Ukrajinska vojska obustavila je napade na ruske rafinerije nafte nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa, izvijestio je ekskluzivno u četvrtak Wall Street Journal, pozivajući se na osobe upoznate s tim operacijama.
Navodi se kako je neslužbena obustava započela početkom prošlog tjedna, a očekuje se da će potrajati sve do završetka američkih izbora na sredini mandata, a možda čak i duže, navodi Journal.
Reuters nije mogao odmah potvrditi te navode.
Trump je nedavno, za medijsku kuću Newsmax, izjavio da je sramota što je Ukrajina ponovno počela napadati ruske rafinerije istaknuvši da zbog toga cijene energije u svijetu ostaju visoke.
Trumpov napad
Ukrajina je napala rusku rafineriju nafte nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski objavio da Kijev odustaje od primirja koje se odnosilo na energetska postrojenja, a koje je prethodno najavio Trump, te je kritizirao Trumpovu spremnost na sklapanje dogovora s Moskvom.
"Sve što on radi jest to da podiže cijenu nafte u svijetu. Pa, mislim da je to sramota", rekao je Trump prije dva tjedna u intervjuu za Newsmax, nakon što je Ukrajina pogodila rafineriju tvrtke Rosnjeft jugoistočno od Moskve, koja pomaže u opskrbi ruskog glavnog grada.
"Postoji mnogo ciljeva koje možete napasti, ali kada gađate rafinerije u kojima se proizvodi dizelsko gorivo, a to je potrebno i nama i svijetu, onda on ne čini nikakvu uslugu svijetu", komentirao je američki predsjednik ukrajinske napade na ruska naftna postrojenja.
Zašto su rafinerije toliko važne?
Napadi na ruske rafinerije posljednjih su godina postali jedan od najvažnijih instrumenata ukrajinske strategije iscrpljivanja ruskog gospodarstva. Kijev je njima nastojao pogoditi jedan od ključnih izvora prihoda Moskve, ali i poremetiti opskrbu gorivom potrebnim za funkcioniranje ruske vojske. Za razliku od napada na naftna nalazišta, kojima se nastoji smanjiti proizvodnja sirove nafte, uništavanje rafinerijskih kapaciteta izravno utječe na sposobnost prerade nafte u benzin, dizel i druge derivate.
Takva strategija ima i važnu ekonomsku dimenziju. Rusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika nafte, a prihodi od prodaje energenata predstavljaju jedan od stupova njezinih javnih financija. Svaki ozbiljniji poremećaj u naftnoj industriji stoga može imati posljedice koje daleko nadilaze neposrednu materijalnu štetu na pogođenim postrojenjima.
Ukrajina je pritom nastojala iskoristiti činjenicu da su rafinerije veliki, nepokretni i iznimno skupi industrijski kompleksi, čiji popravak zahtijeva specijaliziranu opremu i stručnjake. Dodatni problem za Moskvu predstavljaju zapadne sankcije, koje otežavaju nabavu pojedinih tehnoloških komponenti potrebnih za obnovu oštećenih postrojenja.
Suprotstavljeni interesi Washingtona i Kijeva
Upravo se na pitanju napada na rusku energetsku infrastrukturu sve jasnije očituje razlika između ukrajinskih vojnih prioriteta i američkih gospodarskih interesa.
Za Kijev su ruske rafinerije legitimni vojno-ekonomski ciljevi jer njihovo onesposobljavanje može oslabiti sposobnost Moskve da financira i nastavi rat. Za Washington, međutim, posljedice takvih napada mogu predstavljati problem ako poremećaji na energetskom tržištu dovedu do rasta cijena goriva i dodatnog pritiska na američke potrošače.
Posebnu političku težinu cijeloj situaciji daju američki izbori na sredini predsjedničkog mandata. Cijene benzina tradicionalno su jedno od gospodarskih pitanja koja američki birači neposredno osjećaju, a njihov rast može postati ozbiljan politički teret za administraciju koja se suočava s izbornim testom.
Trumpove izjave zato otvaraju pitanje koliko je američka administracija spremna tolerirati ukrajinske vojne operacije koje smatra štetnima za vlastite gospodarske interese, čak i kada su usmjerene protiv infrastrukture države koja je pokrenula invaziju.
Ipak, veza između ukrajinskih napada i globalnih cijena nafte nije jednostavna. Oštećenje rafinerija može smanjiti ruski izvoz naftnih derivata i povećati pritisak na njihovu cijenu, ali istodobno može ostaviti više neprerađene sirove nafte dostupne za izvoz.
Konačan učinak ovisi o razmjerima štete, stanju globalne ponude i potražnje te sposobnosti Rusije da preusmjeri proizvodnju.
Osjetljivo pitanje za Zelenskog
Ako se navodi Wall Street Journala potvrde, odluka o privremenoj obustavi napada mogla bi predstavljati značajan ustupak Washingtonu u trenutku kada Ukrajina i dalje u velikoj mjeri ovisi o američkoj vojnoj i političkoj potpori.
Za Zelenskog je pritom posebno osjetljiva činjenica da Rusija nastavlja raspolagati golemim energetskim resursima, dok Ukrajina pokušava pronaći načine da oslabi njezinu sposobnost dugoročnog financiranja rata.
Obustava napada na rafinerije mogla bi Moskvi omogućiti predah za popravak oštećenih postrojenja, stabilizaciju proizvodnje i jačanje protuzračne obrane oko strateških energetskih objekata. Koliko bi takav predah bio važan, ovisilo bi prije svega o trajanju obustave i stvarnom opsegu dosadašnje štete.
Istodobno, zasad nema potvrde da bi eventualna ukrajinska suzdržanost bila praćena odgovarajućim ruskim ustupcima ili novim obvezama Moskve u pogledu napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Upravo bi ta okolnost mogla postati jedno od najspornijih pitanja čitavog aranžmana. Ako bi Kijev pristao ograničiti operacije protiv ruske naftne industrije, a Moskva nastavila napadati ukrajinske energetske objekte, otvorilo bi se pitanje ravnoteže ustupaka i stvarne koristi takvog dogovora za Ukrajinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....