Kao i svakog utorka poslije prvog ponedjeljka u studenome, i ovoga će Amerika odlučivati o novom predsjedniku ili predsjednici. Pravo glasa ima oko 225 milijuna Amerikanca, ali podaci s predsjedničkih izbora 2012. pokazuju da se samo njih 71 posto registriralo za glasanje.
Prema izbornim pravilima, glasa se u jednom krugu zasebno u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Washingtonu, a pobjeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi izbornog kolegija, njih 538, tijela koje zapravo bira predsjednika SAD-a. Dok ankete najavljuju neizvjestan ishod, aktualni predsjednik Barack Obama pozvao je demokrate svih etničkih pripadnosti da iziđu na izbore i daju glas demokratkinji Hillary Clinton, upozorivši da su na kocki sudbina SAD-a i svijeta. Između Clinton i Trumpa tenzije su se zaoštrile, a njihova kampanja protekla je kroz osobne napade i optužbe za nesposobnost.
Ukratko, prilično neizvjesna izborna utrka, s čime se uglavnom slažu i sugovornici Slobodne Dalmacije, Hrvati koji su svojedobno živjeli u SAD-u ili su još tamo, kao i američki državljani koji žive ili borave u Hrvatskoj, koje je Slobodna zamolila da daju svoj osvrt o predsjedničkim kandidatima.
Demokratska tradicija
Roko Andričević, profesor na splitskom Građevinskom fakultetu, šesnaest godina (od 1985. do 2001.) živio je i radio u SAD-u kao sveučilišni profesor. Poput mnogih, i on se zapitao zašto republikanci i demokrati nisu iznjedrili možda jače kandidate, koje zasigurno imaju u svojim redovima.
– Mislim da je nominacija Donalda Trumpa kontroverzna iz više razloga, ne samo zbog medijskih spinova o njemu osobno kao čovjeku, nego zbog nedostatka iskustva upravljanjem državnim poslovima, bez obzira na relativno uspješnu poslovnu karijeru. Čini se da se u redovima republikanaca događa smjena generacija i da je procijenjeno da mlađi kadrovi još nisu na toj razini da mogu preuzeti obvezu tako velike državničke funkcije. U toj tranziciji Trump se izborio za nominaciju. Bio je na pravom mjestu u pravo vrijeme. S druge pak strane, Hillary Clinton je jedan vid nastavka demokratske tradicije Clintona i Obame te je, s obzirom na poziciju državne tajnice, bilo za očekivati da će se kandidirati. Pogotovo kad se uzme u obzir da još nikada žena nije bila predsjednica SAD-a, iako mislim da su demokrati mogli i boljeg kandidata izabrati. No, očito im je gđa Clinton sa svojim državničkim iskustvom vjerojatno bila sigurna karta. Također se očekuje da bi Hillary Clinton lakše izabrala iskusnu administraciju koja bi joj pomogla voditi SAD – smatra Andričević, uz napomenu da je američka ekonomija jedan vrlo uhodan i stabilan sustav, bez obzira na povremene recesije i padove, te da bilo koji predsjednik ne može značajnije mijenjati njezin smjer, piše Slobodna Dalmacija.
Kojim smjerom dalje?
Promjene se, pak, najviše mogu očekivati u vanjskopolitičkim stavovima SAD-a koji mogu utjecati na sve zemlje svijeta, pa i na Hrvatsku, smatra ovaj profesor. – Kako živimo u turbulentnim vremenima, zasigurno je da se stav i smjer nove američke administracije s nestrpljenjem očekuje. Moguća nagađanja o tome, koja se medijski plasiraju, vrlo su nepouzdana jer će se tek s izborom administracije koja prati budućeg predsjednika moći nešto kazati u kojem smjeru će SAD krenuti u idućih četiri do osam godina – kazao je prof. Andričević.
Da su republikanci mogli izabrati kvalitetnijeg kandidata od Trumpa, smatra i Brian Willems, profesor anglistike na splitskome Filozofskom fakultetu, podrijetlom iz Minnesote.
– Sramotno je što je Donald Trump republikanski kandidat. Ispričavam se svojim studentima zbog toga svakog tjedna otkad je počeo semestar. Iako trebamo ostati kritični prema Hillary Clinton, kao uostalom i prema svim političarima, njezini nedostaci su na sasvim drugoj razini od Trumpovih – veli Willems, uz čija razmišljanja možemo vezati i ona Cynthije Hansell Bakić, sopranistice američkih korijena koja živi u Splitu, a koja Hillary smatra damom čiji stil nisu vrijeđanja, koja ima kvalitetno obrazovanje i iskustvo za buduću predsjednicu SAD-a, a skandali koji joj se pripisuju uglavnom su namještaljke.
