RAT U UKRAJINI

Rusi u velikoj ofenzivi na pomalo zaboravljenom frontu: ‘Probili smo im linije, na 50 kilometara smo od grada!‘

Rat u Ukrajini i mirovne pregovore pratimo iz minute u minutu

Napad na Odesu

 Oleksandr Gimanov/Afp

Ključni događaji:

• Trump najavio razgovor s Putinom u utorak, Kremlj potvrdio

• Ruski dužnosnik: ‘Tražit ćemo čelična jamstva da Ukrajina ne ide u NATO‘

• Ukrajinci o povlačenju iz Kurska: ‘Proživjeli smo horor‘


‘Prije će Kanada postati dio EU-a nego SAD-a, a trebale bi i Australija i Novi Zeland‘

Vjerojatnije je da će Kanada postati 28. država Europske unije nego 51. američka država, izjavio je Pascal Lamy, bivši europski povjerenik za trgovinu.

Pascal Lamy je u medijskom nastupu rekao da bi se Kanada - kao i Novi Zeland i Australija - mogla pridružiti EU-u u budućnosti.

lamy je to izjavio u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump uporno ponavlja da bi Kanada, kojoj je u međuvremenu nametnuo velike carine, trebala postati 51. američka država.

Na pitanje bi li Kanada umjesto toga mogla biti 28. članica EU, Pascal je rekao: "Mislim da bi. Uvijek sam mislio da bi se, ako pogledate ovaj planet, nekoliko zemalja moglo, bez ikakvog problema, pridružiti Europskoj uniji. Kanada, Australija, Novi Zeland vjerojatno bi bili dio toga. Postoji neka vrsta civilizacijskog zajedništva za koje mislim da omogućuje vrlo bliske i dobre odnose koje imamo. I, naravno, kada bi Trump ozbiljno mislio posegnuti za Kanadom, vjerojatno kako bi osigurao američku vodu za budućnost, EU bi stala na stranu Kanade", prenosi The Guardian.

Upitan je li Kanada kulturno ‘europskija‘ nego nacije poput Turske, da bi mogla biti uzeta u obzir za članstvo, dodao je: "Apsolutno. I mislim da postoji mnogo načina da ponovno radimo zajedno, uključujući i geostratešku stranu, gdje, naravno, Kanada igra veliku ulogu".


Kanadski premijer poslao poruku Trumpu: ‘Moramo ojačati veze s pouzdanim partnerima poput Francuske i EU-a‘

Kanada mora ojačati veze s "pouzdanim" partnerima poput Francuske i EU-a, izjavio je Mark Carney, novi kanadski premijer, očito kritizirajući Donalda Trumpa.

Dok se kanadsko gospodarstvo suočava s paralizirajućim američkim carinama i Trump nastavlja s akuzijama na aneksiju Kanade, Carney je rekao da njegova zemlja i Francuska poštuju "suverenitet" i "sigurnost" drugih zemalja.

"Za Kanadu je važnije nego ikad ojačati svoje veze s pouzdanim saveznicima poput Francuske", rekao je tijekom zajedničke konferencije za novinare s Emmanuelom Macronom u Elizejskoj palači, na svom prvom putovanju u inozemstvo otkako je u petak postao premijer.

"Želim osigurati da Francuska i cijela Europa s entuzijazmom surađuju s Kanadom, najeuropskijom od neeuropskih zemalja, odlučne poput vas u održavanju najpozitivnijih mogućih odnosa sa Sjedinjenim Državama", rekao je Carney.

"Obojica se zalažemo za suverenitet i sigurnost, što pokazuje naša nepokolebljiva potpora Ukrajini pod vašim vodstvom", rekao je kanadski čelnik, dva dana nakon što su oba čelnika sudjelovala u subotu ujutro na videokonferenciji zemalja koje podupiru Ukrajinu koju je organizirao britanski premijer Keir Starmer.

