DANSKI AUTONOMNI TERITORIJ

ZAŠTO BAŠ SVI ŽELE GRENLAND, ZLATNU KOKU SJEVERA Donald Trump nije jedini - guraju se i Kina, Kanada i Norveška, a posebno su agresivni Rusi

 
 Lucas Jackson / REUTERS

Navodno pri zdravoj svijesti, američki predsjednik Donald Trump objavio je na Twitteru fotomontažu svog hotela na Grenlandu, i tako potvrdio da je njegova vlada zainteresirana za kupnju tog otoka.

“Obećavam da neću napraviti ovo na Grenlandu”, napisao je u ponedjeljak američki predsjednik uz fotomontažu koja prikazuje zlatni neboder na kojem piše Trump, usred naselja grenlandskih kućica.

Ali da u Washingtonu ozbiljno razmišljaju o Grenlandu, potvrdio je Larry Kudlow, ekonomski savjetnik Bijele kuće, koji je izjavio da predsjednik Donald Trump “želi razmotriti” kupovinu Grenlanda, iako su s tog otoka, koji je u sastavu Kraljevine Danske, poručili da nisu na prodaju.

Kudlow je za Fox News rekao kako ne želi predviđati što bi se moglo dogoditi, ali i dodao da je Grenland, koji se nalazi između Atlantskog i Sjevernog ledenog oceana, “strateško mjesto” s “puno vrijednih minerala”.

FILE PHOTO: Chunks of ice float inside of meltwater pools on top of the Helheim glacier near Tasiilaq, Greenland, June 19, 2018.  REUTERS/Lucas Jackson/File Photo
Lucas Jackson / REUTERS

Večera

Sve je počelo kada je Trump u nedjelju novinarima kazao kako i dalje stoji pri ideji da SAD kupi Grenland. Samo što pravo pitanje glasi, kako je Donaldu Trumpu uopće pala na pamet ideja o kupnji Grenlanda, kada je upitno, zna li trenutni predsjednik SAD-a, gdje se uopće nalazi spomenuti otok?

Izgleda kako se sve zakuhalo na privatnoj večeri koja je prije nekoliko mjeseci organizirana kod Trumpovih, kada je netko od gostiju usput spomenuo kako danska vlada ima problema u godišnjoj isplati 420 milijuna eura subvencija za Grenland. Prema informacijama kojima raspolaže BBC, Trump je pomislio da bi to mogao biti dobar posao, otprilike kao kada su Amerikanci od Rusa kupili Aljasku za sedam milijuna dolara, i što na umu - to na drumu, odlučio je ideju pustiti u javnost. Uostalom, Amerikanci i Danci već su imali sličnih poslova jer je 1917., SAD za 25,000.000 dolara kupio skupinu karipskih otoka poznatih kao Danska Zapadna Indija. Danas se zovu Američki Djevičanski Otoci, odakle je rodom Tim Duncan, slavni NBA košarkaš, koji je cijelu karijeru igrao za San Antonio Spurse.

Iz Danske je ubrzo stigla odbijenica. Premijerka Mette Frederiksen, koja je tijekom vikenda bila i u službenom posjetu Grenlandu i koja uskoro očekuje Trumpa u njegovu službenom posjetu Danskoj, izjavila je da ‘Grenland nije na prodaju’ i dodala čak i da ‘Grenland nije danski, Grenland pripada Grenlandu.

Jedino nitko nije o svemu pitao Grenlanđane, kojih, velika većina nema veze s Danskom, a kamo li Amerikom. Hrvatska enciklopedija opisuje Grenland (grenlandski Kalaallit Nunaat), kao otok koji obuhvaća 2,166.086 km², od čega je 410.449 km² bez leda (primorski pojas). Otok je 1953. postao ravnopravni dio Danske. Devet desetina od 56.000 stanovnika su Inuiti, uostalom i službeni jezik je grenlandski inuit (zapadnogrenlandski ili kalaallisut), kojim govori većina stanovnika, a vrlo je raširen i danski, koji je bio drugi službeni jezik do 2009.

Danish Prime Minister Mette Frederiksen is greeted by Greenland's Premier Kim Kielsen as she arrives in Nuuk, Greenland, August 18, 2019. Picture taken August 18, 2019. Ritzau Scanpix/via REUTERS    ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. DENMARK OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN DENMARK.
REUTERS

Obrana

Oko 95% stanovništva živi na jugozapadnoj obali, gdje se nalaze najveće gradska središta. Grenland je 875. otkrio Viking, Gunnbjørn Ulfsson, a 982. otok je istraživao Erik Crveni, koji ga je nazvao Grenland i osnovao 986. prvo naselje. Godine 1261. potpao je pod Norvešku, a 1397. pristupio je uniji s Danskom i Švedskom. Prilikom odvajanja Danske i Norveške iz 1814., pripao je Dancima. Norveška je u tijeku 1931. i 1932. zaposjela dijelove istočnoga Grenlanda (i nazvala ih Zemljom Erika Crvenoga - Erik Raudes Land), ali je morala evakuirati svoje trupe 1935. na temelju presude Međunarodnoga suda u Haagu iz 1933.

