Umro je najstariji narodni heroj bivše Jugoslavije

Posljednji narodni heroj bivše Jugoslavije, zapovjednik Srijemskog partizanskog odreda, a potom i Šeste vojvođanske brigade, general-pukovnik bivše Jugoslavenske narodne armije Petar Matić Dule preminuo je u 104. godini, priopćeno je u petak navečer u Beogradu.

Matić je rođen 6. srpnja 1920. u Irigu u imućnoj zemljoradničkoj obitelji, u rodnom mjestu završio je osnovnu školu i do početka Drugog svjetskog rata se bavio zemljoradnjom.

Publikacija Antifašistički vjesnik navodi da je Petar Matić Dule kao dvadesetogodišnjak aktivno radio na podizanju ustanka protiv okupatora - nakon Travanjskog rata i okupacije Jugoslavije 1941. kao tajnik Mjesnog komiteta, a potom i tajnik Sreskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Irig i član Štaba za pripremu ustanka.

U kolovozu 1941. bio je zadužen za prihvat komunista pobjeglih iz srijemskomitrovačkog zatvora. Kada je formirana Iriška partizanska četa, postao je njezin prvi politički komesar.

U Matićevom životopisu istaknuto je da je tijekom rata dva puta bio ranjavan u borbama s njemačkim okupatorima.

U svibnju 1943. postavljen je za zapovjednika u Vojvođanskoj udarnoj brigadi koja je u istočnu Bosnu prebacila 1.100 dobrovoljaca iz Srijema i 110 seoskih kola hrane, odjeće i sanitetskog materijala, a po tom događaju režiser Veljko Bulajić je snimio i film Veliki transport.

Kraj Drugog svjetskog rata dočekao je s s činom potpukovnika, a 1953. godine, s 33 godine, dobio je čin general-majora.

Poslije oslobođenja Beograda završio je Višu vojnu akademiju u Sovjetskom Savezu, a u poslijeratnoj Jugoslaviji bio je zastupnik u Skupštini i član Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije.

Tijekom 1988. izabran je za predsjednika Saveza udruženja narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), ali je u listopadu iste godine smijenjen zbog protivljenja politici Slobodana Miloševića, kasnijeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije.

Petar Matić imao je petero braće i sestara i svi su bili partizani. Anka Matić, jedna od sestara, poginula je kao bombaš na kraju rata u borbama za oslobođenje Beograda i posthumno je proglašena narodnim herojem.

Majka Petra Matića strijeljana je u logoru Jasenovac, a otac mu je do smrti mučen u rodnom Irigu.

Telegram sućuti uputio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić istaknuvši da će "Petar Matić, kao i svi njegovi suborci, ostati simbol patriotizma i jedan od temelja suvremene povijesti Srbije".

"Srbija će nastaviti pamtiti žrtvu heroja Drugog svjetskog rata, baštiniti vrijednosti za koje su se borili i slobodarsku ideju za koju su davali živote", naveo je Vučić u telegramu sućuti.