Macron je rekao da su i Francuska i Kanada "miroljubive sile" koje će nastaviti podržavati Kijev i "nastaviti zahtijevati jasne obveze od Rusije" prema provedbi trajnog mira u Ukrajini i osiguravanju "sigurnosti cijele Europe".

Nakon Pariza, Carney odlazi u London na razgovore sa Starmerom i kraljem Charlesom III.

Kanadski premijer je također pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na summit G7 u lipnju, izvijestila je novinska agencija AFP. Okupljanje će se održati u kanadskoj pokrajini Alberta. Carney, koji je dužnost preuzeo prošlog tjedna, razgovarao je s ukrajinskim čelnikom tijekom vikenda.


Trideset zemalja spremno se pridružiti ‘koaliciji voljnih‘

"Značajan broj" zemalja voljan je osigurati mirovne snage u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, rekao je glasnogovornik britanskog premijera Keira Starmera.

Velika Britanija i Francuska predvode napore da ponude mirovni plan za Ukrajinu nakon što je američki predsjednik Donald Trump započeo razgovore kako bi izvršio pritisak za mirovni sporazum s Rusijom.

Očekuje se da će više od 30 zemalja biti uključeno u "koaliciju voljnih" za potporu Ukrajini, rekao je novinarima Starmerov glasnogovornik.

"Mogućnosti doprinosa će varirati, ali to će biti značajna snaga, sa značajnim brojem zemalja koje će osigurati snage", rekao je on, kako prenosi The Times.

Rusija je uporno odbacuje ideju da vojnici iz zemalja koje pripadaju vojnom savezu NATO-a budu stacionirani u Ukrajini.


Kallas: ‘Rusiji se ne može vjerovati‘

Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjsku politiku Europske unije, nakon jutarnjeg sastanka Vijeća za vanjske poslove rekla je da je vijeće imalo "intenzivan" sastanak koji je pokrivao širok raspon tema, rekavši da postoji "široka politička potpora" obrambenoj inicijativi vrijednoj ukupno 40 milijardi eura.

O mirovnim pregovorima između američkih i ukrajinskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji koji su doveli do prijedloga o prekidu vatre od 30 dana, ona kaže da su svi pozdravili rezultate pregovora i ponavlja da je "lopta u ruskom dvorištu".

"Svi oko stola smatraju da se Rusiji zapravo ne može vjerovati. Ruska strana će iskoristiti ovu priliku da iznesu sve vrste zahtjeva", rekla je i dodala da Rusija neće doći za pregovarački stol.


EU potvrdila povlačenje SAD-a iz skupine koja prati ruske ratne zločine u Ukrajini

SAD je najavio planira povući iz multinacionalne skupine oformljene za istragu čelnika odgovornih za invaziju na Ukrajinu.

Međunarodni centar za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) osnovan je kako bi vodstvo Rusije smatralo odgovornim za kategoriju zločina - definiranih kao agresija prema međunarodnom pravu.

EU je sada potvrdila da se SAD povlače iz ICPA.

‘Vlasti SAD-a su obavijestile Eurojust da više neće biti uključeni u Međunarodni centar za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA). ICPA čiji je domaćin Eurojust nastavlja svoj rad u potpori nacionalnim istragama o zločinu agresije povezanom s ratom u Ukrajini‘, objavili su iz Agencija Europske unije za kaznenopravnu suradnju, piše Sky News.


‘Značajan broj‘ zemalja spreman je poslati mirovne snage u Ukrajinu

"Značajan broj" zemalja voljan je osigurati mirovne snage u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, kaže glasnogovornik Keira Starmera.

Očekuje se da će više od 30 zemalja biti uključeno u takozvanu "koaliciju voljnih" za potporu Ukrajini, rekao je glasnogovornik.

Ta je brojka veća od 27 - a toliko je čelnika zemalja u subotu sudjelovalo na virtualnom summitu koji su vodili Starmer i Emmanuel Macron.

