Ako ste zadnjih četiri i pol godine pratili rat u Ukrajini, onda ste u jednom od područja sukoba mogli primijetiti zanimljiv razvoj događaja. Riječ je o ratovanju u Crnom moru. Na samom početku sukoba ruske snage i njihova Crnomorska flota eliminirali su gotovo sva plovila ukrajinske mornarice i, činilo se tada, apsolutno zagospodarili morem.
No, onda je u travnju 2022. stožerni brod te flote, krstarica Moskva, „popila” dva protubrodska projektila Neptun i završila na dnu mora, uz velike ljudske žrtve. Vrlo brzo postalo je jasno da prostor preblizu obali, u dometu Neptuna, a kasnije i sa Zapada doniranih Harpoona, nije siguran. Već u jesen iste godine ruski brodovi suočili su se s novom prijetnjom - pomorskim dronovima kamikazama. Nakon učestalih napada, od kojih su mnogi ciljali brodove u luci Sevastopolj na Krimu, ruska mornarica postupno se povukla u sigurniji i udaljeniji Novorosijsk.
No, ukrajinski dronovi postali su veći, brži, a njihov domet toliko se povećao da sad čak ni udaljeni dijelovi Crnog mora više ne jamče sigurnost ruskim fregatama Admiral Essen i Admiral Makarov. Nekad jedne od većih platformi za lansiranje napada na Ukrajinu, ti brodovi danas moraju u jednakoj mjeri brinuti za vlastitu sigurnost. I to protiv zemlje koja de facto više nema mornaricu u klasičnom smislu nego "vojsku" besposadnih plovila.
A da će taj tip plovila postati itekako važan za budućnost svih ratnih mornarica svijeta, bilo je jasno i prije rata u Ukrajini. Niz zemalja i velikih obrambenih kompanija već godinama razvija besposadna plovila, bilo da plove na površini ili ispod nje, a događaji tijekom zadnje četiri godine u Crnom moru samo su potvrdili da je taj smjer opravdan.
Razlozi za to su višestruki, a prvi među njima je taj da ti sustavi naprosto ne trebaju posadu. U današnje doba, u kojem se ratni brodovi automatiziraju do najveće moguće mjere, a mornarice diljem svijeta muku muče kako bi popunile redove, to je iznimno značajan čimbenik. Drugi razlog je širok spektar funkcija koje besposadna plovila obavljaju: na primjer, nadzor, patroliranje, izviđanje i prikupljanje informacija, a potom i borbeno djelovanje. Treći je izdržljivost i fleksibilnost (modularnost) - ti sustavi danima mogu obavljati određenu zadaću, a ovisno o tome što je cilj misije, tome se može prilagoditi i oprema plovila. Konačno, iz gore navedenih razloga ovi sustavi većim brodovima, poput korveta i fregata, mogu poslužiti i kao jeftiniji multiplikatori sile koji će provesti određeni tip misija bez ugrožavanja posada.
Jedna od kompanija koja ozbiljno ulaže u besposadne sustave je i francuski Naval. Riječ je o kompaniji koja je prvenstveno poznata po izgradnji velikih brodova - a grade doslovno sve, od nosača aviona i balističkih nuklearnih podmornica do korveta i obalnih ophodnih brodova. No, Naval ima i podružnicu Sirehna koja se bavi razvojem besposadnih plovila (USV, Unmanned surface vessel). Prije desetak dana imali smo rijetku priliku u pogonima Naval grupe u Toulonu vidjeti besposadno plovilo Seaquest S, a koje razvija Sirehna.
Osim unutar tvornice, Seaquest S imali smo priliku vidjeti i tijekom simulacije na moru, prilikom čega je izvršio nekoliko zadaća - od praćenja broda, detekcije potencijalne prijetnje (u ovom slučaju manjeg pomorskog drona) pa do praćenja i zaustavljanja te prijetnje.
Seaquest S dug je devet metara, širok 2,9 metra i težak nešto ispod 6 tona - ako vam se to čini malim, u planu su i Seaquest M (dužine od 15 do 50 metara), ali i divovski Seaquest L pomorski dronovi, duži od 50 metara.
- Ovi dronovi trenutno služe za misije patroliranja, identifikacije, nadzora, prikupljanja informacija i lociranja mete. Na misiji mogu biti i do nekoliko dana, a domet im se može produžiti na oko 500 nautičkih milja, kažu iz Sirehne. Pritom mogu razvijati brzinu veću od 30 čvorova, a ono što je još važnije, Seaquest S može ići na otvoreno more i djelovati i na visokim valovima.
Ovo plovilo pritom ima i sklopivi jarbol, što mu omogućava da se smjesti i unutar fregata. Njegova modularnost do izražaja dolazi kad se vidi koje sve kontejnere može nositi - to može biti sustav za elektroničko ratovanje, lanser za roj dronova (a u budućnosti i za dronove presretače) ili čak lanser za određene tipove projektila, što se može vidjeti i na dronu koji nam je pokazan na demonstraciji.
Iz tvrtke s nemalim ponosom ističu da je riječ o rješenju koje je već dokazano na moru:
- Seaquest S sudjelovao je i na NATO-vim vježbama, u sklopu Operativne skupine X na Baltiku. Cilj je bio otkriti i pratiti flotu u sjeni, a dronovi su pritom djelovali i s broda i s kopna, kažu nam u tvornici, uz to da se na stranicama Sirehne navodi i da je "korišten u sklopu više operacija i strateških vojnih vježbi". Pritom Seaquestom upravlja jedan operater, a po potrebi može upravljati i s više njih.
Konačno, na kraju su nam iz Sirehne rekli i kako uskoro planiraju masovnu proizvodnju ovih dronova, iako nisu precizirali o kojim se brojkama radi (vjerojatno, na početku, deseci USV-a).
U svakom slučaju zanimljiv sustav, kojim se može upravljati i s kopna i s mora (broda) i koji definitivno može "produžiti" ruku mornarice i njenih mogućnosti. E sad, po koju cijenu po komadu i životnom vijeku - još ne znamo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....