Ovo bi mogao biti odlučujući tjedan za rat u Ukrajini, s dva niza na brzinu dogovorenih pregovora koji se održavaju u Parizu i Rijadu. Europski čelnici sastali su se u Francuskoj dok traže odgovor na plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da otvori pregovore s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom o okončanju rata.
U utorak bi se, pak, u saudijskoj prijestolnici Rijadu trebali sastati ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik Marco Rubio.
Ukrajina, na koju je Rusija pokrenula invaziju punog opsega prije gotovo tri godine - 24. veljače 2022. - ne prisustvuje niti jednom od ova dva događaja koja se tiču upravo njezine sudbine. Kremlj trenutačno kontrolira više od petine ukrajinskog teritorija, uglavnom na jugu i istoku zemlje.
BBC je u ponedjeljak donio analize svojih dopisnika u kojima se tematizira čemu se ključne sile nadaju da će proizaći iz ta dva dana intenzivne diplomacije.
Sastanak europskih čelnika u Parizu
Kada je pariško okupljanje u pitanju, u analizi stajališta Velike Britanije BBC-jev Harry Farley navodi kako se britanski premijer Keir Starmer uoči sastanka nadao da će biti most između europskih čelnika i Bijele kuće koja ih kritizira zbog njihovih niskih izdvajanja za obranu.
Starmer je ponudio da pošalje britanske snage na teren u Ukrajini i to je dio uloge koju London u tome želi igrati. Britanska vlada je inzistirala na tome da uvjeti svakog mirovnog sporazuma ovise o Ukrajini. To se promijenilo nakon što je nova američka administracija signalizirala da je povratak na granice iz 2014. "nerealan".
Umjesto toga, Starmer se sada nada da će mu se više europskih zemalja u Parizu pridružiti u ponudi svojih snaga kako bi osigurali dogovor i tako spriječili ponovnu invaziju Rusije.
No, dok je britanski premijer u Parizu, u Westminsteru traje rasprava o tome koliko bi država trebala trošiti na obranu. Laburisti su obećali da će "pripremiti put" za povećanje izdvajanja za obranu sa sadašnjih 2,3 posto BDP-a na 2,5 posto. Izvori iz sustava obrane kažu da bi to bio značajan porast.
No, još uvijek nema datuma kada bi se to moglo dogoditi, a mnogi ističu da je stvar postala hitna.
Kada je Njemačka u pitanju, Damien McGuinness, dopisnik iz Berlina, navodi da to što samo nekoliko dana prije nacionalnih izbora kancelar Olaf Scholz također boravi u Parizu, pokazuje koliko su njemački čelnici uznemireni Trumpovim pristupom Ukrajini.
Sve glavne stranke u Njemačkoj osudile su američke prijedloge da se mirovni sporazum postigne bez Ukrajine ili Europske unije, dok krajnje desni i populistički lijevi političari pozdravljaju razgovore s Putinom i žele da Berlin prestane naoružavati Kijev.
No, ističe McGuinness, oni neće doći na vlast.
Dakle, kako god izgledala iduća njemačka vlada, njemačka podrška Ukrajini ostat će snažna, i to zato što politička elita u Berlinu shvaća da bi loš dogovor - onaj kojim se potkopava ukrajinski suverenitet - bio katastrofalan za Njemačku.
PROČITAJTE VIŠE: Završio je sastanak lidera Europe u Parizu: ‘Da‘ za mir u Ukrajini, ali uz tri jasna uvjeta!
S druge strane, imajući na umu ratna razaranja u njemačkim ratovima u 20. stoljeću, glasači u Njemačkoj zaziru od militarizacije. Tijekom posljednje tri godine, zemlja se uspješno oslobodila ovisnosti o ruskim energentima i znatno je povećala izdvajanja za obranu. No, to je istovremeno teško pogodilo njemačko gospodarstvo, a kasniji obračuni vezani uz proračun izazvali su kolaps njemačke vlade.
Stoga političari pokušavaju izbjeći javne rasprave o teškim pitanjima, poput povećanja NATO-ovih ciljeva potrošnje na obranu ili slanja njemačkih mirovnih snaga u Ukrajinu, barem dok ne prođu izbori.
Poljska, pak, pruža snažnu i ključnu podršku Ukrajini od početka ruske invazije punog opsega i ključno je logističko središte za vojnu i humanitarnu pomoć koja dolazi u zemlju.
Varšava glasno ponavlja svoj stav i upozorava da se Rusiji ne može dopustiti da dobije rat koji je pokrenula jer bi tada sigurnost cijele Europe bila u pitanju. Stoga u poljskoj prijestolnici, kako piše Sarah Rainsford, dopisnica za istočnu Europu iz Varšave, postoji zaprepaštenje što izgleda kao da SAD pristaje na ključne zahtjeve Moskve, čak i prije početka pregovora, budući da Poljska vrlo jasno vidi Rusiju kao agresora i opasnost.