"Mogućnosti doprinosa varirat će, ali to će biti značajna snaga, sa značajnim brojem zemalja koje će osigurati trupe", rekao je glasnogovornik novinarima.


Kreće napad na Zaporižje?

Ruske snage napredovale su u ponedjeljak na jugu Ukrajine i probile ukrajinske linije manje od 50 kilometara od Zaporižje, objavili su ruski dužnosnici i ratni blogeri, prenosi Reuters.

Rusko ministarstvo obrane je priopćilo da su ruski vojnici zauzeli selo Stepove u regiji Zaporižje.

Juri Podoljaka, jedan od utjecajnijih proruskih blogera, prenio je da da je palo i susjedno selo Mali Ščerbaki.

"Naše su se snage probile kroz obrambene linije u smjeru Zaporužje", rekao je Podoljaka.

Rusija je u nedjelju pokušala istisnuti posljednje ukrajinske vojnike iz zapadne Rusije, sedam mjeseci nakon upada Ukrajinaca u regiju Kursk.


Rubio uvjerio Mađare da ne blokiraju sankcije Rusiji

Iako se u startu protivila šestomjesečnom produljenju sankcija koje je Europska unija nametnula Rusiji, Mađarska na taj potez ipak nije stavila veto. Politico doznaje da je jednu od ključnih uloga u tome odigrao američki državni tajnik Marco Rubio, koji je ministra vanjskih poslova Pétera Szijjárta navodno zamolio da ne potkopava europske institucije.

PROČITAJTE VIŠE Ima li američki F-35 Kill Switch?

"Diplomati su rekli da je poruka pomogla uvjeriti Budimpeštu da odustane, osiguravajući da ruska imovina ostane zamrznuta i da trgovinski embargo ostane na snazi", piše Politico, kojem mađarsko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.


Kremlj potvrdio sutrašnji razgovor Putina i Trumpa

Rusija je potvrdila da će Vladimir Putin sutra razgovarati s Donaldom Trumpom, piše Sky News.

"Da, to je točno, takav se razgovor priprema za utorak", rekao je jutros glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov nije iznio detalje poziva, rekavši da Kremlj nikada ne otkriva detalje unaprijed.

"Nikada to ne radimo, ne pretjerujemo", rekao je.


Litva kaže da ruska vojna obavještajna služba stoji iza paleži IKEA-e 2024.

Ruska vojna obavještajna služba stoji iza podmetanja požara u trgovini IKEA u Litvi prošle godine, rekao je jutros tužitelj u toj baltičkoj zemlji.

Kaže da su podmetanje požara, u kojem je prošlog svibnja zapaljeno skladište namještaja u Vilniusu, izvršila dvojica ukrajinskih državljana, od kojih je jedan maloljetan.

Zločin se istražuje kao terorizam, a jedan od počinitelja uhićen je u Poljskoj, dodaje se.

Kaže da ista skupina stoji i iza paleži trgovačkih centara u Poljskoj prošle godine, piše Sky News.


Jermak: ‘Ukrajina će odgovarati na ruske napade sve dok Putin ne zaustavi rat‘

Šef ureda ukrajinskog predsjednika rekao je da će njegova zemlja nastaviti odgovarati na ruske napade "sve dok Putin ne prekine rat".

"Rusija nastavlja s napadima; Ukrajina odgovara na napade", rekao je Andrij Jermak u objavi na X-u.

Njegovi komentari stižu nakon čitave noći međusobnih napada dronovima Ukrajine i Rusije.

Oružane snage Ukrajine priopćile su da je jučer bilo ukupno 112 međusobnih sukoba.

Rusija je pokrenula zračne udare na nekoliko naselja diljem Ukrajine, dok su ukrajinske snage gađale područja s ruskim osobljem i vojnom opremom, dodaje ukrajinska vojska na društvenim mrežama.


Macron: Nije potrebno dopuštenje Rusije za raspoređivanje trupa u Ukrajini

Britanski premijer Keir Starmer je prije nešto manje od dva tjedna po prvi put spomenuo "koaliciju voljnih", sugerirajući da bi vojnici iz više zemalja mogli biti raspoređeni u Ukrajinu kao mirovne snage.

