PROPAST

Zašto je Krimski most toliko važan za Putina: sjetite se samo što je rekao i napravio 2018.

Građevina duga 19 kilometara povezuje Rusiju s okupiranim Krimom i ima veliku vojnu i političku važnost

Napad na Krimski most

 /Afp
Građevina duga 19 kilometara povezuje Rusiju s okupiranim Krimom i ima veliku vojnu i političku važnost

Kerčki most ponovno je na meti. Ukrajinski dronovi pogodili su ga u noći s nedjelje na ponedjeljak, 16. studenoga, a ruske su vlasti u utorak, 17. studenoga, izvijestile o novom napadu. Promet je opet obustavljen, a razmjer štete zasad nije poznat.

Nakon prvog napada most je bio zatvoren većinu dana. Potom je otvoren jedan cestovni trak, uz naizmjenično propuštanje vozila u oba smjera, a željeznički promet, prema ruskim navodima, nastavio je raditi. Ruski dužnosnici tvrde da je šteta mala. Vojni analitičari na snimkama i satelitskim fotografijama ipak vide oštećenja konstrukcije, među ostalim jednog od lukova. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) ocjenjuje da je napad dio šire ukrajinske kampanje protiv ruskih prometnih i opskrbnih pravaca preko Krima, navodi Reuters.

Most kojim je Putin želio trajno povezati Krim s Rusijom

Da bi se razumjela važnost mosta, potrebno je vratiti se u 2014. godinu, kada je Rusija okupirala i anektirala ukrajinski poluotok Krim. Aneksiju nisu priznale Ukrajina, Europska unija ni velika većina međunarodne zajednice, a Opća skupština Ujedinjenih naroda potvrdila je teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

Za Moskvu je nakon aneksije nastao velik praktičan problem. Krim je bio pod ruskom kontrolom, ali nije imao izravnu cestovnu ni željezničku vezu s ostatkom Rusije. Kopneni putovi prema poluotoku prolazili su kroz teritorij pod ukrajinskom kontrolom, dok je prijevoz preko Kerčkog tjesnaca ovisio o trajektima, vremenskim uvjetima i njihovim ograničenim kapacitetima.

Izgradnja mosta zato je postala jedan od prioriteta Kremlja. Njime je Rusija željela osigurati redovitu opskrbu Krima hranom, gorivom, građevinskim materijalom i drugom robom, olakšati dolazak turista te omogućiti prijevoz vojne opreme i ljudstva.

Istodobno je most imao jasnu političku svrhu. Moskva je njegovom izgradnjom željela pokazati da Krim smatra trajnim dijelom Rusije, bez obzira na međunarodno nepriznavanje aneksije. Most je trebao povezati poluotok s ruskim prometnim sustavom i dodatno učvrstiti rusku kontrolu nad njim.

image

Krimski most

East2west News/willwest News/profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Građevina duga oko 19 kilometara povezuje Tamanski poluotok u ruskom Krasnodarskom kraju s istočnim dijelom Krima. Sastoji se od odvojenih cestovnog i željezničkog dijela, a njezina je izgradnja prema tadašnjim izvještajima stajala oko 3,6 milijardi dolara, piše The Moscow Times.

Cestovni dio otvoren je u svibnju 2018., dok je putnički željeznički promet započeo krajem 2019. godine. Radove je izvodila tvrtka povezana s ruskim milijarderom Arkadijem Rotenbergom, Putinovim dugogodišnjim prijateljem i nekadašnjim partnerom u judu.

Putin ga je otvorio za volanom kamiona

Koliko mu je most važan, Putin je pokazao 15. svibnja 2018. Na otvorenju cestovnog dijela, koje je izravno prenosila državna televizija, sjeo je za upravljač narančastog kamiona KamAZ i predvodio kolonu vozila preko mosta. Na krimskoj strani dočekali su ga graditelji i uzvanici.

Obraćajući im se, podsjetio je da su planovi o povezivanju dviju obala stariji od njegove vladavine. „U različitim povijesnim razdobljima, još za vrijeme careva, ljudi su sanjali o izgradnji ovog mosta“, rekao je, a projekt je nazvao „čudom“. Glasnogovornik Dmitrij Peskov uoči svečanosti izjavio je da je Putin projekt „osobno pokrenuo“ te da mnogi nisu vjerovali da je ostvariv.

image

Vladimir Putin na otvaranju mosta

East2west News/willwest News/profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Pri otvaranju željezničke veze u prosincu 2019. Putin je opet isticao da Rusija vlastitim znanjem i tehnologijom može graditi infrastrukturu svjetskih razmjera. Poruka je bila namijenjena i domaćoj publici i Zapadu, osobito nakon sankcija uvedenih zbog aneksije Krima. Washington Post zato most opisuje kao jedan od Putinovih osobnih prestižnih projekata, povezan s njegovim nastojanjem da Rusiji vrati sliku velike sile.

