CROATIA OSIGURANJE

UGLEDNI HRVATSKI STRUČNJAK Svaka druga osoba kod nas živi u području koje bi mogao pogoditi jaki potres, evo što trebate napraviti da zaštitite svoju kuću ili stan!

 EPH

ZAGREB - Josip Atalić, docent na Katedri za statiku, dinamiku i stabilnost konstrukcija i jedan od autora dokumenta Državne uprave za zaštitu i spašavanja Procjena rizika od katastrofa u Hrvatskoj, u intervjuu za Jutarnji analizira opasnost od potresa u Hrvatskoj. S docentom Atalićem razgovarali smo u povodu objave interaktivne mape «Koliko je sigurno vaše susjedstvo» u kojoj smo analizirali rizike od poplava, požara, provala i potresa u 128 gradova.





• Prema analizi u dokumentu "Procjena rizika od katastrofa", najugroženija područja u Hrvatskoj su krajnji jug zemlje, zagrebačko područje, riječko područje i splitsko. Zašto?

- Dokument "Procjena rizika od katastrofa" je napravljen prema smjernicama Europske komisije za izradu procjene i kartiranje rizika za upravljanje u katastrofama. Ukratko, cilj je bio identificirati, analizirati i usporediti potencijalne rizike, ali s obzirom na suštinsku različitost rizika (požari, poplave, potresi, epidemije i pandemije, biljne i životinjske bolesti, bilja, itd.) bilo je nužno napraviti neke kriterije koji bi omogućili usporedbu. Postavljeni kriteriji su bili vjerojatnost događaja te posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo i na društvenu stabilnost i politiku. Očito je da je potres teško na taj način ukalupiti jer je vjerojatnost događaja izrazito mala (u usporedbi s ostalim rizicima), a posljedice su katastrofalne i daleko premašuju postavljene kriterije. Stoga bih istaknuo da je ugroženost navedenih područja uglavnom dobivena na temelju karte potresnih područja, izrađene na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te grube procjene šteta na kritičnoj infrastrukturi i ustanovama/građevinama od javnog i društvenog značaja. Preciznije, navedena područja iz vašeg pitanja su se istaknula jer su na karti potresnih područja u ''crvenom'' (značajno vršno ubrzanje tla), a ujedno su i regionalni centri (značajnije posljedice).

• Koji su gradovi najviše, a koji najmanje potresno ugroženi? Zašto?

- Moram istaknuti da osim što možemo za pojedine gradove definirati potresnu opasnost, prema već spomenutoj karti potresnih područja, stvarna ocjena seizmičkog rizika u pravilu polazi od očekivanog oštećenja (oštetljivosti) postojećeg fonda građevina temeljem kojeg se proračunavaju moguće opasnosti za ljudsko zdravlje i život te odgovarajući financijski gubici zbog nastale štete. Znači, da bismo mi građevinari mogli pouzdanije procijeniti oštetljivost nekog stambenog fonda, potrebno je detaljnije poznavati stambeni fond pojedinog grada (tip građevine, godinu izgradnje, visinu, rekonstrukcije, itd.), a takvi podaci uglavnom ne postoje. Većina postojećih procjena ugroženosti je napravljena na temelju grubih ulaznih podataka, a usudio bih se reći da su pouzdane koliko i podaci koje koriste. Nisu krivi ljudi koji rade procjene jer rade s podacima koje imaju, ali kako bi moj prof. Milutin Anđelić rekao: «Ako u mlinac za kavu staviš ječam, nikada neće izići kava».

• Koliko se ukupnog stanovništva Hrvatske nalazi na potresno ugroženom području?

- Imajući u vidu pretpostavke iz prethodnog odgovora pozvat ću se na statističke podatke i važeće procjene ugroženosti te vrlo grubo procijeniti da je oko 50% stanovništva značajnije ugroženo.

• Koji intenzitet potresa bi se mogao očekivati na tim područjima?

- Za procjene intenziteta potresa mi uglavnom konzultiramo kolege s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i samo mogu pohvaliti suradnju s timom prof.dr.sc. Marijana Heraka. Za eventualne usporedbe, mogu istaknuti da smo tijekom izrade scenarija vezanog za potres u Gradu Zagrebu dobili podatak da se mogu očekivati intenziteti oko VIII stupnjeva po MCS ljestvici uz korekcije za pola stupnja, ovisno o kvaliteti tla.

• Da li se dovoljno radi na državnoj ili institucionalnoj razini vezano uz prevencije šteta uzrokovanih potresima?

- Treba priznati da potres, osim što nas povremeno zatrese, kao jesenas, još nas uvijek nije dovoljno osvijestio da dugoročnije razmišljamo o eventualnim posljedicama. Koliko sam upoznat, postoje inicijative unutar institucija, ali prvenstveno na razini procjena, a ne toliko na prevenciji. S obzirom na financijsku situaciju mi ne možemo pratiti razinu ulaganja (većinom u seizmička ojačanja) koje imaju razvijene zemlje, a posebice one gdje su ''rane'' od posljedica potresa još uvijek svježe.

Ipak, istaknuo bih napore Ureda za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba, gdje se već treću godinu izrađuje Studija za saniranje posljedica potresa unutar koje se prikupljaju i detaljnije analiziraju brojni parametri važni za procjene ugroženosti, ali i prevenciju. Također, isti Ured je u suradnji s Akademijom tehničkih znanosti, a pod vodstvom prof. Dražena Aničića, pripremio europski projekt pod naslovom Potresni rizik Grada Zagreba – infrastruktura, stanovništvo, građevine i kulturna dobra koji čeka realizaciju.

• Što bi građani koji stanuju na potresno najugroženijim područjima trebali poduzeti uvezi zaštite imovine?

- Prvenstveno se informirati o građevini u kojoj žive, a potom savjetovati se s stručnim osobama o potencijalnim rizicima. Postoje jednostavni postupci procjene, ali i oni izrazito složeni (ovisno o zahtjevima), ali kako moj mentor prof.dr.sc. Damir Lazarević uvijek ističe, sve se uglavnom svede da li je koncept nosive konstrukcije dobar. S druge strane, istaknuo bih da kod nas na Građevinskom fakultetu u Zagrebu studenti već nekoliko godina rade procjenu potresne otpornosti svoje kuće ili zgrade i ispostavilo se nije baš jednostavno napraviti detaljniju procjenu odnosno da gotovo svaka građevina krije neke svoje posebitosti. Vrlo su česte rekonstrukcije stanova i kuća napravljene bez konzultacija s ''konstrukterom'', koje dodatno oslabljuju građevinu.

Danas se dosta brine o energetskoj učinkovitosti, a kad bi tijekom izvedbe novih fasada samo malo ''ojačali'' nosivu konstrukciju (seizmičko ojačanje), napravili bi mali, ali možda i dovoljni korak za vlastitu sigurnost.

SADRŽAJ OMOGUĆUJE CROATIA OSIGURANJE

Potencijalnu štetu u domu možete jednostavno prevenirati. Želite li osigurati svoj dom od provala, požara, poplava i bujica, potresa i još 11 drugih opasnosti? Croatia osiguranje, lider na tržištu imovinskih osiguranja u Hrvatskoj, nudi mogućnost osiguranja imovine kako bi svatko u svojem domu bio siguran i slobodan. Policom Croatia imovina možete osigurati kuću, stan, vikendicu, apartman i sav namještaj, kućanske uređaje i aparate te čak i odjeću. Doznajte više: www.crosig.hr

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i Croatia osiguranja, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 10:38