OPUS DEI OSTAO BEZ OSNIVAČA

Umro je posljednji od suradnika de Balaguera

Javier Echevarría Rodríguez, preminuli čelnik Osobne prelature Opus Dei
 Paolo Cocco / REUTERS

Mons. Javier Echevarría Rodríguez (84), prelat katoličke Osobne prelature Sveti križ i Opus Dei, umro je u ponedjeljak uvečer u Rimu od posljedica plućne infekcije.

On je bio treći čelnik te kontroverzne katoličke organizacije. Na njezinu je čelu bio 22 godine. Prethodili su mu osnivač sv. Josemaría Escrivá de Balaguer y Albás (1928-1975), treći markiz Peralte, te bl. Álvaro del Portillo (1975-1994). Vjerojatni nasljednik je mons. Fernando Ocáriz Braña (72), sada generalni vikar Osobne prelature. On je preuzeo vodstvo Prelature, te je dužan u roku od mjesec dana sazvati njezin izborni kongres, koji će biti održan u roku od naredna tri mjeseca i izabrati novog prelata. Izbor stupa na snagu kad ga potvrdi Papa.

Osobni tajnik

Mons. Echevarría je posljednji iz kruga bliskih suradnika osnivača Opusa, sv. Josemaríje. Bio mu je, naime, osobni tajnik do smrti, a zatim glavni tajnik do izbora za prelata.

Opus Dei utemeljen je 1928. u Španjolskoj kao elitistička organizacija konzervativnih katolika sa zadaćom postizanja osobnog savršenstva i implementiranja kršćanskih ideala u redovite profesije njezinih članova. Organizacija je formalno apolitična, ali je upravo Opusu Dei generalissimus Francisco Franco Bahamonde povjerio program ekonomske obnove svoje fašističke Španjolske 1956, tako da je potkraj generalissimusova života većina članova vlade diktatorskog režima pripadala Opusu Dei, a samo manjina Francovu fašističkome falangističkom pokretu.

Opus Dei je ekonomski veoma jak, bogatiji od mnogokoje države Trećeg svijeta. Za razliku od Vatikana, ne objavljuje svoje zaključne račune, nego jednom u pet godina izvješćuje Papu, a podaci ostaju tajni. Opus Dei na svojim internetskim stranicama tvrdi da "ne postoje različite kategorije članova", nego "naprosto različiti načini življenja istoga kršćanskog poziva, ovisno o osobnim okolnostima svakoga: nevjenčani ili vjenčani, zdravi ili bolesni itd.". Cilj im je, piše na istome mjestu, da svaki "ispuni zadaće i dužnosti svoga statusa, svog poslanja u Crkvi u građanskom društvu, najvećom mogućom savršenošću, težeći identifikaciji s Isukrstom unutar svijeta, u svojim okolnostima i u svojoj profesiji". "Različiti načini življenja" uključuju "numerarije“ (koji žive u apostolskom celibatu, moraju imati sveučilišnu diplomu, te se, uz redovit posao, posvećuju duhovnim djelatnostima).

Tu su i žene

Zatim "pomoćne numerarije" (žene koje profesionalno poslužuju centre Opusa), "pridružene" (žive u apostolskom celibatu, ali u krilu izvornih obitelji, smiju ne biti diplomirani), te "sopranumerarije" (vjenčani ili celibatarci koji sudjeluju podjednako kao i numerariji odnosno pridruženi, ali žive u sklopu svojih obitelji, čine oko 70 posto članstva). Postoje i "suradnici" (koji mogu biti nekatolici, nekršćani, odnosno ne biti vjernici, ali žele pridonijeti radu Opusa i njegovoj duhovnosti).

Od ukupno 91.892 pripadnika Opusa, po ovogodišnjemu Papinskom godišnjaku, njih 2094 bili su svećenici u sklopu Svećeničkog društva Svetoga Križa, od kojih je jedan bio biskup (do Echevarríjine smrti). Većina ih je u Evropi (blizu 50.000), u Amerikama ih je oko 30.000, u Aziji i Oceaniji blizu 5000, u Africi blizu 2000. Prelatura broji 1979 crkava odnosno pastoralnih centara, te dva sveučilišta: Universidad de Navarra u Španjolskoj je sama osnovala, a preuzela je i Universidad de Piura u Peruu. Opus Dei obznanjuje koliko ima članova, ali nikada nije objavio njihov popis. U tome je sličan masoneriji, barem povijesnoj (sadašnja, ona službena, bitno je javnija od Opusa Dei, premda i tu ima razlika od zemlje do zemlje).

