Vodstvo bunjevačke zajednice, koja niječe hrvatsku pripadnost, ocijenilo u ponedjeljak povijesnom odluku o uvođenju „bunjevačkog jezika“ u službenu uporabu u Subotici, dok čelnici Hrvata u Srbiji to opisuju kao licemjerstvo ljudi među kojima mnogi imaju hrvatske dokumente i bili su korisnici pomoći hrvatskih institucija.
Predstavnici Bunjevačkog nacionalnog vijeća (BNV), koje zastupa Bunjevce ne-Hrvate, izjavili su na konferenciji za novinare da je uvođenje „bunjevačkog jezika“ u službenu upotrebu u Subotici vraćanje duga pripadnicima ove manjine koji su taj grad izgradili „kao većinsko stanovništvo prije stotinjak godina“.
Predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić je rekla kako su stručnjaci njihove zajednice s Maticom srpskom radili na standardizaciji „bunjevačkog jezika“ 15 godina, tijekom kojih su nastali „Bunjevački ričnik“, te gramatički i pravopisni priručnik.
Ona je rekla da se bunjevački, prvo kao govor, a odnedavno i kao jezik, u nekim subotičkim školama izučava petnaest godina.
Na upit novinara hrvatskih medija u Vojvodini rekla je da njihovi predavači nemaju službeni dokument o poznavanju „bunjevačkog jezika“ bilo koje stručne institucije u Srbiji, već da svoje znanje dokazuju povjerenstvu BNV-a.
Dopredsjednik BNV-a Mirko Bajić odbacio je kritike vodstva hrvatske manjine i državnih tijela Hrvatske, koji se protive uvođenju takozvanog bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici.
Dodao je kako smatra "bezobraznim" to što je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov odbio poziv za međusobno poštovanje, suživot i uzajamnu pomoć.
Bunjevačko pitanje - spor između dviju država
Čelnik DSHV-a s druge strane odgovara kako su inicijativa i prijedlog BNV-a i gradonačelnika Subotice nezakoniti, da su protivni normama jezikoslovne znanosti, kao i međudržavnom sporazumu Srbije i Hrvatske.
„Iza tih inicijativa stoje ljudi koji su nama znani. Javne su tajne da većina vodstva onih Bunjevaca koje se ne smatraju Hrvatima, imaju hrvatske dokumente. Da putuju po svijetu s hrvatskim putovnicama, koje su dobili na temelju svojega iskaza da su pripadnici hrvatskog naroda. Da to vode ljudi koji su tijekom 90-tih bili stipendisti DSHV-a, i koji su zahvaljujući tome novcu uspjeli završiti škole“, rekao je Žigmanov.
To je licemjerje koje se ne može prešutjeti, dodao je čelnik DSHV-a.
Skupština grada Subotice usvojila je 4. ožujka odluku kojom je počeo postupak proglašenja „bunjevačkog jezika“ kao službenog, koja će se okončati kada promjene statuta grada budu službeno usvojene.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci.
Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.
Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci.
Na posljednjem popisu stanovništva u Srbiji 2011. bilo je blizu 58.000 Hrvata, no nema podataka koliko je u tome broju postotak onih koji su bunjevačkoga roda, nastanjenih u više sredina sjeverne Vojvodine.
Takozvano bunjevačko pitanje, o podrijetlu i pripadnosti bačkih Bunjevaca, kao i njihovu govoru, godinama je visoko na popisu otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije.
Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji dugo upozorava da pojedina srbijanska državna tijela potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu jezikom Bunjevaca ne-Hrvata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....