Francuska je svojim građanima preporučila da što prije napuste Mali, afričku zemlju kojoj su donedavno vojno pomagali u borbi protiv džihadista. Više od dva mjeseca borci s al-Qa‘idom povezane Grupe za podršku islamu i muslimanima (Džamat Nusrat al-Islam wal-Muslimin - JNIM) blokiraju opskrbu gorivom, zbog čega su krajem listopada morale biti zatvorene škole i sveučilišta, prenosi Radio France International. Dobro naoružana džihadistička skupina povezana s al-Qa‘idom približava se Bamaku, glavnom gradu Malija, izvijestio je CNN.
Vojna hunta, uz pomoć ruskih plaćenika, bori se protiv džihadista koji sada dominiraju mnogim dijelovima ogromne zemlje Sahela. Cijene hrane su se utrostručile, a bez nafte i struje kompletan društveni i državni aparat nalazi se pod teškim udarom. Mali je na rubu građanskog rata, procjenjuje američki think tank CFR, dok islamističke skupine i pobunjeni Tuarezi konsolidiraju vlast na sjeveru zemlje. Nasilje se proširilo i na susjedne Burkinu Faso i Niger.
Predsjednik Afričke unije, Mahmoud Ali Youssouf, pozvao je na snažnu međunarodnu akciju u borbi protiv terorizma u Maliju i na području Sahela, subsaharskog pojasa koji obuhvaća dijelom ili u cijelosti teritorije Senegala, Mauritanije, Malija, Burkine Faso, Nigera, Nigerije, Čada, Sudana, Etiopije, Eritreje, Džibutija i Somalije. Francusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je svoje državljane da napuste Mali zračnim putem, jer su glavne ceste u zemlji pod prijetnjom terorističkih skupina. Trojica Egipćana su oteta, uz zahtjev za otkupninom. Prije toga, zbog rapidnog pogoršanja sigurnosne situacije, Velika Britanija, Njemačka, SAD i Kanada pozvale su svoje građane da napuste Mali, što je dodatno povećalo ovisnost te zemlje o Rusiji.
Džihadisti oteli TikTokericu iz Malija pa je smaknuli na glavnom trgu pred mještanima
Gradovi su u mraku, cijene hrane su porasle, a bolnice se bore s nestancima struje, izvještava BBC. Mnogi vozači spavaju na benzinskim crpkama u nadi da će biti prvi kada stigne gorivo. Cijene prijevoza su utrostručene, pa mnogi kilometre pješače do posla. Džihadisti JNIM-a napadaju cisterne koje dovoze gorivo iz Senegala i Obale Bjelokosti, proširujući od ljeta svoju dugogodišnju pobunu na ekonomsko ratovanje. Zapalili su više od 100 cisterni i napadaju tvornice, industrijske objekte, infrastrukturne projekte i rudnike zlata, prenosi CNN.
Iza kaosa čini se da stoji pažljivo pripremljeni plan. Vojska je u Maliju preuzela vlast nakon dva državna udara, 2020. i 2021. Vojna je hunta imala podršku naroda, obećavajući da će srediti pobunu Tuarega na sjeveru, ali je u međuvremenu eskalirao džihadistički terorizam. Veći dio sjevera i istoka zemlje izvan je kontrole vlasti.
Vojna hunta, na čelu s generalom Assimijem Goïtamom, koristi pomoć ruskih plaćenika otkako su se povukle francuske trupe i snage UN-a. Mirovna misija UN-a i francuske snage bile su u Maliju od 2013. Prijeti jačanje veza s Rusijom: odnosi sa SAD-om i Europskom unijom već su napeti, navodi RFI, dok su veze s Francuskom praktički prekinute.
Nakon Sirije, Iraka i Libije, ekstremni islamisti u posljednjih desetak godina proširili su terorističko djelovanje na Sahel i obalni dio zapadne Afrike. Boko Haram, al-Qa‘ida Islamskog Magreba (AQIM) i druge terorističke skupine intenzivirale su napade unatoč vojnoj intervenciji francuskih i regionalnih snaga. Afrika je, tvrde eksperti, novi centar svjetskog islamskog terorizma. Oko 51 posto žrtava terorističkih napada u svijetu 2024. otpada na to područje.
Prije 2011. u Nigeriji nije bilo bombaša samoubojica. Od ranih 2000-tih, ogranak al-Qa‘ide AQIM i Boko Haram ubili su na desetke tisuća ljudi, prognali i protjerali milijune. Ekstremističke skupine preuzele su kontrolu nad strateškim gradovima u Nigeriji i Maliju i nad značajnim dijelovima teritorija.