U II. svjetskom ratu, nakon kapitulacije Danske, otok je zaposjela vojska SAD-a. Amerikanci su okupirali Grenland tijekom Drugog svjetskog rata kako bi spriječili moguću njemačku invaziju te su na njemu počeli graditi svoje vojne baze, što je 1945. ratificirao danski parlament. Godine 1951. postignut je dansko-američki sporazum o zajedničkoj obrani Grenlanda, u okviru NATO-a. Iako su bili saveznici, Danci nisu znali da je SAD tijekom šezdesetih godina tajno pokušao na Grenlandu sagraditi cijeli lanac nuklearnih lansirnih rampi, no projekt je napušten zbog nepogodnih vremenskih prilika i okoliša u kojemu se nije moglo raditi.

Američki predsjednik Harry Truman je 1946. Danskoj za Grenland ponudio 100 milijuna dolara u zlatu. Njegova ponuda je odbijena, ali je Amerika postigla dogovor o pravu na kontrolu tamošnje zračne baze Thule. SAD je želio kupiti Grenland zbog mogućeg vojnog sukoba sa Sovjetskim Savezom, a arktički otok bio je svojevrsna prirodna granica koja dijeli dvije supersile.

Osim toga, u slučaju rata, američki vojni avioni koje su namjeravali pozicionirati na Grenlandu, bili bi u blizini sovjetskog teritorija i mogli bi reagirati. No, kada se 1946. održao sastanak između Amerike i Danske na ovu temu, danski ministar vanjskih poslova Gustav Rasmussen bio je šokiran tim prijedlogom te je odbio prodati Grenland.

Autonomija

Integralni dio Danske Grenland je postao 1953., a samoupravu ima od 1. V. 1979. Međutim, sredinom osamdesetih, Grenland je izišao iz EEZ/EU, zbog pravila o ribolovu, na koja tamošnji stanovnici nisu pristali. Referendumom u 2008. građani su tražili nešto veću autonomiju od Danske, što je ispunjeno godinu kasnije, a iz Kopenhagena se danas upravlja vanjskim poslovima i obranom te na Grenland godišnje stiže i već spomenuta novčana pomoć.

A view of ice melting during a heatwave in Kangerlussuaq, Greenland is seen in this August 1, 2019 image obtained via social media. CASPAR HAARLOEV FROM
CASPAR HAARLOEV VIA REUTERS

Grenland se oslanja na godišnju stipendiju iz Kopenhagena u iznosu 526 milijuna dolara, ali posljednjih desetljeća, tamošnji život se promijenio. Djeca su nekada bila predodređena da budu lovci, ribari ili uzgajivači sobova, no to je sve više rijetkost. Onda su 2010. u podmorju grenlandskih teritorijalnih voda nađene zalihe nafte i plina, no zbog visokih troškova proizvodnja još nije započela, tako da su otočani prilično siromašni. Osim toga, globalno zatopljenje izaziva sve veće probleme.

Grenland je poznat po ledenjacima, a posljednjih mjeseci otok se topi nezabilježenom brzinom, a buknuli su i požari. Znanstvenici nisu očekivali da će se Grenland topiti ovim tempom još 50 godina, ali do posljednjeg tjedna u srpnju topljenje je dostiglo razinu koju su klimatski modeli predvidjeli za 2070. godinu i to po najpesimističnijem scenariju. Ledena ploča Grenlanda izgubila je 1. kolovoza 12,5 milijardi tona leda, više nego ijednog dana otkako su istraživači 1950. počeli mjeriti topljenje, objavio je Washington Post.

FILE PHOTO: Snow covered mountains rise above the harbour and town of Tasiilaq, Greenland, June 15, 2018. REUTERS/Lucas Jackson/File Photo
Lucas Jackson / REUTERS

Energenti

Postoje vrlo opipljivi razlozi zbog kojih se Danci ne žele odreći Grenlanda. Danska je 2014. podnijela zahtjev UN-u, tvrdeći da je regija koja okružuje Sjeverni pol povezana s kontinentalnim dijelom Grenlanda, i zato predstavlja dio danskog autonomnog teritorija. Tadašnji ministar vanjskih poslova Martin Lidegaard izjavio je da je to povijesno važna prekretnica za Dansku.

Međutim, već tada su Kanada i Rusija pokazali vlastite pretenzije prema energentima bogatom arktičkom teritoriju, a isto područje svojataju još Amerika, Norveška pa čak i Kina.

U pitanju su potencijalno ogromna nalazišta prirodnih bogatstava, za koja je 2008. Američki geološki zavod procijenio da skoro 22 posto neotkrivenih svjetskih resursa leži sjeverno od Arktičkog kruga, ali da je malo vjerojatno da ima velikih nalazišta nafte ili plina ispod dubokih voda Sjevernog pola. Posebno agresivni su Rusi: “Naša najvažnija zadaća je pretvoriti Arktik u izvor iz kojeg ćemo crpiti energente za 21. stoljeće”, najavio je još 2009. tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:35