Čitava predsjednička kampanja bila je prilično živopisna s Trumpom kao ekscentričnim milijarderom, mogulom nekretnina i "reality" zvijezdom američke televizije, te s Hillary Clinton, ženom, bez obzira što mislili o njoj, koja ipak dolazi iz svijeta politike. Mnogi Amerikanci kritički gledaju na Trumpovu agresivnu kampanju, baš kao i Hillary Karuza, violončelistica iz Sjeverne Karoline sa splitskom adresom, koja je svoj glas već dala elektroničkom poštom, na što ima pravo kao Amerikanka koja živi izvan zemlje.
Odabir manjeg zla
– Ova kampanja velika je sramota za SAD i meni je bilo vrlo neugodno od početka je pratiti. Dok sam gledala predsjednička sučeljavanja, imala sam osjećaj da gledam reality show i što sam više pratila kampanju, to sam više htjela zaboraviti na nju. Na kraju, odlučila sam da neću dati glas Trumpu, ali, isto je bilo vrlo teško glasati za Clinton. Oba kandidata su korumpirana, smatram kako nisu časne osobe, kao i, nažalost, puno političara. Čak sam mislila glasovati za Jill Stein, kandidatkinju Zelene stranke, no strah me bilo "bacati glas u vjetar". Na kraju, odluka je pala na odabir "manjeg zla", odnosno za Clinton. Ipak, znam ljude u Americi koji bi rekli da je Clinton sve osim "manje zlo". U ovoj kampanji mi je najviše smetalo što su ljudi emotivni i puni mržnje. Okomili su se jedno protiv drugoga, a meni, kao Amerikanki, prilično je tužno gledati takvu situaciju u mojoj domovini. Zlo mi je kad vidim Trumpa i nadam se da će ova bolesna šala od kampanje završiti na način da ga nećemo morati više gledati, pa se radujem kraju ove farse – iskren je komentar Hillary Karuze.
Kada bi morao birati između Trumpa i Clinton, Duje Draganja, kojeg su plivačke vode svojedobno odvele na kalifornijsko sveučilište Berkeley, gdje je diplomirao međunarodni korporativni menadžment i slavistiku, izabrao bi Trumpa.
– Moram naglasiti da osobno ne bih glasao ni za nju ni za njega, ali ako baš moram birati između te dvije opcije koje su mi ultra mrske, izabrao bih Donalda jer, ako ništa, ovaj je bar malo uzdrmao učmalu bipolarnu političku scenu. No, Trump bi već nakon pet minuta u ovalnom uredu promijenio svoju trenutačno u svakom pogledu "skandaloznu" retoriku, kojom na refule pokušava probiti medijsku blokadu. Hillary bi svakako bila "business as usual", što se, osim za mali broj povlaštenih, pokazuje kao promašaj za cijeli svijet – komentirao je Draganja.
Čovjek bez vizije
Neka američka istraživanja pokazala su kako su Clinton i Trump najnepopularniji kandidati za Bijelu kuću u povijesti. Američki politolog, književnik i splitski zet Cody McClain Brown smatra kako je u ovoj priči Clinton ipak bolji kandidat.
– Donald Trump kao da dolazi iz nekog imaginarnog svijeta: nema znanje o klimatskim promjenama, doseljenike vidi kao najveću prijetnju SAD-u, a smatra kako je budućnost industrije i dalje u ugljenu ne znajući da se svijet okreće prirodnom plinu i alternativnim gorivima. To je kao da netko inzistira na opstanku pisaćih mašina. Trump nema vizije za budućnost, kao ni vizije Amerike u budućnosti. Štoviše, nema znanja za upravljanje zemljom, a njegova politika je nerealistična i neprikladna za aktualne svjetske probleme. Clinton, s druge strane, ima dugogodišnje političko iskustvo, pa je moj prvi izbor, iako se ne slažem u cijelosti s njezinom politikom. Ipak, ona je uvjerljivije, dosljednije i pametnije rješenje za realne probleme – drži Brown.