Rusija je razlog zašto Poljska troši mnogo na vlastitu vojsku - sada već gotovo 5 posto BDP-a - i slaže se sa SAD-om po pitanju toga da bi ostatak Europe trebao učiniti isto. "Ako mi, Europljani, sada ne uspijemo potrošiti mnogo na obranu, bit ćemo prisiljeni potrošiti 10 puta više ako ne spriječimo širi rat", napisao je poljski premijer Donald Tusk na X-u tijekom puta na pregovore u Pariz.
Po pitanju slanja poljskih vojnika u Ukrajinu, kako bi pomogli u provedbi bilo kakvog eventualnog prekida vatre, vladini dužnosnici su oprezni i za sada odbacuju tu mogućnost, što je učinio u ponedjeljak i sam Tusk (op.a).
Kada su u pitanju nordijske i baltičke zemlje, Danska je jedina nordijska država na sastanku u Parizu, no europski diplomati su istaknuli da će ona zastupati interese svojih baltičkih susjeda na istoku - Estonije, Latvije i Litve - koji svi graniče s Rusijom i osjećaju se posebno ranjivima na svaki budući Putinov napad, piše Nick Beake, dopisnik iz Kopenhagena.
Inače, potresi izazvani drugim Trumpovim mandatom već su prodrmali Dansku. Njegova ponovno izražena želja da preuzme Grenland, autonomni danski teritorij, potaknula je dansku premijerku Mette Frederiksen prošlog mjeseca da krene na turneju po savezničkim europskim prijestolnicama kako bi prikupila potporu u otporu.
U ponedjeljak u Parizu Frederiksen ponovno nazoči na brzinu sazvanom sastanku kao odgovoru na Trumpovo preoblikovanje transatlantskog sigurnosnog krajolika.
Frederiksen još nije krenula Starmerovim stopama obećavajući slanje mirovnih snaga na terenu u Ukrajini, no danski mediji citiraju ministra obrane Troelsa Lunda Poulsena, koji je rekao kako on to ne isključuje, ali i da je još prerano govoriti o tome.
Kada je Francuska u pitanju, predsjednik Emmanuel Macron sazvao je neslužbeni susret u ponedjeljak - ne "summit", barem kako su inzistirali tamošnji dužnosnici - kako bi se pomoglo Europi da koordinira odgovor na sve nenaklonjeniji stav Washingtona prema europskom kontinentu i na sve što proizlazi iz ubrzanih pregovora Bijele kuće s Kremljom.
"Europljani, dok razgovaramo, nisu koordinirani, ali to može biti cijela poanta (ovog) summita u Parizu, a to je početak koordinacije... Jesmo li spremni? Odgovor je ne. Možemo li se pripremiti? Odgovor je da", rekao je francuski vojni stručnjak Francois Heisbourg, komentirajući potrebu da Europa radi zajedno na pripremi mogućih mirovnih snaga za Ukrajinu, kako piše Andrew Harding, dopisnik iz Pariza. "Europom puše vjetar jedinstva kakav nije viđen od covida", ocijenio je francuski šef diplomacije Jean-Noël Barrot.
U Francuskoj - zemlji koja je uvijek na oprezu kada su u pitanju američki geopolitički manevri - trenutačno vlada posebno nervozno raspoloženje, a naslovnice upozoravaju na novu "osovinu Trump-Putin" koja će ostaviti po strani ili "napustiti" Europu po pitanju rata u Ukrajini.
"U cijeloj Europi bismo trebali biti u izvanrednom stanju", upozorio je bivši premijer Dominique De Villepin na nedavnoj konferenciji za novinare, optužujući "arogantnog" Trumpa da pokušava "vladati svijetom bez principa i poštovanja".
Sastanak ruske i američke delegacije u Saudijskoj Arabiji
Kada je u pitanju pozicija Rusije uoči sastanka u Rijadu, dopisnica ruske ispostave BBC-a u Parizu, Liza Fokht, ističe da je Putin od ljeta ponavljao da su njegovi glavni uvjeti za početak pregovora o okončanju rata priznanje teritorija koje je Moskva okupirala u Ukrajini, ukidanje sankcija Rusiji i odbijanje zahtjeva Ukrajine za pridruživanje NATO-u.
PROČITAJTE VIŠE: Samo jedna vojska može zaustaviti Putina, sve drugo su tigrovi od papira!
Većina europskih zemalja kategorički odbija ove zahtjeve. SAD je bio vrlo oprezan u raspravi o ustupcima koje bi Rusija mogla učiniti, iako su i Bijela kuća i Pentagon naglasili da očekuju kompromise s "obje strane".
Prioritet Moskve, kako se navodi, očito je upravo susret u Saudijskoj Arabiji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da bi "prije svega želio poslušati" američke prijedloge o okončanju sukoba u Ukrajini. Što se tiče Europe, u Kremlju ne vide smisla pozivati je za pregovarački stol.