Emmanuel Macron je jučer rekao da ne bi bila raspoređena "masa" vojnika, već bi umjesto toga mogao poslati kontingente od nekoliko tisuća vojnika na ključne lokacije u Ukrajini za što neće biti potrebno dopuštenje Rusije.

Francuski predsjednik rekao je regionalnim francuskim novinama da je "nekoliko europskih zemalja, pa čak i neeuropskih" "izrazilo svoju spremnost" pridružiti se mogućem raspoređivanju.

Rekao je da bi to moglo uključivati ​​"nekoliko tisuća vojnika" iz svake države, raspoređenih na "ključnim točkama" u Ukrajini, kako bi provodili programe obuke i "pokazali našu dugoročnu podršku".

Moskva se čvrsto usprotivila takvom raspoređivanju, ali Macron je rekao da dopuštenje Rusije nije potrebno.

"Ako Ukrajina zatraži da savezničke snage budu na njezinu teritoriju, nije na Rusiji hoće li ih prihvatiti ili odbiti."

Vojni čelnici iz cijelog svijeta trebali bi se sastati u Londonu u četvrtak dok se planovi za prelazak mirovnih snaga na "operativne snage", piše Sky News.


Ukrajinci: Rusi pokušavaju izvesti invaziju u regiji Sumi

Nakon vraćanja teritorija u regiji Kursk, ruska vojska očito namjerava nastaviti kontraofenzivu s druge strane granice. BBC-jev urednik za Rusiju Vitalij Ševčenko piše da ruske snage sada napadaju ukrajinsku regiju Sumi. Prema riječima Andrija Demčenka, glasnogovornika Ukrajinske granične službe, njihove položaje u Sumiju napadaju male jurišne skupine, kao i skupine za izviđanje i postavljanje mina.

Ukrajinska vojska, tvrdi, zasad uspješno uništava te skupine pješaštva nakon što prijeđu na njihov teritorij ili "čak i dok se približavaju granici". U nedjelju je u ruskim napadima na Sumi ubijen jedan civil.


Macron i Starmer popravljaju odnos između Francuske i VB

Premijer Keir Starmer i predsjednik Emmanuel Macron idu podruku u predvođenju europske potpore Ukrajini tijekom burnog drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa što potcrtava uspon britansko-francuskih odnosa, ocjenjuju izvori u vlastima dvije zemlje i analitičari. Više pročitajte OVDJE.


EU danas pregovara o novim milijardama eura pomoći za Ukrajinu

Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u ponedjeljak trebali bi raspravljati o novoj inicijativi koja bi mogla osigurati milijarde eura dodatne vojne pomoći Ukrajini.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas predložila je da se Ukrajini pruži pomoć u vrijednosti između 20 i 40 milijardi eura, navodi dpa. Države članice EU-a pridonijele bi ovom iznosu na temelju svoje gospodarske snage.

Kako bi se spriječio mogući veto pojedinih vlada, sudjelovanje u inicijativi bilo bi dobrovoljno, stoji u tekstu u koji je njemačka novinska agencija dpa imala uvid.

Mađarska je u prošlosti odbila podržati davanje vojne pomoći EU-a Ukrajini, nazivajući je besmislenom i rekavši da produljuje rat.

Ne očekuje se da će ministri vanjskih poslova postići dogovor o inicijativi, rekli su diplomati, sugerirajući da će biti potrebni daljnji razgovori čelnika zemalja. Oni bi se trebali sastati u četvrtak na samitu.

Za neke zemlje, poput Njemačke, potpora koju predlaže Kallas ne bi bila problem. Berlin je već odobrio pomoć u ukupnom iznosu od 4 milijarde eura za ovu godinu, a uskoro će se dodati još 3 milijarde eura.

