Upoznajte inicijatora pobune koja je natjerala Vučića da se povuče: ‘Ništa bez pritiska na ulici‘

Bravo Ćuto! I bravo aktivisti Ekonomskog ustanka – poruka je transparenta koji je uvis na nekoj limenoj konstrukciji valjda od kuhinjskih elemenata na prošlosubotnjoj blokadi beogradskog autoputa podigao prosvjednik. Pozirao je kolegi Tomu Dubravcu, a zatim mu reče:

- Čekaj, ima i pozadi, slikaj i to!

A na drugoj strani pisalo je: Hvala Savo!

Tog Save, Manojlovića iz Inicijative "Kreni - Promijeni", međutim, prošle subote nije više bilo na ulici jer je obećao da će prestati s blokadama ako Aleksandar Vučić povuče dva sporna zakona - o eksproprijaciji i referendumu. Volove se drži za rogove, a čovjeka za riječ, rekao je u tih dana više puta, pa ponovio i za Slobodnu Dalmaciju.

Razgovarali smo na Košutnjaku prošle nedjelje dok je prvi ovogodišnji snijeg zatrpavao Beograd i pola Srbije, donijevši poput šalice kapučina predah od zakuhane političke situacije. Upravo Savo je inicijator pobune koja je natjerala Vučića da se povuče. Osmislio je plan, istaknuo dva jasna zahtjeva, okupio još četrdesetak organizacija i baš kao što naziv njegove inicijative i poručuje – krenuo i promijenio.

No je li Aleksandar Vučić ekspresnim povlačenjem dvaju zakona pred pobunjenike s ulice samo bacio predjelo da im zatomi glad. Zašto Savo misli da više ne treba protestirati s obzirom da konačni cilj akcije, a to je zaustavljanje strane kompanije "Rio Tinto" da otvori rudnik litija u Jadarskoj dolini, još nije postignut?

Desetljeća istraživanja

Poznato je, naime, da kompanija već više od deset godina na toj lokaciji provodi istraživanja kako bi točno utvrdila količinu rudače u čijem sastavu je element za kojim vlada velika potražnja u svijetu. Vijest da ga Srbija ima u značajnim količinama činila se kao bingo za naše susjede pa je tako građanima i predstavljena. No, pojedini stručnjaci rudarsko-inženjerskih i kemijskih usmjerenja zajedno s ekološkim aktivistima počeli su sve glasnije upozoravati na veću štetu od koristi te su zakonski prijedlozi shvaćeni kao čisti ustupak stranim kompanijama da provedu projekt ne mareći za javni interes niti želje građana.

- Sjećate li se onih protesta "Jedan od pet miliona" – pita nas ovaj aktivist kojega neki analitičari smatraju izglednim novim licem na političkoj sceni, a za kakvima građani, razočarani mnogim akterima koji se provlače od jedne do druge stranke i inicijative, već godinama žude. Tek mu je 37 godina, što se, kad nije u odijelu već u trapericama, učini previše. Za sebe kaže da se bavi društvenim organiziranjem i javnim nastupom. Pravnik je po struci, već je kao student bio stipendist Vlade Republike Srbije, Kluba privrednika, Rotary kluba Beograd Čukarica i Fondacije Konrad Adenauer. Bio je na postdiplomskom usavršavanju na Institutu za federalizam u Švicarskoj, završio je i tečaj na Harvardu, ljetnu školu na John Hopkins institutu, volontirao posvuda po svijetu s Rotaract organizacijom, a radio je i kao mlađi savjetnik u Ustavnom sudu Republike Srbije. Kažu danas da je strani plaćenik, zovu ga Rokfelerovac, na što on samo odmahuje rukom i priznaje da su dobili sredstva iz Rockefeller fundacije. Ironično dodaje kako je i njemački špijun.

Na prosvjedima "Jedan od pet miliona" prvi put je postao vidljiviji jer se pojavljivao za govornicom, ali napominje da nije bio organizator. Već tada je, kaže, shvatio da zahtjevi moraju biti jasni i puno je naučio o građanskim pobunama.

- Na tim protestima su stalno mijenjani zahtjevi, stalno su ih organizatori dodavali, ako bi se pojavilo više ljudi vikali su da žele da Vučić padne, a to ne ide – pojašnjava nam i dodaje kako je bit u tome da zahtjev mora biti pravno utemeljen, razuman i dobronamjeran, te da ga ljudi prihvaćaju i da su spremni na javni pritisak. U slučaju nedavno aktualnih Zakona o eksproprijaciji i Zakona o referendumu uključila se i odvjetnička komora što je građanima uveliko olakšalo put do cilja s obzirom na to da je Vučić sve prikazao zapravo kao ustupak pravnim stručnjacima, a ne ulici.