Zašto je most toliko važan ruskoj vojsci?

Vojna važnost mosta posebno je došla do izražaja nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine.

Krim je tada poslužio kao jedno od glavnih polazišta ruske ofenzive prema jugu Ukrajine. Ruske snage s poluotoka napredovale su prema Hersonu i Zaporižju, a za nastavak vojnih operacija bile su im potrebne velike količine goriva, streljiva, hrane i druge opreme.

Kerčki most omogućavao je dopremu tih zaliha iz Rusije na Krim, odakle su se mogle dalje prevoziti prema bojištu.

Posebno je važan njegov željeznički dio. Vlakovima se mogu prevoziti velike količine tereta, uključujući tešku vojnu opremu i gorivo, što ih čini važnim dijelom vojne logistike. Cestovni dio omogućuje promet kamiona, drugih vozila i putnika.

Krim je ujedno jedno od najvažnijih ruskih vojnih uporišta u Crnom moru. Na poluotoku se nalaze vojne zračne baze, skladišta, sustavi protuzračne obrane i druga infrastruktura. U Sevastopolju se nalazi i povijesna baza ruske Crnomorske flote.

Most zato Rusiji omogućuje održavanje izravne prometne veze između njezina teritorija i poluotoka koji ima veliku važnost za ruske vojne operacije.

image

Krimski most

Stringer/afp/profimedia/Stringer/afp/profimedia

Ipak, njegova današnja uloga nije potpuno ista kao na početku invazije. Rusija je tijekom 2022. okupirala dijelove južne Ukrajine i uspostavila kopneni koridor prema Krimu preko okupiranih dijelova Donjecke, Zaporiške i Hersonske oblasti.

Tim pravcem sada može opskrbljivati Krim i bez prelaska Kerčkog tjesnaca. Međutim, ni taj koridor nije siguran jer je također izložen ukrajinskim napadima.

Britanski Kraljevski institut za obrambene studije (RUSI) u analizi objavljenoj u srpnju upozorio je da Ukrajina sve intenzivnije napada ruske opskrbne pravce, među kojima je i cesta R-280 Novorosijska, koja preko okupiranih područja povezuje Rostovsku oblast s Krimom.

Analitičarka Emily Ferris navela je da takvi napadi izazivaju dugotrajna kašnjenja u dostavi civilnog i vojnog tereta. Zbog prekida prometa i opasnosti od novih udara ruski prijevoznici prisiljeni su preusmjeravati teret, koristiti dulje pravce i organizirati konvoje pod vojnom zaštitom.

Ukrajinci žele otežati opskrbu Krima

Ukrajinski cilj nije samo oštetiti most, nego otežati ruskoj vojsci opskrbu snaga na Krimu i jugu Ukrajine.

Ako bi Kerčki most na dulje vrijeme bio izvan funkcije, veći dio prometa morao bi se preusmjeriti na kopnene pravce kroz okupirana područja. Ti bi pravci postali opterećeniji, a ruska opskrba još osjetljivija na nove ukrajinske napade.

Posljedice bi bile znatno ozbiljnije kada bi Ukrajina istodobno uspjela onesposobiti most i prekinuti promet preko alternativnih kopnenih pravaca.

Poljski Centar za istočne studije (OSW) u analizi objavljenoj u rujnu upozorio je da bi potpuno uništenje ili dugotrajno onesposobljavanje Kerčkog mosta moglo izazvati ozbiljnu opskrbnu krizu na poluotoku.

Analitičar Krzysztof Nieczypor ipak naglašava da bi takav pothvat bio iznimno zahtjevan. Most je snažno zaštićen, a Rusija je nakon prethodnih napada pokazala da može organizirati njegovu obnovu. Hoće li to biti moguće i ovaj puta, vidjet ćemo.

