Nakon susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu posebni američki izaslanik Steve Witkoff najavio je mogućnost trilateralnih pregovora Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine, vjerojatno početkom studenoga u Abu Dhabiju. "Ovi su razgovori bili konstruktivni i nastavit će se kroz trilateralne pregovore između Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine na tehničkoj razini", izjavio je Witkoff koji se dan prije u Oslu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. I taj je susret opisao kao "produktivan".
No, pitanje je koliko je Putin uistinu zainteresiran za postizanje dogovora. "Rusija je mnogo puta rekla da je spremna za sastanak u ovom ili onom formatu, no potom bi mijenjala stav ili otkazivala susrete. Vidjet ćemo što će se dogoditi ovaj put", podsjetio je Zelenski. Dodao je da Ukrajina u potpunosti podupire američke prijedloge, uključujući prekid vatre, obustavu napada na energetsku infrastrukturu i razmjenu zarobljenika.
Ukrajinske crvene linije pritom ostaju nepromijenjene: Kijev traži sigurnosna jamstva koja bi spriječila novu rusku invaziju i odbacuje zahtjev da se odrekne teritorija pod svojom kontrolom. Zelenski je ponovno iznio stajalište koje zastupa već dulje vrijeme, a to je da se sukob zamrzne duž trenutačne crte bojišnice.
Takav bi dogovor značio da Ukrajina zadrži kontrolu nad približno 75 posto svojeg teritorija, a nakon prekida vatre bi od SAD-a i europskih saveznika tražila konkretna sigurnosna jamstva. "Moramo zamrznuti bojišnicu i mislim da je to pravi način za okončanje ovog rata. To je minimum onoga što tražimo od Rusije. Nakon toga ćemo se, naravno, obratiti predsjedniku [SAD-a] i Europljanima te zatražiti sigurnosna jamstva", izjavio je Zelenski za Fox News.
VIDEO Ukrajincima se vjerojatno okrenuo želudac kada su čuli što je Witkoff poručio Putinu
Rusija, međutim, ne pokazuje spremnost da odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva. Moskva traži da se Ukrajina odrekne cijelog Donbasa, drastično smanji svoje oružane snage i obveže se da nikada neće pristupiti NATO-u. Koliko je Rusija (ne)spremna na potencijalni dogovor, pokazuju i izjave Putinovih najbližih ljudi.
Rusi nisu oduševljeni
Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov nije bio previše oduševljen sastankom Witkoffa i Zelenskog, ocijenivši da nije donio mnogo toga korisnog za rješavanje sukoba. "Steve Witkoff izvijestio je Vladimira Putina o sadržaju razgovora u Oslu, iznio svoja zapažanja te istaknuo određene nove pristupe i elemente u stajalištima europske strane i Kijeva, iako je u njima bilo malo toga što bi moglo pomoći u rješavanju ukrajinske krize", rekao je Ušakov, a prenio CNN. Istodobno je najavio da je Rusija spremna nastaviti trilateralne pregovore oko 10. studenoga. No, postoji bitna razlika između onoga što žele Kijev i Moskva.
Dok Zelenski inzistira na razgovorima o teritorijalnim pitanjima i mogućem prekidu vatre, Ušakov je najavio da bi se sljedeći krug trebao usredotočiti na "izgradnju sigurnosnog sustava za Rusiju i Ukrajinu nakon završetka sukoba". Takva formulacija otvara prostor za pregovore o poslijeratnom poretku, ali ne daje odgovor na pitanje pod kojim bi uvjetima, izuzev maksimalističkih, Rusija pristala zaustaviti rat.
"Putin nastavlja zavlačiti američke pregovarače. Pravi iskorak značio bi trenutačni prekid vatre", izjavila je za Le Monde Tatjana Kastouéva-Jean, voditeljica Centra za Rusiju i Euroaziju pri Francuskom institutu za međunarodne odnose.
