PROBUĐENA PRIJETNJA

Visoki operativac DEA-e otkrio zašto bi razmjena Bouta mogla biti kobna: ‘Čuvajte ga se na slobodi‘

Bivši šef operacija moćne američke agencije još u kolovozu je naveo razloge zbog kojih nikako ne bi bilo dobro da SAD razmijeni Bouta

Viktor Bout iza rešetaka u Bangoku

 Christophe Archambault/AFP

Nakon što je uz osobni angažman predsjednika Joea Bidena američka administracija organizirala i realizirala razmjenu zatvorenika te oslobodila i u Rusiju poslala zloglasnog trgovca oružjem Viktora Bouta, kojeg neki nazivaju ‘trgovcem smrću‘ dok je Moskva zauzvrat pustila američku košarkašicu Brittney Griner, brojni svjetski mediji i stručnjaci tematiziraju zbog čega je Bout toliko važan Kremlju.

No, u tekstu za Foreign Policy još početkom kolovoza, kada su se pojavile prve spekulacije da je Bidenova administracija navodno ponudila razmjenu Bouta za Brittney Griner i bivšeg američkog marinca Paula Whelana, koji je još u ruskom zatočeništvu pod optužbama za špijunažu, bivši šef operacija moćne američke Agencije za suzbijanje droga (DEA), Michael Braun, naveo je razloge zbog kojih nikako ne bi bilo dobro da SAD razmijeni Bouta i što bi Biden sve trebao znati prije nego donese takvu odluku.

Braun je naveo kako na umu treba imati koliko je zapravo Bout opasan i koliko bi njegovo puštanje na slobodu moglo naštetiti nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Istaknuo je da je radio za američku vladu 35 godina, od čega posljednje četiri kao pomoćnik administratora i šef operacija američke DEA-e od 2004. do 2008. godine te da je u tom svojstvu imao potpuni nadzor nad operacijom koja je dovela do Boutovog uhićenja i zatvaranja.

Navodi kako se vjeruje da je Bout bivši časnik ruske Glavne obavještajne uprave, odnosno vojne obavještajne službe (GRU) te je počeo trgovati oružjem sovjetske proizvodnje 90-ih. Do 2003. godine postao je vodeći svjetski trgovac oružjem, opskrbljujući oružjem organizacije koje su SAD proglasile terorističkim, pobunjeničke skupine, narko kartele i odmetničke režime diljem svijeta.

Njegovim oružjem pobijene stotine tisuća ljudi

Njegova golema međunarodna organizacija mogla je "prevoziti tenkove, helikoptere i oružje u tonama do gotovo bilo koje točke na svijetu", prema informacijama američke vlade. Posebnu je štetu napravio u Africi, gdje su pobunjeničke i terorističke skupine njegovim oružjem pobile stotine tisuća nevinih ljudi, zbog čega je postao inspiracija za film "Gospodar rata". Također, oružje koje je Bout prodao talibanima korišteno je protiv snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu.

Nimalo iznenađujuće, Boutovi ‘podvizi‘ učinili su ga visokom metom američke vlade. Ministarstvo financija uvelo mu je sankcije 2004. godine, zamrzavajući njegovu znatnu financijsku imovinu u Sjedinjenim Državama, što je potaknulo druge države da slijede primjer Washingtona. Godine 2006. Bijela kuća zadužila je DEA-u da Bouta - zajedno s raznim drugim kriminalcima visokog profila koji su prije bili nedodirljivi - privede pravdi koristeći ranije donesene zakone o borbi protiv narkoterorizma.

Dvije godine kasnije, tajlandska policija, u suradnji s DEA-om, uhitila je Bouta u Bangkoku. Uhićen je tijekom sastanka s operativcima DEA-e koji su se predstavili kao pripadnici Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), organizacije koju su SAD proglasile terorističkom i vodećim svjetskim proizvođačem kokaina, a za koju se vjerovalo da je prethodno kupovala oružje od Bouta.

image

Viktor Bout nakon razmjene

-/Sputnik/Profimedia/-/sputnik/Profimedia

Američki sud kasnije je osudio trgovca oružjem na 25 godina zatvora zbog urote za prodaju FARC-u projektila zemlja-zrak u vrijednosti od milijun dolara i drugog oružja, za koje je znao da će biti korišteno protiv američkog osoblja u Kolumbiji. On i FARC "imaju istog neprijatelja", izjavio je Bout tijekom sastanka s operativcima DEA-e, rekavši da se "borio protiv Sjedinjenih Država... 10 do 15 godina".

Razmjena Bouta, upozorio je Braun, ne bi bila samo šamar službenicima koji provode zakone i operativcima koji su radili na tome da se dočepaju Bouta, pri čemu su mnogi od njih riskirali svoje živote u tim nastojanjima. To bi također, istaknuo je, predstavljalo ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a i njihovih saveznika.

Kao što stručnjaci za Rusiju često šale, zapravo ne postoji "bivši" ruski obavještajni agent. Čak i nakon što je formalno napustio GRU, navodi Braun, Bout je uživao potporu - i povremeno preuzimao zadatke od - svog bivšeg poslodavca.

Moguće prijetnje

To najvjerojatnije objašnjava zašto se Moskva toliko trudila da ga vrati, u skladu s dugotrajnom sovjetskom i ruskom tradicijom upornog traganja za svojim zarobljenim obavještajcima. Nakon Boutova uhićenja, ruska je vlada osudila optužbe i pozvala tajlandskog veleposlanika u Moskvi na razgovor. Zatim je u tajnosti baratala novcem i utjecajem u pokušaju da spriječi njegovo izručenje Sjedinjenim Državama. U godinama nakon toga, Moskva je više puta nudila razmjenu Bouta za Whelana.

Braun je procijenio da bi se, ako se Bout vrati u Moskvu, mnogi nadali da će ga vječno paranoične ruske obavještajne službe promatrati sa sumnjom, bojeći se da ga je možda američka vlada okrenula na svoju stranu.

No, Moskva bi ga, kako je upozorio, lako mogla vratiti na posao planiranja i izvršavanja tajnih misija opskrbe kao potpore ruskim posrednicima, poput grupe Wagner, u Africi, Venezueli i na drugim kritičnim točkama. Također bi mogao biti koristan u prijenosu isporuka oružja državama klijentima, kao i subverzivnim akterima u zemljama NATO-a ili u njihovom susjedstvu, što su poslovi za koje je ruska obavještajna služba u prošlosti znala koristiti kriminalce. Braut je naveo kako se čini da nitko na svijetu nije bolji u ovom poslu od Bouta.

Razmjena Bouta također bi potaknula Kremlj i druge odmetničke režime da uzimaju Amerikance za taoce. Također bi se moglo očekivati da će Moskva udvostručiti uzimanje Amerikanaca za taoce kako bi njima trgovala u zamjenu za ruske kibernetičke kriminalce - koji također često rade za ruske obavještajne službe - koje su savezničke zemlje izručile Sjedinjenim Državama.

Braun je na kraju članka izrazio nadu da će, prije nego što pusti Viktora Bouta natrag u naručje Moskve, Biden dobro razmisliti o prijetnji koju bi razmjena mogla predstavljati interesima SAD-a, uključujući i Amerikance za koje će Rusija biti potaknuta da ih otima ili zatvori pod lažnim optužbama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 04:49