OSW također upozorava da uništenje mosta samo po sebi ne bi nužno donijelo odlučujuću vojnu prednost jer Rusija raspolaže drugim opskrbnim pravcima.

image

Vladimir Putin na Krimskom mostu

Not Supplied/willwest News/profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Ipak, čak i privremena zatvaranja mogu imati posljedice. Ona usporavaju promet, povećavaju troškove prijevoza i prisiljavaju Rusiju da izdvaja dodatne resurse za popravke i zaštitu mosta.

Napadi pritom imaju i psihološki učinak. Pokazuju da Ukrajina može pogoditi jedan od najvažnijih i najstrože čuvanih infrastrukturnih objekata pod ruskom kontrolom, duboko iza bojišnice.

Most koji je već nekoliko puta bio teško oštećen

Ukrajinski napadi na Kerčki most nisu novost. Od početka ruske invazije građevina je nekoliko puta bila meta velikih operacija.

Prvi veliki napad dogodio se 8. listopada 2022., kada je na cestovnom dijelu mosta eksplodirao kamion. Eksplozija je srušila dijelove cestovne konstrukcije i izazvala požar na željezničkom vlaku koji je prevozio gorivo. U napadu je poginulo više ljudi, a promet je bio ozbiljno poremećen.

Ruske vlasti optužile su ukrajinske sigurnosne službe za organizaciju eksplozije. Ukrajinska sigurnosna služba SBU naknadno je, u srpnju 2023., javno priznala odgovornost za tu operaciju.

Napad je izazvao oštru reakciju Vladimira Putina, koji ga je nazvao terorističkim činom usmjerenim protiv ključne civilne infrastrukture.

„Nema nikakve sumnje. Riječ je o terorističkom činu usmjerenom na uništenje iznimno važne civilne infrastrukture“, izjavio je Putin 9. listopada 2022.

Rusija je potom izvela velike raketne napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu.

Posebno je zanimljivo da je Putin već 5. prosinca iste godine osobno došao pregledati obnovljeni most. Ponovno je sjeo za upravljač vozila, ali ovaj put nije vozio ruski kamion, nego Mercedes. U pratnji zamjenika premijera Marata Husnulina prešao je most i razgovarao s radnicima o napretku obnove, piše Interfax.

image

Vladimir Putin vozi Mercedes preko mosta

Not Supplied/willwest News/profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Taj je posjet, koji je prikazala ruska državna televizija, ponovno povezao sudbinu mosta s političkim imidžem ruskog predsjednika.

Novi veliki napad uslijedio je 17. srpnja 2023. godine, kada su ukrajinski pomorski dronovi pogodili cestovni dio mosta. Poginulo je dvoje civila, a njihova kći bila je ozlijeđena. Željeznička veza nastavila je funkcionirati, dok je cestovni promet bio ozbiljno ograničen.

Treći veliki napad koji je javno preuzeo SBU dogodio se 3. lipnja 2025. Ukrajinska služba tada je objavila da su njezini operativci tijekom višemjesečne pripreme postavili eksploziv ispod mosta i aktivirali ga uz njegove nosače. Prema ukrajinskim tvrdnjama, upotrijebljeno je oko 1100 kilograma eksploziva.

SBU je tvrdio da su podvodni dijelovi konstrukcije teško oštećeni, ali stupanj oštećenja nije bio neovisno potvrđen. Ruski izvori tvrdili su da je promet nakon nekoliko sati ponovno uspostavljen.

Što bi značilo potpuno uništenje mosta?

Potpuno uništenje Kerčkog mosta bilo bi ozbiljan udarac Rusiji, ali ne bi automatski značilo ni vojni poraz na jugu Ukrajine ni gubitak kontrole nad Krimom, navodi CNN.

Rusija danas ima kopnene opskrbne pravce preko okupiranih područja, a dio tereta može prevoziti i morskim putem. Međutim, takve alternative imaju ograničenja, osobito ako su istodobno izložene ukrajinskim napadima.

image

Napad na Krimski most

Vera Katkova/Anadolu Agency Via Afp

Za Moskvu bi dugotrajno zatvaranje mosta značilo dodatno opterećenje opskrbnog sustava, veće troškove prijevoza i potencijalne poremećaje u svakodnevnom životu stanovništva poluotoka. Za ukrajinsku vojsku otvorila bi se mogućnost da napadima na preostale prometne veze dodatno oslabi ruske snage na južnom bojištu.

Analize OSW-a i američke Zaklade Carnegie upozoravaju da bi najteže posljedice nastupile ako bi se onesposobljavanje mosta podudarilo s ozbiljnim prekidima kopnenih i pomorskih opskrbnih pravaca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. studeni 2026 11:52