Moskva, međutim, odbacuje ideju privremenog primirja. Kiril Dmitrijev, Putinov posebni izaslanik za strana ulaganja i gospodarsku suradnju, poručio je da Rusija želi "trajno rješenje sukoba u Ukrajini, a ne privremeni prekid vatre". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i prije sastanka odbacio je mogućnost obostranog prekida napada na energetsku infrastrukturu, što su tražile Ukrajina i europske zemlje. Drugim riječima, dok Washington najavljuje nove razgovore, Moskva ne pokazuje da je spremna prihvatiti ni privremeni prekid napada.
‘Samo gledajte što će se dogoditi!‘ Putin je upravo ispunio Trumpovu želju
Kremlj zasad nema očitog razloga za žurbu. Umjesto da se suoči s pojačanim pritiskom, Putin od američke administracije dobiva komplimente i Washington istodobno povlači poteze koji mogu ublažiti gospodarsku izolaciju Rusije. "Mnogo govorite o tome kako je moj predsjednik, predsjednik Trump, humanitarac. I vi ste humanitarac, gospodine. Odajem vam priznanje", rekao je Witkoff Putinu.
Rusi ubili najmanje 3500 djece u Ukrajini
Rusija je, podsjetimo, od početka rata ubila ili ozlijedila najmanje 3500 djece u Ukrajini, prema podacima humanitarne organizacije Save the Children. Witkoffova izjava uslijedila je nakon što je Moskva pristala osloboditi 73-godišnjeg američkog učitelja Stephena Hubbarda, koji je u Rusiji bio osuđen zbog borbe na ukrajinskoj strani.
Trump tvrdi da SAD nije morao ništa dati zauzvrat za Hubbardovo oslobađanje, ali je istodobno priznao da do njega ne bi došlo bez njegove odluke o ukidanju sankcija Rusiji. "Da su sankcije uvedene, ti bi pregovori zasigurno u potpunosti stali", napisao je Trump na društvenim mrežama. Američki predsjednik također je Rusiji dopustio izvoz dizelskog goriva.
Witkoffove izjave i Trumpove odluke o ublažavanju gospodarskog pritiska na Rusiju uklapaju se u obrazac politike koju analitičari opisuju kao mnogo povoljniju za Kremlj nego za Ukrajinu, europske saveznike i dugoročne američke interese. Dužnosnici Trumpove administracije brane svoju politiku tvrdnjom da je izravni dijalog s Putinom nužan za završetak rata te da bi izoliranje ruskog predsjednika i dodatni pritisak na Rusiju mogli ugroziti pregovore.
Ukrajinski i europski dužnosnici, kao i brojni stručnjaci za vanjsku politiku, pak smatraju da se rat može završiti jedino ako se pojača gospodarski pritisak na Moskvu i pokaže Kremlju da će saveznici dugoročno nastaviti pružati potporu Ukrajini.
Novi Putinov video
U međuvremenu, u intervjuu koji je u četvrtak, 22. listopada, dao ruskom novinaru Pavlu Zarubinu Vladimir Putin ponovno je doveo u pitanje ukrajinski nacionalni identitet, ustvrdivši da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod.
„Oni su nam vrlo blizak narod. Najnovija genetska istraživanja zapravo pokazuju da smo jedan narod“, izjavio je Putin u videosnimci koja se proširila društvenom mrežom X.
Pritom nije naveo na koja se istraživanja poziva, ali je otišao i korak dalje, ustvrdivši da okupirana ukrajinska područja zapravo nisu ukrajinski teritorij, već povijesno pripadaju Rusiji.
Takve tvrdnje uklapaju se u njegovu dugogodišnju retoriku kojom osporava ukrajinsku državnost i opravdava rusku invaziju. Posebno su znakovite u trenutku kada Washington najavljuje novi krug mirovnih pregovora, a Putin istodobno poručuje da je spreman razgovarati, ali i da će Rusija, ne postigne li dogovor, ostvariti sve svoje ratne ciljeve.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....