Afrika ubrzano postaje novo srce globalnog džihada, alarmira britanski tabloid Daily Mail, dok franšize ISIS-a, Boko Harama i al-Qa‘ide diljem kontinenta ostavljaju za sobom tisuće mrtvih.
Nekad izolirane pobune u dalekim pustinjama i džunglama pretvorile su se u otvorene ratove. Skupine poput Boko Harama, JNIM-a i somalskog Al-Shabaaba nastavljaju vladavinu terora kojoj se ne nazire kraj, pri čemu subsaharska Afrika ostaje epicentar džihadističkog terorizma.
Procjenjuje se da je 2024. godine u napadima džihadista ubijeno gotovo 19.000 ljudi. U protekle tri godine broj mrtvih za trećinu je veći nego što je bio prije.
Četvrtu godinu zaredom Sahel je zabilježio najveći godišnji broj mrtvih od terorizma u svijetu, upozorio je think thank Soufan Center. Teror sije niz manjih džihadističkih skupina, a pitanje je kakav bi se kaos mogao otvoriti u slučaju da se udruže. Ako se Islamska država Zapadnoafrička provincija (ISWAP) poveže s Islamskom državom Sahel (ISSP), doseg džihadista proširit će se od Sahela do područja jezera Čad.
Na Rogu Afrike djeluju Islamska država - Provincija Somalija (IS-Somalija) i somalijski ogranak al-Qa‘ide, Al-Shabaab, kao važne karike u globalnoj džihadističkoj mreži. Od početka godine američke snage dronovima gađaju terorističke ciljeve u Somaliji, jer smatraju Al-Shabaab trenutačno najvećim i najopasnijim ogrankom al-Qa‘ide. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je zaprijetio invazijom na Nigeriju, jer je među žrtvama islamskog terorizma mnogo kršćana.
Najveću prijetnju zasad predstavljaju JNIM povezan s al-Qa‘idom, i Islamska država Sahel (ISSP), koja je početkom 2022. preimenovana iz Islamska država Velika Sahara (ISGS). JNIM se proširio istočno od Burkine Faso prema Nigeru i južno prema Beninu, Gani i Togu. Raste zabrinutost da će se džihadističke skupine nastaviti širiti prema Gvinejskom zaljevu i zapadnoj Africi, upozorio je ranije Soufan Center.
JNIM, podružnica al-Qa‘ide osnovana 2017., izrasla je u najopasniju pobunjeničku skupinu u zapadnoj Africi, dominantnu u Sahelu. Pod njezinim krilom sad su džihadističke skupine koje su nekad djelovale samostalno u Maliju i susjednim državama. Procjenjuje se da JNIM ima oko 6000 boraca raštrkanih po Maliju, Burkini Faso, Nigeru i obalnim državama poput Benina i Toga. Cilj im je protjerati strane vojske, srušiti korumpirane vlade i urediti društvo prema svom viđenju islama. Već sada imaju kontrolu nad velikim dijelovima ruralnog Malija i Burkine Faso.
Džihadisti napadaju vojne konvoje, miniraju ceste i zauzimaju male gradove, ponekad sklapajući dogovore s lokalnim liderima, a nekad istrebljujući čitava sela. JNIM je u lipnju preuzeo odgovornost za napad na vojnu bazu u Boulkessiju u Maliju, u kojem je ubijeno više od stotinu vojnika.
Nekad mirna Burkina Faso postala je najsmrtonosnija zemlja u Sahelu: više od 6300 ljudi poginulo je u islamističkom nasilju 2024. Lani u kolovozu naoružani muškarci povezani s
JNIM-om ubili su oko 400 civila kod Barsaloghoa, što se smatra najgorim masakrom u povijesti zemlje. Od četiri milijuna ljudi izbjeglih iz svojih domova u Sahelu, oko tri milijuna je iz Burkine Faso.
Jačanje ekstremističkog terora u Sahelu prijeti širenjem nestabilnosti širom Afrike, što predstavlja značajan sigurnosni rizik i za Europu i za SAD, upozorava u nedavnoj analizi američki think tank Council on Foreign Relations (CFR), Vijeće za međunarodne odnose.