Međutim, druge velike zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske morale bi znatno povećati potporu Ukrajini ako žele dati doprinos u fond koji je proporcionalan njihovoj gospodarskoj snazi.


Ukrajinski vojnici: ‘Proživjeli smo horor‘

Novinari BBC-ja razgovarali su s petoricom ukrajinskih vojnika koji su se prije nekoliko dana povukli iz Kurska, gdje je Rusija povratila teritorij koji su Ukrajinci držali od kolovoza prošle godine. Scene koje su doživjeli prilikom povlačenja s prve linije bojišnice nazvali su "katastrofom" i "horor filmom". Otkrili su da su bili suočeni s teškom vatrom i stalnim napadima "rojeva ruskih dronova".

Vojnicima su identiteti u tekstu zaštićenim, a jedan od njih poslao je BBC-ju telegram 9. ožujka.

- Još uvijek sam u Sudži, ovdje vlada panika, naša prva linija je u kolapsu. Pokušavamo otići, kolone su vojnika i opreme. Neke od njih ruski dronovi spaljuju na cesti. Nemoguće je otići tijekom dana. Moglo se putovati sigurno prije mjesec dana, sad je sve pod vatrenom kontrolom neprijatelja. Bespilotne letjelice u akciji su non-stop, 24 sata dnevno. U jednoj minuti možete ih vidjeti dvije do tri. To je puno - rekao je vojnik kojeg su nazvali Volodimir, pa dodao:

- Imamo svu logistiku ovdje na autocesti Sudža-Sumi. I svi su znali da je Rusija pokušava presjeći. Ali opet je ovo bilo iznenađenje za naše zapovjedništvo.

Anton kaže da je Sudžu uspio napustiti pješice, tijekom noći.

- Nekoliko puta smo skoro umrli. Dronovi su stalno na nebu. Očekivao sam da će cijelo ukrajinsko uporište u Kursku biti izgubljeno, ali s vojne točke gledišta, ovdje smo se iscrpili. Nema smisla više ga držati.

image

Prizori iz uništene Sudže

Handout/Afp

Trump u utorak razgovara s Putinom: ‘Dotaknut ćemo se podjele resursa‘

Američki predsjednik Donald Trump najavio je kako će u utorak razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mogućem okončanju rata u Ukrajini koji traje tri godine. Najavio je da će se u razgovoru dotaknuti i "podjele određenih resursa". Više pročitajte OVDJE.


Rusija će zahtijevati da Ukrajina ostane neutralna

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško u izjavi za rusku medijsku kuću Izvjestja kazao je kako će Rusija u mirovnim pregovorima tražiti garancije od država NATO-a kako neće prihvatiti Ukrajinu u svoj savez odnosno da Ukrajina mora ostati neutralna.

- Tražit ćemo da čelična sigurnosna jamstva postanu dio ovog dogovora. Jedno od tih jamstava je i neutralni status Ukrajine, odnosno odbijanje država NATO-a prihvaćanje Ukrajine u savez - izjavio je Gruško.

Zamjenik šefa ruske diplomacije ponovio je stav Kremlja koji se protivi čak i dolasku vojnika iz zemalja članica NATO-a u Ukrajinu u sklopu međunarodnih mirovnih snaga nakon što su Francuska i Velika Britanija izrazile dobru volju poslati svoje vojnike u mirovnu misiju koja bi kontrolirala prekid vatre.

- Nema veze pod kojom bi oznakom NATO snage stigle u Ukrajinu: bila to Europska unija, NATO ili nacionalni kapacitet. Ako se pojave tamo, to će značiti kako su raspoređeni u zonu sukoba sa svim posljedicama za te kontigente kao strane u sukobu - kazao je Gruško i dodao:

- O raspoređivanju nenaoružanih promatrača, civilne misije koja bi nadzirala provođenje pojedinih aspekata sporazuma ili jamstvenih mehanizama možemo razgovarati tek kada se sporazum postigne. Do tada sve je to samo zrak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. ožujak 2025 17:03