DIPLOMATSKA OFENZIVA

Užarene telefonske linije, svi su htjeli do Zelenskog: Zapad nudi mir, ali zna se pod čijim uvjetima

Volodimir Zelenski razgovarao je s Joem Bidem, Emmanuelom Macronom i Recepom Tayyipom Erdoganom, a Erdogan i s Vladimirom Putinom

Vladimir Putin, ispaljivanje projektila, Volodimir Zelenski/Ilustracija

 AFP/Profimedia

Ova su nedjelje telefonske linije bile doslovno užarene. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je bio tražen, s njim su razgovarali predsjednici SAD-a, Joe Biden, Francuske, Emmanuel Macron i Turske, Recep Tayyip Erdoğan. Ovaj potonji je nazvao i prijatelja u Moskvu, Vladimira Putina.

Razgovor Macrona i Zelenskog bio je prigodan jer se u utorak u Francuskoj održavaju dvije konferencije, "Solidarnost s ukrajinskim narodom" okupit će države koje podupiru Kijev kako bi pružile konkretan i vrlo kratkoročan odgovor na hitne potrebe kako bi se preživjela zima, posebno kad je riječ o pristupu električnoj energiji, grijanju i vodi. O toj su temi u ponedjeljak raspravljali čelnici skupine G7 na virtualnom sastanku i ministri vanjskih poslova EU.

Druga će biti francusko-ukrajinska konferencija za otpornost i obnovu na kojoj će se okupiti gotovo 500 francuskih tvrtki za dugoročnu pomoć Ukrajini.

Priopćenje službenog Pariza donosi rečenicu koja se provlači kroz gotovo sve objave nedjeljnih razgovora: "Predsjednik Republike pozdravio je ukrajinski prijedlog mirovnog plana u deset točaka i rekao da ga u potpunosti podržava".

Ukrajinski plan u 10 točaka

Riječ je o planu koji je predsjednik Zelenski iznio na summitu skupine G20 na Baliju 15. studenog u kojem se naglašava: nuklearna sigurnost, sigurnost hrane, energetska sigurnost, oslobađanje zarobljenika, teritorijalni integritet Ukrajine, povlačenje ruskih snaga, pravda, zaštita okoliša, sprječavanje eskalacije i potvrda završetka rata.

Predsjednik Zelenski je Bidenu naglasio da Ukrajina želi postići mir te je skrenuo pozornost na "važnost konsolidacije međunarodnih napora da se taj cilj ostvari" ističući plan u deset točaka. Bijela kuća je objavila sljedeće: "Predsjednik Biden pozdravio je otvorenost predsjednika Zelenskog za pravednim mirom utemeljenim na osnovnim načelima sadržanim u Povelji UN-a".

Turska je objavila da se tijekom razgovora predsjednika Erdoğana sa Zelenskim "također razgovaralo o mogućim doprinosima provedbi mirovnog plana koji je ukrajinski predsjednik iznio tijekom summita G20". Erdoğan je i u razgovoru s Putinom "izrazio iskrenu želju za što bržim prekidom rusko-ukrajinskog rata". Kremlj se u obznani nije referirao na taj dio razgovora navodeći samo da je "Vladimir Putin iznio svoju temeljnu procjenu situacije oko Ukrajine".

Može se zaključiti da je tema mirovnih pregovora aktualna. Prepreka je što Moskva niti ne spominje ukrajinski plan jer i dalje smatra da će moći o Ukrajini pregovarati sa SAD-om. Dobro je, ipak, što se o mirovnim pregovorima razgovara.

Ostali su dijelovi razgovora bili očekivani, predsjednik Biden je najavio pomoć Kijevu u protuzračnoj obrani i "podršku energetskoj infrastrukturi za jačanje stabilnosti ukrajinske energetske mreže nakon ciljanih napada Rusije".

Turski predsjednik Erdoğan je znatan dio razgovora s ukrajinskim i ruskim predsjednikom posvetio izvozu žitarica pa je Zelenskom rekao da se taj koridor može "proširiti na različite vrste hrane i druge robe". Putinu je spomenuo da je dosad "zajedničkim naporima isporučeno više od 13 milijuna tona žitarica potrebitima, te da također mogu pokrenuti aktivnosti na izvozu drugih vrsta hrane tim koridorom". Moskva na to odgovara ustaljenom pričom da je potrebno "uklanjanje prepreka pošiljkama iz Rusije kako bi se zadovoljile potrebe zemalja koje su najpotrebnije". Kremlj, dakle, smatra da hrana još uvijek nije stigla onima koji je trebaju.

Sukob Rusije i Turske oko Sirije

Interesantan je nastavak sukoba Ankare i Moskve oko Sirije. Erdoğan tvrdi da sirijske kurdske snage (YPG), uz podršku Kurdske radničke partije (PKK) "nastavljaju separatističke aktivnosti i terorističke napade na sjeveru Sirije ciljajući na Tursku" dodajući da je "prioritetno ukloniti teroriste s granice barem u dubini od 30 kilometara u prvoj fazi u skladu s Memorandumom iz Sočija iz 2019. godine". Rusija ne dijeli te stavove pa navodi da se "razgovaralo i o rješenju sirijske krize u kontekstu poštivanja rusko-turskog Memoranduma o razumijevanju iz Sočija iz 2019. godine", a obrambena i vanjskopolitička tijela će održavati bliske kontakte.

Turska se silno želi predstaviti glavnim posrednikom između Ukrajine i Rusije i, treba reći, uspješno je dovela do sporazuma o izvozu žitarica. To ipak nije ublažilo zabrinutost EU zbog bliskih veza Ankare i Moskve. "Sve dublje gospodarske veze između Turske i Rusije su razlog za veliku zabrinutost", rekao je šef diplomacije EU-a Josep Borrell u pismu Europskom parlamentu, objavila je u nedjelju njemačka medijska grupa Funke. Drugi razlog za zabrinutost predstavlja nastavak turske politike da se "ne pridružuje restriktivnim mjerama protiv Rusije" koje je uvela Unija, stoji u pismu.

Tomu treba dodati da je Erdoğan u nedjelju zaprijetio Grčkoj, saveznici u NATO, da rakete koje posjeduje turska vojska mogu pogoditi Atenu ako vlada te zemlje ne prestane s militarizacijom otoka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 17:01