UZNEMIRENI ZBOG REAKCIJE BEOGRADA Srbija gubi i male šanse za datum početka pristupnih pregovora s EU

Neshvatljivo je kako se pojedini krugovi u Bruxellesu uzrujavaju zbog srbijanskih reakcija na odluku žalbenog vijeća u Haagu kojom hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača proglašava nevinima i oslobađa ih.

Doduše, Europska komisija “primila je na znanje” odluku Suda te, ponavljajući da je to neovisna institucija, navela da je poštuje. Međutim, neki dužnosnici EU, pogotovo oni zaduženi za zapadni Balkan i odnose sa Srbijom, zabrinuti su zbog posljedica koje bi presuda, kao i reakcije u Srbiji, mogla imati na buduće odnose Srbije i Unije.

Tehnička razina

Najava Srbije da će suradnju s Haaškim sudom svesti “na tehničku razinu” zabrinjavajuća je za Bruxelles, u kojem, pomalo uz čudan osjećaj razumijevanja za takve početne reakcije Beograda, znaju da će to prije svega imati posljedice na samu Srbiju.

Naime, ne samo da EU od Srbije očekuje nastavak pune suradnje s Haaškim sudom nego i dodatne napore. Nizozemska, primjerice, inzistira ne samo na tome da Beograd pruži sve dokaze i predaje dokumente nego i na tome da uloži dodatne napore u otkrivanje i kažnjavanje svih odgovornih za dugogodišnje skrivanje Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici.

Iako su samo dva suca žalbenog vijeća koje je oslobodilo hrvatske generale bila iz EU (Italije i Malte) i obojica su imala zasebno mišljenje, javnost i politička elita u Srbiji usmjerila je bijes zbog oslobađanja hrvatskih generala prema Uniji. Velika je želja Europske komisije i ureda visoke predstavnice za vanjsku politiku Catherine Ashton da se Srbiji omogući ubrzan put prema članstvu u EU.

Nije lako Nikoliću

Ima dužnosnika u tim tijelima koji su uvjereni da je Srbija u stanju znatno brže od Hrvatske ispuniti uvjete za članstvo. No, odluku o tome ne donosi ni Europska komisija ni ured visoke predstavnice, nego države članice. A među članicama ima onih koje smatraju da Srbija treba biti sretna što je uopće dobila status kandidata i da za daljnje korake prvo mora normalizirati odnose s Kosovom. I to je ono što zabrinjava Bruxelles, koji posreduje u dijalogu između Beograda i Prištine te se boji da će ga odluke Haaga ugroziti.

- Nije lako Nikoliću i Tadiću. Što ako sada, 29. studenog, Haaški sud oslobodi i Ramusha Haradinaja, ratnog zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova i bivšeg kosovskog premijera? Možemo li u takvim okolnostima očekivati od Srbije, Nikolića i Dačića da se slože s dolaskom kosovskih policajaca i carinika na granicu sa Srbijom, da dopuste otvaranje kosovskog ureda u Beogradu, da nastave dijalog s Kosovom i suradnju s Haaškim sudom? Morate priznati da to nije lako - rekao nam je jedan od europskih diplomata, koji navodi da među mnogim dužnosnicima EU vlada strah da će reakcije u Srbiji nakon oslobađanja Gotovine i Markača negativno utjecati na mnoge političke procese. Na našu opasku da pravni procesi ne bi trebali utjecati na političke procese, on kaže da bi to “u principu trebalo biti tako, ali u praksi nije”. Nije malo onih u Bruxellesu koji su prešutno ili otvoreno zagovarali politiku izjednačavanja odgovornosti svih zaraćenih strana u bivšoj Jugoslaviji.

To se prije svega odnosi na one koji su danas na važnim funkcijama u EU i koji ne znaju previše o ratu. Jedan od njih je nedavno, na jednoj raspravi, javno usporedio Miloševića s Tuđmanom i Izetbegovićem. Upitan zna li da je srbijanski premijer Ivica Dačić bio jedan od najbližih suradnika Slobodana Miloševića, uzrujano je odgovorio da “EU neće pristati na povratak u prošlost jer ako se uđe u tu igru, vidjet će se da su svi bili dio nečega, i Milošević, i Tuđman, i Izetbegović”. Često su u EU i dokumentima ime generala Ante Gotovine stavljali uz ime Radovana Karadžića i Ratka Mladića upravo zato što su to smatrali politički oportunim.

Poricanje Srebrenice

Posljednje oslobađajuće presude u Haagu na neki se način doživljavaju i kao poraz politike izjednačavanja krivnje, kojom se, kako se čini, služila i bivša tužiteljica Haaškog suda Carla Del Ponte. Štoviše, ona je čak pokušavala amnestirati JNA izjavama da su za zločine u Vukovaru krivi samo pojedinci, dok je za zločine nad Srbima pokušavala okriviti Hrvatsku.

Jedan bivši visokorangirani dužnosnik EU, sada u mirovini, kaže da bi se donositelji odluka u EU više nego odlukama Haaškog suda trebali brinuti nad time “što su u Srbiji na vlasti nekad najbliži suradnici Miloševića i Šešelja, kao i zbog činjenice da većina u Srbiji i dalje poriče genocid u Srebrenici, da to čini i Tomislav Nikolić, a da za to ima razumijevanja čak i bivši predsjednik Boris Tadić”. - Istina je da su zločine činile sve strane, ali istina je i da je Srbija najviše kriva i odgovorna i s tim mora živjeti - rekao nam je taj umirovljeni dužnosnik.

Ipak, u EU se slažu da će i Srbija, kao što je bio slučaj s Hrvatskom, sama utjecati na svoj put prema EU. Stoga, ako Beograd odluči smanjiti suradnju s Haaškim sudom, onda će za to snositi posljedice. Kad je o Hrvatskoj riječ, u Bruxellesu su zadovoljni izjavama predsjednika Josipovića i premijera Milanovića koji, bez obzira na trenutnu euforiju, izražavaju odlučnost Hrvatske da domaći sudovi nastave suditi pojedincima za ratne zločine. To je važno pitanje jer Hrvatska još nije dobila i zadnje zeleno svjetlo za ulazak u EU.