Predsjedničku kampanju i debate Trumpa i Clinton, obilježili su međusobni oštri napadi. Hillary optužuju da je za vrijeme dok je bila državna tajnica slala mailove koristeći privatan server, dok Trumpa povezuju sa seksualnim skandalima, neplaćanjem poreza i predviđanjima da bi njegov izbor bio poguban za američko financijsko tržište.
Nuklearno oružje
– Kad sve to pogledate, pitate se zar Amerikanci zaista nemaju kvalitetnog kandidata za Bijelu kuću?! Osobno smatram da će se Clinton dobro snaći u toj ulozi, dok je Trumpov temperament prilično upitan. Zar nije čudno da netko u 3.30 ujutro preko Twittera naklapa o izborima ljepote, a zatim o krizi na Korejskom poluotoku. Njegova čitava kampanja je čudna i nedisciplinirana, pa je logično pitanje kako će njegova impulzivna priroda utjecati na čelnu ulogu SAD-a. Tu je i važno pitanje stava prema američkim zračnim napadima u Siriji. Kako ispada, Trump je zagovornik nuklearnog oružja, ubijanja obitelji terorista, što nije samo ratni zločin, nego i poticaj radikalizaciji. No, pitanje je što bi poduzela Clinton koja je obećavala nastavak politike intervencija po svijetu – smatra Brown.
Splićanin Ivo Šoljan: Hillary bi SAD izvukla iz močvare
Splićanin Ivo Šoljan, profesor anglistike na američkom sveučilištu Grand Valley, javio se Slobodnoj iz Michigana svjedočeći o tamošnjoj predizbornoj groznici u kojoj se, kako je napisao u mailu, "čuju teške optužbe s obiju strana, izvlače se stari, i najmanji grijesi iz političkog naftalina, čuju se nepromišljene ocjene da su ovo najvažniji izbori u cijeloj povijesti SAD-a, dakle u malo više od dvjesto godina".
- Ono što ipak čini ove izbore iznimnima jest činjenica da, u slučaju pobjede Hillary Clinton, Amerika dobiva prvu ženu predsjednicu, u svojoj ukupnoj povijesti, nešto slično, po važnosti, kao i izbor Baracka Obame, prvog predsjednika koji nije bijele rase, prije osam godina. To bi značilo da se Amerika pomalo, ali sigurno, izvlači iz svoje političke zaostalosti, kao i iz močvare svojih pogubnih rasističkih i patrijarhalnih predrasuda.
- Ja osobno, kao i većina mojih akademskih kolega i drugih prijatelja, smatramo da bi izbor prve predsjednice u povijesti Amerike bio vrlo koristan i konstruktivan u sadašnjem političkom trenutku, u kojemu je s druge strane jedan kapitalist, Donald Trump, prividno neutralan i spreman da se obračuna sa "službenim i korumpiranim Washingtonom", kako on sebe stalno predstavlja, američki biznismen koji je prošao kroz barem pet-šest bankrota, koje je platio američki narod, a ne on, čovjek koji javno i bestidno seksualno iskorištava i vrijeđa žene, koji se nikada ne ispričava za sve što kaže, koji ne plaća porez, nešto što se u normalnoj Americi smatra velikim zločinom, i čovjek koji javno hvali ruskog predsjednika Putina i njihovo prijateljstvo, što se u SAD-u, osim u ovom slučaju, smatra veleizdajom, u klasičnom smislu riječi. Osim toga, on nema ni jednog jedinog trena političkog iskustva i već se neodgovorno razmeće svojim budućim, vrlo opasnim, globalnim i unutarameričkim potezima (izgraditi veliki zid prema Meksiku, izbaciti iz SAD-a jedanaest milijuna, Americi potrebnih, mizerno plaćenih, stranih radnika, upotrijebiti nuklearno oružje...), dok njegova suparnica ima vrlo uspješnu i višegodišnju diplomatsko-političku karijeru, uključujući i to što je bila prva dama Amerike, dok je njezin suprug boravio dva termina u Bijeloj kući – kaže prof. Šoljan, uz napomenu da će se dan nakon izbora, u srijedu, vjerojatno nastaviti bespoštedna borba za vlast jer je Trump najavio da, ako izgubi, neće priznati valjanost izbora, te da će američki Kongres, bude li ostao u rukama republikanaca, početi odmah s opstrukcijama novoizabrane predsjednice.
– Osobno želim da pobijedi Clinton, i tako spriječi teško sramoćenje Amerike po cijelome svijetu – zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....