Putin je godinama tražio dijalog upravo sa SAD-om, državom koju krivi za početak rata u Ukrajini i koju smatra jedinom silom ravnopravnom Rusiji.
No, Moskva bi također možda mogla primiti na znanje Starmerove izjave o spremnosti London ada pošalje mirovne snage u Ukrajinu, jer se po prvi put u tjedan dana rasprava vodi o potencijalnim ruskim, a ne ukrajinskim ustupcima, navodi Fokht. No, je li Rusija spremna na bilo kakve kompromise ostaje otvoreno pitanje, zaključuje dopisnica BBC-a.
Kada je SAD u pitanju, državni tajnik Marco Rubio i posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff bit će na čelu američkog pregovaračkog tima u Rijadu, no glas odluke vjerojatno je udaljen više od 11900 kilometara, u Palm Beachu na Floridi - onaj Donalda Trumpa, kako piše dopisnik BBC-a Bernd Debusmann Jr.
Unatoč raznim Trumpovim javnim angažmanima posljednjih dana, jasno je da su pregovori s Rusijom oko sudbine Ukrajine bili iza kulisa bili u njegovom fokusu. Trump je u nedjelju rekao novinarima da je bio u toku s najnovijim razvojem događaja te da razgovori "napreduju".
Njegov kratkoročni cilj je zaustaviti borbe u Ukrajini. Dugoročno gledano, čini se da želi manje američkog uplitanja, s obzirom na to da je SAD Kijevu poslao oružje u vrijednosti desetke milijardi dolara. Trump se također zalagao za pristup rijetkim mineralima u Ukrajini u zamjenu za pomoć ili čak kao kompenzaciju za potporu koju su SAD već pružile Ukrajini.
No, još nije rekao kako bi izgledala poslijeratna Ukrajina, što je upalilo zvona na uzbunu u Europi. Također je istaknuo kako očekuje da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bude dio "rasprava", ali ne i razgovora u Rijadu. Rubio je, pak, izjavio da su razgovori u Saudijskoj Arabiji samo početak duljeg procesa koji će "očito" uključivati Europu i Ukrajinu.
Ipak, te primjedbe vjerojatno neće pružiti utjehu američkim saveznicima koji su slušali Trumpove komentare posljednjih nekoliko dana, zaključuje Bernd Debusmann Jr.
Odgovarajući na pitanje BBC-ja u srijedu, Trump je rekao kako je sklon složiti se s procjenom svog ministra obrane Petea Hegsetha da je povratak Ukrajine na granice prije 2014. nerealan, iako očekuje da bi Kijev mogao dobiti "nešto" od tih teritorija natrag. Za sada se čini da to rješenje nije prihvatljivo Zelenskom i ostatku ukrajinskog vodstva.
Ukrajina - ne sudjeluje na pregovorima u Rijadu i Parizu
U međuvremenu, kako piše Marijana Matvejčuk, dopisnica BBC-a iz Kijeva, Ukrajina u Kijeva, Ukrajinci osjećaju da im je budućnost neizvjesna, kao što je to bila i u veljači 2022. godine.
Ukrajinci, navodi, žele mir, kako se ne bi budili uz zvukove sirena i kako ne bi gubili voljene na bojnom polju i u gradovima na prvoj liniji. Moskva je okupirala gotovo 25 posto teritorija Ukrajine, a obrana zemlje imala je cijenu od više desetaka tisuća života njezinih građana.
Kijev je u prošlosti inzistirao na tome da svaki mirovni sporazum uključuje potpuno povlačenje ruskih snaga s ukrajinskog teritorija. To ne uključuje samo područja koja je Rusija okupirala tijekom svoje gotovo trogodišnje sveobuhvatne ofenzive, već i crnomorski poluotok Krim, koji je Rusija okupirala i nezakonito anektirala nakon 2014. godine, te regije Doneck i Luhansk, gdje je Rusija podržala proruske separatiste u borbama, također nakon 2014.
Ukrajinci također strahuju od mirovnog sporazuma poput onih iz 2014. ili 2015., kada su teške borbe prekinute, ali unakrsna vatra na granici i dalje je odnosila žrtve. Bez sigurnosnih jamstava, kako se ističe, to bi značilo i mogućnost obnavljanja rata za desetak godina. "Ukrajina smatra sve razgovore o Ukrajini bez Ukrajine takvima da ne daju rezultate i ne možemo priznati... dogovore o nama bez nas", rekao je ukrajinski predsjednik o američko-ruskom sastanku.
Bez obzira na format bilo kakvih mirovnih pregovora, Ukrajinci žele sudjelovati u odlučivanju o vlastitoj budućnosti. Mnogi u Ukrajini na prethodne mirovne dogovore s Moskvom gledaju kao da su samo utrli put ruskoj invaziji punog opsega. Stoga Ukrajina strahuje da bi bilo kakav dogovor bez njih mogao dovesti do treće runde rata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....