Manojlović najavljuje potpisivanje peticije kojom će predložiti zakon Skupštini kojim će biti moguće spriječiti kopanje rudnika. Dakle, legalne zakonske procedure prethode jednako legalnim pritiscima na ulici.

- Jesu li posljednji prosvjedi prijavljeni – pitamo ga.

- Nisu, jer blokade prometnica nitko ne bi dozvolio, ali i to je legalno kada se iscrpe sva demokratska zakonska prava – kaže Savo. Priča nam kako su svojevremeno pokrenuli peticiju za ograničavanje realityja na televizijama.

- Željko Mitrović s televizija Pink i Hepi ima neograničene sate za zabavu i to u bilo koje doba dana, a ovdje je to prešlo sve granice. Šamaraju žene, pa to je katastrofa šta se ovdje prikazuje... Postoji zakon o rudarstvu, postoje uvjeti pod kojima se nešto kopa, postoji pravna sigurnost i ne možete vi uletjeti s nečim i tražiti da se ovima zabrani. Podržavamo pritisak u Loznici, to ima smisla – kaže Manojlović i najavljuje svoje sudjelovanje na prosvjedima u tom gradu kada se bude usvajao prostorni plan.

Raseljavanje, zagađenje...

No zašto aktivisti toliko odbijaju iskapanje litija?

- U slučaju otvaranja rudnika posvuda u svijetu ljude se raseljava, ovo će zagaditi rijeke, zagadit će i Bosnu i Rumunjsku, pa sliva se u Savu... Ne razumijem se, nisam ekspert za to područje, ali imamo stručnjake poput Dragane Đorđević ili akademika Nenada Kostića koji je radio na najvećim američkim univerzitetima, oni objašnjavaju zašto je to loše. Ruda jadarit koja je specifična ne može se na ekološki održiv način eksploatirati, jer potrebna je velika količina vode iz rijeka. Litij postoji i u Čileu, tamo su najveće svjetske rezerve, ali je moguće raditi na ekološki održiv način. Svako rudarenje je na neki način štetno i uvijek radite analizu donosi li više benefita ili štete.

- Ali u tvrtki "Rio Tinto" odgovorili su nam da konačna studija utjecaja na okoliš nije završena i će biti javna rasprava – napominjemo.

- Kod nas javna rasprava bez pritiska na ulici nikad ne uspije. Rio Tinto je već većinu fakulteta, poput Rudarsko-geološkog plaćao, mi smo ogorčeni i zbog toga što taj projekt podržavaju iz Europske unije. Vučić priča o tome kao da je studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš samo formalnost i to već izaziva sumnju da će ta studija biti takva da se prilagodi projekt. Ako tome svemu pridodamo korupciju, jednostavno ne vjerujemo vlastima. Već se prostorni plan prilagođava, već se gradi zaobilaznica, "Rio Tinto" sam gradi ceste, pa ne ulazite vi u taj projekt tek tako. Ne čekaju oni studije, vi vidite da su oni već ušli u to. Deal već postoji i sad se kao čekaju institucije koje će ustvari sve namjestiti. E to nama nije prihvatljivo i mi ćemo zaista ovaj problem rješavati na ulici. To nije prijetnja, nego neka vrsta zakonomjernosti jer kad društvene probleme ne rješava sistem, ljudi eksplodiraju i ta eksplozija se razlijeva na ulici.

Manojlović nam kaže kako je zapravo došlo do ove posljednje blokade ulica u Srbiji.

- Počela je pobuna lokalno i krenula se širiti peticija, mi tada idemo u kampanju. Imali smo prosvjed s crvenim kartonima pred firmom "Rio Tinto", onda su se ljudi zainteresirali. Prava pobuna je počela kad je ta firma krenula u reklamnu kampanju po medijima. Mi smo onda snimili svoju reklamu uz pomoć donacija građana, poznati glumci su nam pomogli, dogovorili smo s Radio-televizijom Srbije i bilo je sve super, al' najednom su se s RTS-a prestali javljati. Nisu nam čak rekli ni formalno obrazloženje i tada smo mi ovako poručili: Ili puštate reklamu do petka ili mi idemo u protest, imat ćete veliku premijeru ispred zgrade televizije. Tada smo dijelili svoju reklamu po društvenim mrežama i prvi dan ju je vidjelo više od milijun ljudi. Zaprijetili smo da će Srbija stati potpuno! A Vučić je rekao - da me ubijete, neću povući zakone. Ipak smo krenuli i dobili smo. Neozbiljno je sada kazati idemo dalje jer Vučić je sve vrijeme govorio 'oni mene ruše, oni nisu ekolozi'...

