Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj: ‘Rusija vodi rat protiv nas već stoljećima. I neće ga dobiti‘

Povodom 35. obljetnice neovisnosti Ukrajine, ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj dr. sc. Vasilj Kirilič objavio je izjavu u kojoj se osvrnuo na višestoljetnu borbu ukrajinskog naroda za neovisnost, ali i na aktualni rat s Rusijom.

U tekstu naslovljenom „Deset točaka o borbi Ukrajinaca za slobodu” Kirilič govori o povijesnim odnosima Ukrajine i Rusije, ulozi ukrajinske vojske i predsjednika Volodimira Zelenskog te položaju Ukrajine u europskoj i zapadnoj sigurnosnoj arhitekturi. Njegovu izjavu u nastavku prenosimo u cijelosti:

Deset točaka o borbi Ukrajinaca za slobodu

Izjava dr. sc. Vasilja Kirilića, veleposlanika Ukrajine, povodom 35. obljetnice neovisnosti Ukrajine

1. Rusija vodi rat protiv Ukrajine već stoljećima.

Ovu tezu potvrdit ću s nekoliko činjenica.

Godine 1708. moskovska je vojska zauzela i sravnila sa zemljom Baturin, glavni grad ukrajinskog hetmana Ivana Mazepe, te masakrirala i spalila sve stanovnike grada, bez obzira na dob ili spol. Prema različitim procjenama, poginulo je između 11.000 i 15.000 stanovnika Baturina.

Godine 1775. ruska carica Katarina II. uništila je posljednju Zaporošku Sič – uporište slobode i demokratskog poretka života Ukrajinaca. Ruske su trupe provele nalog moskovskih carskih vlasti da se u potpunosti iskorijeni ukrajinska kozačka tradicija slobode.

Godine 1918. boljševička je vojska pokrenula ofenzivu protiv novostvorene Ukrajinske Narodne Republike kako bi slomila pokušaj Ukrajinaca da izgrade vlastitu državu. U to su vrijeme ruskoj Crvenoj gardi u Kyivu suprotstavilo se otprilike 500 studenata, koji su se borili protiv 4000 ruskih vojnika.

1930-ih godina Komunistička partija Sovjetskog Saveza počinila je genocid nad Ukrajincima – Holodomor. Prema arhivskim izvorima, komunistička politika istrebljenja Ukrajinaca putem Holodomora odnijela je živote oko 8 milijuna mojih sunarodnjaka.

Šezdesetih godina ukrajinska inteligencija – istaknuti književnici i pjesnici, značajni umjetnici i aktivisti za ljudska prava – javno se usprotivila sovjetskom autoritarizmu, no bila je zatvarana i progonjena u sibirske zatvore. Više od stotinu pripadnika ukrajinske inteligencije, koji su činili moralnu oporbu sovjetskom autoritarizmu, proveli su desetljeća u koncentracijskim logorima u Sibiru.

Te su činjenice povezane s dugogodišnjim ciljem Rusije: spriječiti stvaranje ukrajinske države i spriječiti Ukrajince u očuvanju njihova ukrajinskog nacionalnog identiteta.

2. Ukrajina je postala novo moralno i strateško središte slobodnog svijeta.

„Ukrajinci su duboko vezani za svoju neovisnost”, napisao je Burguen, francuski vojni ataše u Sankt Peterburgu, svojoj vladi 1802. godine.

Ova je istina, izrečena prije više od dva stoljeća, svjedočila o prirodi ukrajinske neovisnosti.

Prošla su stoljeća, a Ukrajinci i dalje nastavljaju borbu za svoju neovisnost.

I ponovno – protiv ruskog agresora.

Baš kao što su činili prije tristo godina.

Kroz stoljeća Ukrajinci su sačuvali najviše ljudske vrijednosti – potrebu za slobodom i neovisnošću.

Ukrajinci su platili najvišu cijenu za slobodu — vlastite živote.

3. Ukrajina više nije autsajder.

Ukrajina, zemlja za koju se predviđalo da će je Rusija pregaziti za nekoliko dana, postigla je neviđen rezultat u ratu s Rusijom, pritom revolucionirajući način ratovanja.

4. Ukrajina je postala nezamjenjiv sigurnosni partner zapadnom savezu.

Iskustvo u obrani slobode i sigurnosti građana stječe se na bojištu. Oružane snage Ukrajine predvodnice su modernih metoda i tehnologija za zaštitu države i društva od agresora.

5. Nedavno se činilo nemogućim: najveća kopnena vojska na Zapadu sada je vjerojatno ukrajinska.

Mjera Oružanih snaga nije možda samo njihov brojni sastav, već i njihova sposobnost učinkovitog suprotstavljanja prijetnjama. Oružane snage Ukrajine sposobne su, jake i stoga velike. Ta se istina dokazuje na bojištu.

„Smatram Ukrajince najboljim ratnicima. Ukrajinski ratnik odan je do smrti”, izjavio je austrijski nadvojvoda Wilhelm Habsburg (1918.).

Ukrajinski ratnici ratnici su koji brane slobodu i neovisnost.

Ratnici pobjede.

6. Zapanjujuća upornost predsjednika Volodimira Zelenskog jedan je od uvjeta za našu otpornost.

Donedavno se vjerovalo da Ukrajina nema prednost nad agresorom i da joj nedostaju sredstva za pobjedu. Nedostatak tih sredstava nazivan je „kartama”.

U kolovozu 2026. Ukrajina ima toliko karata da ih čak može i podijeliti.

7. Početna točka ovog puta je 25. veljače 2022., kada je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski snimio video „Svi su ovdje” u ulici Bankova.

Ovaj se apel poput vala proširio dvoranom. Od tog trenutka shvatili su da neće odustati. Gledajući unatrag, možemo reći da ova odluka nije samo promijenila ukrajinsku povijest – njezine posljedice proširile su se diljem svijeta.

8. Ruski rat protiv Ukrajine, geopolitička situacija koja se razvila, potaknula je Europu na akciju.

Europa se obnavlja.

Paralelno s jačanjem Ukrajine mijenja se cijela arhitektura zapadne sigurnosti.

Postoji ogromna razlika između povećanja doprinosa saveznika i pronalaska vojne alternative.

9. Srce slobodnog svijeta je u Kyivu.

U Kyivu je mjesto gdje naš hrabri vođa, predsjednik Volodimir Zelenski, i hrabri ukrajinski narod nose baklju slobode.

Za slobodu plaćamo krvlju vojnika. Dakle, ovo je za nas najveći izazov, jer plaćamo najvišu cijenu.

10. Putin neće dobiti rat u Ukrajini.

Mogao bih nabrojiti sve njegove ciljeve, ali neće postići nijedan.

Ovaj je rat bio besmislen, ali Putin ga je svejedno započeo...

A njegov će rat Rusiju koštati više nego Ukrajinu.