Protežući se od Senegala do Eritreje, smješten između Sahare na sjeveru i afričkih tropa na jugu, zemlje Sahela suočavaju se sa sukobima i ekonomskim krizama praktično neprestano od stjecanja neovisnosti 1960-ih. Zemlje Sahela spadaju među najsiromašnije u svijetu, a dodatno su teško pogođene klimatskim promjenama. Oružani konflikti intenzivirali su se u prošlom desetljeću: samo u tom razdoblju sukobi su raselili 2,6 milijuna ljudi u regiji Liptako-Gourmi (pogranično područje Burkine Faso, Malija i Nigera) i 2,8 milijuna ljudi u bazenu jezera Čad, pri čemu stotine tisuća izbjeglica slijevaju se u susjedne zemlje. To je područje važno i zato što je Sahel glavna tranzitna točka za migrante koji putuju iz podsaharske Afrike prema sjeveru kontinenta i dalje u Europu. Nastavak nasilja mogao bi eksponencijalno povećati broj izbjeglica, upozorava CFR.
Washingtonski think thank korijene sadašnjeg kaosa nalazi u raspadu libijske države 2011., u sklopu tzv. Arapskog proljeća: ono što je na početku izgledalo poput demokratske revolucije, ispostavilo se kao džihadistički ustanak. Pristizanje ekstremista u sjeverni Mali 2012. rasplamsalo je pobunu Tuarega 2012.: tražeći autonomiju, Tuarezi su se dizali na pobunu 1963., 1990. i 2006. Tuareška vojska MNLA zauzela je glavne gradove svoje regije, Gao, Kidal i Timbuktu. U rujnu 2016. pojavila se Islamska država u Velikoj Sahari (ISGS), s prvim napadom u Burkini Faso.
Zatim se 2017. nekoliko podružnica al-Qa‘ide udružilo u JNIM. I JNIM i ISGS proširili su se dalje na jug u regiju Liptako-Gourmi, prijeteći sigurnosti relativno stabilnih obalnih država zapadne Afrike. JNIM je nedavno stekao kontrolu nad teritorijem u sjevernom i središnjem Maliju, dok je ISGS ograničen na sjevernu Burkinu Faso i zapadni Niger zbog sukoba s JNIM-om od 2020. U nizu zemalja Sahela država funkcionira u južnim, urbanim regijama, dok ruralna sjeverna područja ostaju nerazvijena i lak plijen ekstremizmu.
Nasilni ekstremizam u bazenu jezera Čad na granici Kameruna, Čada, Nigera i Nigerije intenzivirao se u isto vrijeme jačanjem Boko Harama u sjevernoj Nigeriji. Svijet je za njih saznao 2014., kad su oteli 276 djevojčica iz nigerijskog grada Chiboka. Godinu dana kasnije prisegnuli su na odanost ISIL-u i preimenovali se u Islamsku državu u zapadnoafričkoj provinciji (ISWAP). Odcijepljena frakcija izvornog Boko Harama bila je aktivna do 2021., kada je ISWAP ubio njihova vođu. ISWAP je od tada uspostavio kontrolu nad sjeveroistočnom Nigerijom i dijelovima Nigera.
Međunarodna intervencija ozbiljno je počela 2013., kad su francuske snage ušle u Mali na zahtjev tamošnje vlade. S tri tisuće vojnika sa sjedištem u N‘Djameni u Čadu, Francuzi su radili na iskorjenjivanju terorista u Burkini Faso, Maliju i Nigeru, uz podršku Čada i Mauritanije. Dvije godine kasnije pokrenuli su akcije i protiv Boko Harama. Do 2020. Francuska je imala tu 5100 vojnika uz podršku 15.000 mirovnjaka UN-a. SAD ima oko 1500 vojnika na tom području i bazu dronova u Nigeru, odakle napadaju terorističke skupine diljem zapadne i sjeverne Afrike.
Rezultati povećanog međunarodnog vojnog angažmana? Širenje terorizma na zemlje diljem Sahela, tumači američki think tank. Francuske snage, uz podršku drugih članica EU, povukle su se 2022., a UN-ove snage 2023. Džihadisti su zatim intenzivirali napade.
Bez pomoći Francuza, vlasti Malija potražile su pomoć od Wagnerovih plaćenika, koji su već bili angažirani u Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Mozambiku, Sudanu i Siriji. Nakon ulaska u Bijelu kuću, Trump je ukinuo agenciju za pomoć USAID i milijunske programe pomoći slabim afričkim vladama u zemljama s velikim brojem nezaposlene mladeži bez perspektive. Svi sastojci za terorističku eksploziju su tu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....