Ali praktično je u pravu, ekološki ustanici ne kriju da će izaći na proljetne izbore. Hoćete li se vi kandidirati?

- Rekao sam da neću, i neću. Meni je jasno da u ove proteste svi ubacuju svoju ideologiju, a mi smo rekli da ideologija nije bitna. Nama su dolazili i antivakseri i molili nas da ovo bude borba protiv COVID putovnica, ali i neki ljudi koji su vakseri koji bi vjerojatno htjeli, ne znam, da izbodemo ove antivaksere... Ne možemo svima ispunjavati zahtjeve, ispali bismo neozbiljni. Političke stranke imaju u travnju izbore, u redu je da je ovo njihova kampanja, podržavamo, a sada se ljute što smo mi održali riječ. Ne postoji šansa da je ne održimo. Rekli smo da nećemo izlaziti na izbore, i za to smo dali riječ. Kandidiranje na izborima bi nam bilo samo opterećenje, a ako sam za ulicu i za blokadu jer su nam ugrožena prava i sustav, mi ih ne možemo omogućiti, znači da ne sudjelujem na izborima. Nije ni Gandhi sudjelovao na izborima... Nas su podržali i neki predstavnici vlasti, pa sportaši poput Đokovića. Mi želimo spasiti Srbiju od ekološke katastrofe i jasno smo rekli da Srbija nije kolonija i da ćemo "Rio Tinto" tretirati kao okupatore i bilo koga tko im pomaže kao suradnike okupatora. Sve ćemo učiniti da im uništimo reputaciju, a to podrazumijeva i Europsku uniju koja također gura projekt. I na sastanku s veleposlanicima Europske unije rekli smo jasno da se Srbija nalazi pred građanskim sukobom i da nećemo dozvoliti da bilo tko opere ruke ako je direktno podržavao projekt.

Marš s Drine!

Kada se budem htio kandidirati, neću ljude pozivati da jurišaju autoputem. Tada ću izaći s vizijom i idejom, a ne ovako!

- Znači, možda ćemo vas gledati na idućim izborima.

- Možda.

- A gdje bi sebe ideološki svrstali?

- Pa ja sam centar. Sada smo u ovo ušli bez bilo kakve kalkulacije, prvi smo krenuli na autoput. Nama ne treba svake subote bina da recitiramo zapaljive govore i pjevamo, šetamo u krug, naganjamo se s vlastima, dobijemo nešto medijskog prostora i ništa se ne dogodi. Naše je pravo da podnosimo inicijative, vlast mora odgovoriti, a ako to ne uradi, naše je pravo da izađemo na ulicu, jer to postoji i u deklaraciji UN-a. Dakle, ako se ne poštuju ljudska prava, pobuna je legalan čin. Mi svjesno ulazimo u kršenje propisa da bismo zaštitili veću povredu pravnog poretka što i jest definicija građanske neposlušnosti. A ako se bavite politikom to uključuje i neku vrstu kalkulacija, vi se tada brinete o izbornom rezultatu. Ovo je uspjelo jer ništa ne važemo kao političari, često i sa stranim faktorima, a nas je interesiralo samo da spriječimo "Rio Tinto".

Jesu li ipak zakasnili, razmišljamo na glas.

- "Tinto" je dobio istraživanje, i oni sad kad kažu da im je to odobrila prethodna vlast, ali to im nitko ne može dozvoliti jer ljudi iz Jadra to ne žele. Ne postoji obaveza da kopaju, ako im je to netko obećao, to je privatna stvar ili dio koruptivnih radnji. Od šesto hektara tamo u Loznici koji su potrebni za zonu rudnika i pristupnu infrastrukturu, ipak je samo 140 otkupljeno, ako je vjerovati lokalnim aktivistima. I sada pritisak dalje treba biti na vlasti u Loznici kako ne bi usvojili prostorni plan – kaže Manojlović što znači da će, na radost onog prosvjednika što mu transparentom zahvaljuje, biti u koloni koja će ići na gradić uz Drinu. Uz taktove domoljubnog "Marša na Drinu", ondje će osnovna poruka stranom investitoru biti: Marš s Drine!