Kao ni masonerija, ni Opus Dei nije sklon novačiti članove u pučkim slojevima, onima kojima se prvima obraćao Isus. Opus svoje članstvo traži među elitama: ili pristupa već formiranim katolicima na važnim položajima, ili - mnogo češće - uočava među učenicima i studentima one za koje smatra da bi mogli koristiti organizaciji i da bi se mogli uvrstiti u elitu, našavši se za desetljeće ili dva na ključnim mjestima gdje se donose sudbonosne odluke, političke, ekonomske, ili naprosto moralne. Naime, Opus Dei svoje ciljeve ostvaruje kroz nazočnost i djelovanje svojih članova u vladama i institucijama, te na raznim akademskim razinama gdje se stvara javno mnijenje, u sadašnje doba osobito u medicini.

Djeluje izravno

Dok svećenici mogu samo nagovarati i poticati, koristiti propovjedaonicu za pastvu koja u crkvu hoće navratiti i katolička obavijesna sredstva za populaciju koja to želi kupovati ili pratiti - Opus Dei djeluje izravno, u institucijama iz kojih su svećenici praktički već desetljećima isključeni. U tome se Opus Dei razlikuje od Družbe Isusove, čiji su članovi intelektualci i svećenici, pa stoga mogu djelovati samo ondje gdje je svećenicima otvoreno polje djelovanja.

U Vatikanu je Ured za novinstvo vodio numerarij Joaquín Navarro Valls, ali je Benedikt XVI na to mjesto instalirao isusovca o. Federica Lombardija - a isusovci su među najžešćim oponentima Opusa unutar Crkve - iako se Opus angažirao u njegovu imenovanju. Nakon njega za papu nije izabran kardinal Juan Luis Cipriani Thorne iz Opusa, nego isusovac Jorge Mario Bergoglio - no on je za Lombardijeva nasljednika postavio novinara Grega Burkea iz Opusa.

Jorge Ramos: Bio je u lipnju ove godine u posjetu Hrvatskoj

Monsignor dr.Jorge Ramos, svećenik Opusa Dei u Hrvatskoj, zamolio nas je da umjesto njegova izravnog komentara uzmemo informacije objavljene na web stranici. Ondje se navodi da je "mons. Javier Echevarría, biskup i drugi nasljednik sv. Josemaríje Escrive, utemeljitelja Opusa Dei, preminuo je Rimu 12. prosinca u 21.20, na blagdan Gospe od Guadalupe". Podsjeća se, osim toga, da je u lipnju ove godine msgr. Echevarría boravio u Hrvatskoj, susrevši se tom prilikom i s kardinalom Josipom Bozanićem. Prilikom posjeta prisjetio se kako je sredinom 20. stoljeća, u vrijeme kad politička situacija u Hrvatskoj nije osiguravala temeljne ljudske slobode, utemeljitelj Opusa Dei, sv. Josemaría Escrivá, s mnogo vjere tvrdio "da se neće mnogo čekati s početkom širenja kršćanske poruke u našoj zemlji."

Ponizan čovjek, koji je uvijek bio primjer duboke i velike vjere

- Imao sam više puta priliku biti u društvu msgr. Echevarríje, u Švicarskoj, Italiji i Hrvatskoj. Posljednji put vidio sam ga u lipnju ove godine u Hrvatskoj. Bio je čovjek velike i duboke vjere: iako je bio na visokoj poziciji, bio je jako ponizan i spreman služiti mnogim ljudima kojima je pomoć bila potrebna. Istodobno je otvarao put prema univerzalnosti Crkve. Bio je otac i pastir kojega je krasila istinska ljubav prema bližnjima oko sebe - izjavio je fizičar dr. Vuko Brigljević, jedan od čelnih ljudi Opusa Dei u Hrvatskoj. (T. R.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:47