinu ovaj vikend kako bi raspravili o dugoročnoj strategiji, uzimajući u obzir mogući ulazak Finske i Švedske.

NATO-ov geopolitički utjecaj naglo je porastao nakon ruske invazije na Ukrajinu te bi on uskoro mogao dobiti nove članice.

Vladajuća finska Socijaldemokratska stranka u subotu objavljuje stajalište o eventualnom priključenju NATO-u. Finski državni vrh objavio je u četvrtak da Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u "bez odgađanja", što je veliki zaokret u politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu.

Potpora socijaldemokrata značila bi da je većina finskog parlamenta za ulazak u NATO, čime bi bio utrt put zahtjevu za kandidaturu u narednim danima.

Švedski vladajući socijaldemokrati trebali bi u nedjelju odlučiti hoće li odustati od višedesetljetnog protivljenja članstvu u NATO-u, što će gotovo sigurno dovesti do toga da i Švedska zatraži članstvo u Savezu.

Švedski i finski ministri vanjskih poslova Ann Lide i Pekka Haavisto trebali bi sudjelovati na sastanku NATO-a.

Danska, Norveška i Island su članice NATO-a od njegova osnivanja.

Moskva kaže da bi širenje NATO-a na Finsku i Švedsku bilo neprijateljska gesta i predstavljalo dodatnu prijetnju njezinoj sigurnosti te je obećala odgovoriti na taj potez.

Finsku i Švedsku kandidaturu trebalo bi odobriti svih 30 zemalja.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u petak da bi članstvo Finske i Švedske u NATO-u bilo "pogreška", kao što je bilo i pristupanje Grčke Sjevernoatlantskom savezu.

Zasad je nejasno je li to samo privremeno protivljenje Turske, koja je članica NATO-a, ili potencijalno velika prepreka širenju Saveza na dvije zemlje, ocjenjuje BBC.

Dvodnevni sastanak, čiji je domaćin ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Bärbock, a na njemu će sudjelovati i državni tajnik SAD-a Antony Blinken, označit će početak završne faze pregovora o NATO-ovom strateškom konceptu, dokumentu u kojemu se iznose smjernice za budućnost.

Koncept bi trebao omogućiti dugoročni odgovor na rastuće tenzije s Rusijom, uključujući i pojašnjenje kako u budućnosti obnoviti utjecaj NATO-a u istočnoj Europi te, prvi put dosad, smjernice za Kinu.

Konačnu verziju dokumenta trebali bi usvojiti čelnici zemalja NATO-a na samitu koji će se održati u Madridu u lipnju. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 03:53